-Globalne temperature u 2013. godini prate trend dugoročnog otopljavanja - saopćio je direktor meteorološke agencije UN-a Michel Jarraud, a prenosi AFP.
On je napomenuo da tempo zagrijavanja nije isti u svim zemljama i naveo da je prošla godina, na primjer, bila najtoplija do sada u Australiji dok su u SAD rekordno visoke temperature zabilježene 2012.
Međutim, upozorio je Jarraud, trend dugoročnog zagrijavanja je neosporan.
-S obzirom na rekodnu količinu gasova staklene bašte u našoj atmosferi, globalne temperature će nastaviti da rastu u narednim godinama - ukazao je direktor WMO.
Prema njegovim riječima, više od 90 odsto prekomjerne toplote proizvedene ljudskim aktivnostima apsorbiraju okeani, čije sve više temperature mogu da poremete intenzitet i frekventnost vremenskih šablona El Nino, koji grije, i La Nina, koji hladi.
Temperature koje su pogodile svijet u godini koja je iza nas slične su vrijednostima izmjerenim 2007. godine - za 0,5 Celzijusovih stepeni više u odnosu na prosječne temperature zabilježene na kopnu i na površini okeana od 1961. do 1990. godine, navodi se u saopćenju.
I 2007. i 2013. godine izmjerene su temperature koje su na globalnom nivou bile, također, za 0,03 stepena iznad prosjeka koji je važio za period od 2001. do 2010. godine, deceniju koja je, pak, bila izuzetno topla.
WMO navodi i da je 13 od 14 najtoplijih godina zabilježeno u 21. vijeku.
Meteorološka agencija svjetske organizacije objavila je najnovije podatke o globalnim temperaturama uoči objavljivanja izvještaja o klimatskom statusu 2013. godine, koji se očekuje u martu.
Istraživači odavno upozoravaju da se šanse za ograničavanje globalnog zagrijavanja ubrzano smanjuju, ali na globalnom nivou nema saglasnosti oko toga kako usporiti, a kamoli zaustaviti isparavanja štetnih gasova koji utiču na porast temperature.
Međudržavna komisija za klimatske promjene (IPCC), grupa naučnika UN-a, navodi u nacrtu izvještaja koji tek treba da bude objavljen da su globalne emisije gasova staklene
bašte skočile u prosjeku za 2,2 odsto godišnje između 2000. i 2010. godine, dok je od 1970. do 2000. zabilježen porast od samo 1,3 odsto, prenosi Tanjug.
Neki eksperti kažu da bi, ako se sadašnji trend nastavi, globalne temperature do 2100. godine mogle da budu za najmanje četiri stepena više, što bi milionima ljudi moglo da donese sušu, glad, oluje i poplave.
{fcomment}
