Međunarodni sud pravde dodijelio je više od polovine 38.000 spornih kvadratnih kilometara okeanske teritorije Peruu, ali je Čile zadržao veći dio dijela za ribolov unutar teritorije.

Obje zemlje su obećale da će poštovati presudu koja bi trebala na dugoročnom planu unaprijediti odnose između ove dvije zemlje čija je bilateralna trgovina iznosila tri milijarde dolara prošle godine, prenio je Reuters.

Peruanski i čileanski predsjednici Ollanta Humala i Sebastian Pinera najavili su da će poštivati presudu, na koju ionako ne postoji pravo žalbe. Obojica su najavila obraćanje naciji nekoliko minuta nakon završetka čitanja presude.
Presuda bi mogla konačno staviti 'točku na i' Pacifičkom ratu i, možda, omogućiti da dvije zemlje napokon završe svoje historijske prepirke.

U Pacifičkom ratu od 1879. do 1883. pobijedio je Čile. Peru je izgubio četvrtinu svojeg tadašnjeg teritorija, a njegova saveznica Bolivija svoj jedni izlaz na more.

Godine 2008. Peru je pred ICJ-em pokrenuo spor, zatraživši suverenitet nad spornih 38.000 kvadratnih kilometara morske površine, inače područja vrlo bogatog ribom. Lima simbolično traži i povratak četiri hektara kopna.

Čile je nevoljno, ali ipak pristao da se spor riješi pred sudom u Den Haagu. Službeni Santiago smatra da je granica dviju zemalja dogovorena sporazumima o ribolovu iz 1952. i 1954. godine, ali se Peru s tim ne slagao i smatrao je da granica treba biti utvrđena u skladu s UN-ovom konvencijom o pravu mora, vertikalnom linijom u odnosu na kopnenu granicu, a ne linijom paralelnom s ekvatorom, kao što je Čile želio. 

(Fena)

{fcomment}