To je stav premijera Vlade Bavarije i lidera Hrišćansko-socijalne unije Horsta Zehofera, koji je iznio za list Minhner merkur.

"Nama je potrebna vizna obaveza za Srbe, Crnogorce, Makedonce, Bosance i Albance", rekao je Zehofer i dodao da bi Evropska komisija, koja se tako intenzivno brine o planovima za uvođenje putarina, mogla nađe da se u istoj mjeri pobrine i za zaštitu evropskih granica.

Zehofer je, na pitanje da li bi ministri unutrašnjih poslova, u pitanju izbjeglica, trebalo oštrije da djeluju, rekao da bi se povratak odbijenih azilanata morao jače nego do sada da sprovodi i da bi u Njemačkoj, najkasnije do septembra, više balkanskih zemalja trebalo da bude proglašeno zemljama sigurnog porijekla, kako bi se onda brže mogli vraćati odbijeni podnosioci zahtjeva za azil.

Zehofer je, pri tom, naglasio, da se on uvijek zalaže za solidarnost i humanost.

"Mi moramo, međutim, ovdje praviti razliku između ljudi kojima je stvarno potrebna zaštita, kao na primjer onih iz Sirije i onih, koji kod nas nemaju nikakvu perpektivu ostanka, pošto su došli iz zemaljla u kojima nema osnova za bježanje, kao na primijer, iz balkanskih država", rekao je Zehofer.

Komentarišući raspoloženje Bavaraca prema azilantima i izbjeglicama, Zehofer je rekao da je već mjesecima postojao jedan nevjerovatan talas spremnosti da se pomogne, ali da se situacija promenila i to, upravo, zbog balkanskih zemalja.

"Stalno rastući broj podnosilaca zahtjeva za azil, od kojih su mnogi bez šanse da ostanu, dovela je do preopterećenja u mnogim mjestima.U gradovima kao što su Pasau i Rozenhajm dolaze ljudi bez prestanka, pa i maloljetna djeca bez pratnje.Bavarska je zbog svog geografskog položaja izuzetno na udaru.Primjećuje se-raspoloženje (građana) se promjenilo, upravo zbog ekstremno visokog broja zloupotrebe azila iz balkanskih država, rekao je Zehofer.

On je kritikovao stav o azilantima šefa države Joahima Gauka koji je u jednom predsjedničkom govoru pozvao Nijemce na više otovrenosti prema izbjeglima i podsjetio da je Njemačka poslije rata primila mnoge protjerane.

"Znam iz mnogih razgovora sa savezima proteranih da oni takva poređenja ne slušaju rado. Uzroci su sada drugačiji-sada se radi i o ogromnim zloupotrebama. Smatram neprimjerenom tu diskusiju", rekao je šef SCU, "sestrinske partije" svenjemačke Hrišćansko-demokratske unije koju vodi kancelar Angela Merkel.

Dok je po pitanju azilanata Zehofer kritikovao Gauka, dotle je pohvalio Merkelovu da je situaciju ozbiljno shvatila i, na opasku novinara, da ona o tome nikada ne govori, rekao da to ne znači da je nije shvatila.

"Ona radi sa nama u pravom smijeru", rekao je šef CSU o Merkelovoj i azilantima.

Zehofer nije, međutim, prvi njemački političar koji je zahtjevao preispitivanje bezviznog režima sa Srbijom zbog velikog broja lažnih azilanata koji opterećuju njemački budžet i još prije pet godina su se čuli takvi zahtjevi, kada su, uglavnom Romi, iz Srbije i Makednije u ogromnom broju dolazili, tražeći azil.

Njemačka štampa je tada pisala da su neki podnosioci zahtjeva za azil iz Srbije i Makedonije, koji su odbijeni, govorili vlastima da su oni dovedeni u Njemačku kao putničke grupe, u autobusima, da bi se dokopali novca iz državnog programa za pomoć.

Početkom ove godine su, međutim, građani Kosova, u jednoj lavini azilanata koja je dolazila organizovano u Njemačku, izazvali velike političke diskusije.

Iz njemačke pokrajine Hesen, centra bankarske i finansijske moći, rečeno je da oni ne žele više primaju da azilante sa Kosova i Albanije raspoređuju ih po opštinama i zahtjevano da se azilantski postupak u njihovim slučajevima tako ubrza, da se ti ljudi, što je moguće prije, vrate svojim kućama.

Ovo je u jednoj deklaraciji zahtjevao ministar za socijalnu politiku Hesena Štefan Gritner.

I Gritner je, kao das Zehofer, svoj zahtjev obrazložio stavom da pokrajina mora pri raspodjeli diferencirati azilanate, kako se komune ne bi preopteretile.

"Raspodjela azilanata po komunama ima smisla samo onda, ako podnosilac zahtjeva za azil ima šanse da perspektivu ostanka", rekao je Gritner i dodao da azilanti sa Kosova i iz Albanije nemaju praktično nikakve šanse da im se prizna status azilanta.

Gritner je naglasio da visoki broj azilanata sa Kosova i iz Albanije teško opterećuje lagere za prihvat i da je Hesen, zbog svoje geografske pozicije primio ogroman broj azilanata.

On je naglasio da je od januara do aprila ove godine čak 60 000 ljudi sa Kosova i Albanije došlo u Njemačku.

Njemačka statistika pokazuje da je među deset zemalja, odakle stiže najviše zahtjeva za azil - pet sa Balkana.Tu se radi o Albaniji, Srbiji, Kosovu, Makedoniji i BiH.

Kada je o Srbiji riječ, ona je lane u Njemačkoj proglašena sigurnom zemljom, odnosno, zemljom sigurnog porijekla, što znači da su zahtjevi za azil njenih građana u principu neosnovani, ali se pojedinačno mogu potvrditi.

Pored Srbije, takvim zemljama proglašene su i Makedonija i BiH, čime se potvrđuje da u sve te tri balkanske zemlje nema ni političkog mučenja, ni progona, ni zlostavljanja političkih neistomišljenika, pa time ni osnovnih razloga za podnošenjem zahtjeva za azil.

{fcomment}