Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u pravnim licima u BiH u julu iznosila je 1.262 KM i nominalno je niža za 0,4 odsto, a realno za 0,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec.U odnosu na jul prošle godine prosječna isplaćena neto plata nominalno je veća za 11,3 odsto, a realni indeks za sedam odsto, objavila je Agencija za statistiku BiH.

U finansijskim i djelatnostima osiguranja isplaćena neto plata u julu iznosila je 1.865 KM, u informacijama i komunikacijama 1.846 KM, a u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji 1.737 KM.

U pružanju smještaja, te pripremi i usluživanju hrane prosječna isplaćena neto plata u sedmom mjesecu iznosila je 816 KM, u građevinarstvu 951 KM, a u trgovini na veliko i malo, te popravci motornih vozila i motocikala 993 KM.

Prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za jul je iznosila 1.944 KM, što pokazuje nominalan pad za 0,5 odsto, a realno je manja za 0,3 odsto u odnosu na jun.

Prosječna mjesečna isplaćena bruto plata za jul u odnosu na isti mjesec 2022. godine nominalno je viša za 11,8 odsto, dok je realni indeks bio veći za 7,5 odsto.

Dugo čekano oslobađanje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost za doniranu hranu stupilo je na snagu u subotu, 16. septembra. Pojedine humanitarne organizacije već su dobile najavu donacija hrane, dok neke javne kuhinje to tek očekuju.

Maja Arslanagić iz organizacije Pomozi.ba kazala nam je da će ove sedmice sigurno imati jednu donaciju zahvaljujući promjenama Zakona o PDV-u, a pretpostavlja da će biti i drugih jer su mnoge kompanije, tokom kampanje ukidanja PDV-a na doniranu hranu, tvrdile da će donirati.

– Rano je još o tome govoriti hoće li biti porasta donacija. U kontaktu smo s nekim kompanijama koje žele donirati svoje proizvode u narednom periodu. S njima smo i ranije sarađivali, a sada je tu ova olakšica. Bit će nekih donacija možda ove sedmice ili iduće – dodala je Arslanagić.

Ruždija Adžović, portparol “Merhameta”, istakao je da im se još nije niko javio u vezi s doniranjem hrane nakon što je u subotu i u praksi omogućeno oslobađanje tih donacija od PDV-a.

– Mi imamo stalne donatore, ali bi dobro došlo da ih bude još. Mi svaki dan hranimo oko 8.000 ljudi u 45 javnih kuhinja. To su ogromni troškovi. Valjalo bi da ima efekta to oslobađanje od PDV-a – dodao je Adžović.

Izmjene Zakona o PDV-u usvojene su u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine sredinom juna, ali su se čekale dopune Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u. One su usvojene, objavljene u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine i konačno stupile na snagu.

Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine, pojasnio je da oni koji doniraju hranu, kao i organizacije i javne kuhinje koji je primaju, moraju potpisati i opečatiti poseban obrazac.

Međutim, porezni obveznici taj obrazac ne moraju slati UIO, ali ga moraju imati u evidenciji kada inspektor dođe u kontrolu.

U slučaju da ne bude ispoštovana sva procedura, bit će obračunat i naplaćen PDV.

Propisano je, između ostalog, da se može donirati hrana kojoj je preostalo do pet dana do isteka roka.

Također, vrijednost donirane hrane ne može prelaziti tri posto od ukupne godišnje vrijednosti isporučene robe ili usluga poreznog obveznika, što znači da jedan market ne može donirati pola svog asortimana, naprimjer, i biti oslobođen PDV-a.

(faktor.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) na današnjoj sjednici donijela je odluku o formiranju dva elektronska registra - Registra zaposlenih u javnom sektoru i Registra imenovanih lica u ZDK-u. Registri će obuhvatiti sve organe javne uprave, upravne organizacije i službe, zavode i agencije, direkcije, pravna lica s javnim ovlaštenjima, javne ustanove i javna preduzeća čiji je osnivač ovaj kanton te privredna društva u kojima kanton učestvuje kao osnivač ili ima osnivačka prava sa procentom učešća sa 50 posto.

Premijerka Amra Mehmedić je podsjetila da je uspostava ovih registara usaglašena na sastancima s predstavnicima OSCE-misije u BiH, koja podržava korištenje digitalnih alata koji će kroz povećanje transparentnosti doprinijeti smanjenju rizika od korupcije prilikom zapošljavanja u javni sektor i imenovanja u upravljačka tijela.

- Vlada je intenzivirala aktivnosti u smislu izrade zakonskog okvira kako bi registri zaživjeli u punom kapacitetu i svoje djelovanje, pored javnog sektora Zeničko-dobojskog kantona, proširili na jedinice lokalne samouprave - rekla je premijerka Mehmedić.

Nosilac aktivnosti na izradi ovih baza podataka je Ured za borbu protiv korupcije ZDK-a, a registri će biti dostupni na službenoj stranici ZDK-a, gdje će svi građani imati mogućnost da pristupe i izvrše uvid u ove podatke.

- Registar zaposlenih u javnom sektoru će sadržavati podatke o poziciji, sistematizovanom radnom mjestu, stručnoj spremi, zvanju, radnom odnosu i osnovnoj plati zaposlenih, dok će Registar imenovanih sadržavati podatke o licima imenovanim u upravljačka tijela - upravne, nadzorne i školske odbore - rekao je sekretar Ureda za borbu protiv korupcije po ovlaštenju Dževad Fejzić.

Vlada je prihvatila Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za provođenje Strategije za prevenciju i borbu protiv korupcije 2022-2024. za period juni 2022. - juni 2023. godine, a jedna od ključnih aktivnosti Ureda za borbu protiv korupcije bila je revizija diploma zaposlenih u javnom sektoru, sa fokusom na Kantonalnu bolnicu Zenica, gdje je izvršena revizija diploma 1.609 zaposlenih.

Revizijom je utvrđeno 17 nevalidnih diploma u Kantonalnoj bolnici te jedna u Kantonalnom zavodu za medicinu rada i sportsku medicinu. Svi slučajevi su prijavljeni na dalje postupanje Ministarstvu unutrašnjih poslova i Kantonalnom tužilaštvu u Zenici.

Vlada je zaključkom zadužila rukovodioce organa i institucija ovog kantona da pruže punu podršku aktivnostima koje inicira i koordinira Ured za borbu protiv korupcije, kao i da samostalno provode aktivnosti na koje su obavezani Akcionim planom.

Press služba ZDK

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca  Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 20.09.2023.(srijeda) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

• PJD Tešanj

    Trafo područje Trepče vodovod br.9510, od 10:00 do 14:30 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:         

    - područje ZE-DO kantona na broj telefona   080 020 132             

Bankari u Bosni i Hercegovini nervozni su pred novu posjetu Moneyvala, organizacije Savjeta Evrope za praćenje pranja novca koju očekuju početkom jeseni.

Osam godina nakon što je BiH skinuta sa sive liste, vraćanje na nju postaje sve izvjesnije, jer vlasti nisu usvojile potrebne zakone niti provele reforme za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Vraćanje na listu će otežati novčane transakcije za firme, ali i za građane, pribojava se Samir Lačević iz Udruženja banaka BiH.

“To znači – devastacija ekonomskih tokova u BiH”, kaže.

Posebno će, dodaje Lačević, biti pogođeni građani koji imaju redovne uplate novčanih sredstava iz inostranstva, kao i građani u dijaspori koji tokom posjete BiH koriste kreditne kartice.

“Zamislite sada da se desi da te kartice budu onemogućene za plaćanje jer je to u njihovim zemljama zabranjeno, što je realna situacija. I mi našim karticama u EU nećemo moći ništa plaćati”, ističe Lačević.

BiH najveći broj novčanih transakcija obavlja sa zemljama Evropske unije i vraćanjem na listu rizikuje otežavanje ovih transakcija. Lačević predviđa da će se bankama otkazivati saradnje, odnosno njihovi računi koje imaju kod svojih poslovnih partnera u svijetu bit će zatvoreni.

Kako bi se to spriječilo, smatra Lačević, neophodno je po hitnom postupku usvojiti novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je spreman i usaglašen s direktivama Evropske unije.

Osim ovoga zakona, cijeli je niz preporuka Radne grupe za finansijske akcije (FATF) koje BiH nije ispunila od posljednje posjete stručnjaka. Iz Moneyvala su za BIRN potvrdili da će u jesen ove godine doći u evaluacijsku posjetu BiH, a da će izvještaj biti usvojen naredne, 2024. godine i ubrzo nakon toga i objavljen.

Dok iz ove organizacije zvanično kažu da je preuranjeno pretpostaviti kakav će ishod evaluacije biti, izvor BIRN-a iz Savjeta ministara koji je upoznat s procesom provjere procjenjuje da će se BiH 2025. ponovo naći na sivoj listi Moneyvala, na kojoj je ranije bila do 2015. godine.

Objašnjava da će u proljeće naredne godine, kada izvještaj bude usvojen, BiH dobiti grace period da provede preporuke.

“Vjerovatno se neće ništa uraditi i onda ćemo ponovo 2025. godine na sivu listu Moneyvala, s tim što sada nećemo biti dvije i po godine, nego jedan duži period”, kaže izvor BIRN-a iz Savjeta ministara.

Zemlje u okruženju imaju slične probleme kao i BiH. Albanija je već treću godinu na listi, a Srbija i Sjeverna Makedonija, poput BiH, očekuju skore posjete stručnjaka.

Bosna i Hercegovina je u februaru 2018. skinuta s crne liste FATF-a, a prije toga, 2015. godine, sa sive liste Moneyvala. Evropska unija je sve do maja 2020. zadržala našu zemlju na listi visokorizičnih zemalja.

Nezir Pivić, šef Delegacije Moneyvala u prethodnom sazivu Savjeta ministara, navodi kako je skidanju s ovih listi prethodila izmjena više desetina zakona i podzakonskih akata na svim nivoima vlasti, što je bilo definisano akcionim planom.

“Nova vlast ne stavlja ni u kakav fokus ovo pitanje, što će dovesti do toga da se BiH nađe ponovo na sivoj listi”, smatra Pivić.

Tvrdi da BiH ne prati najnovije standarde Moneyvala nakon što dvije godine nije bila dužna izvještavati o svom napretku.

“Nažalost, nebriga će dovesti da naša zemlja ima značajnih problema kada je riječ o poslovanju, privredi i razvoju zemlje”, kaže Pivić.

Također naglašava da je važno usvojiti novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji je pripreman u prethodnom sazivu Vijeća ministara.

Ali Kemal Ademović, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, kaže da mu nedostaje konkretnih informacija o pripremi teksta.

“Tražio sam da se donese zaključak o tajmingu do kada će se uraditi nešto. Na posljednjoj sjednici zajedničke komisije sam dobio informaciju da je ta radna grupa za izradu zakona pri kraju”, kaže Ademović, koji nema informacije kada bi zakon mogao biti usvojen.

Zbog ljetne pauze u radu Parlamenta, zakon neće biti usvojen i BiH će ponovo završiti na sivoj listi, vjeruje on.

Nacrt zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji treba da bude usklađen s direktivama i uredbama EU u ovoj oblasti – u završnoj je fazi, potvrdili su iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Zakon treba, objašnjavaju, da obuhvati rezultate analiza i procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u BiH, te drugih strateških dokumenata iz oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, kao i “harmonizaciju sustava sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma sa standardima FATF-a te preporukama Moneyvala iz zadnjeg kruga evaluacije”.

Radna grupa za finansijske akcije (FATF), međunarodna oganizacija koja vodi globalnu akciju u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, ima 40 preporuka koje se stalno ažuriraju, navodi se na njenoj internet stranici.

Prema važećem Zakonu o sprečavanju pranja novca, obveznici provođenja mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma su, između ostalih, banke, mikrokreditne organizacije, lizing društva, notari, advokati, računovođe, društva koja se bave elektronskim prenosom novca, osiguravajuća društva, društva za posredovanje u osiguranju…

Prema preporukama FATF-a, trebao je biti uspostavljen bolji nadzor nad notarima, advokatima, računovođama i mikrokreditnim organizacijama. BiH i dalje nema registar stvarnih vlasnika, zakon o virtualnim valutama, te nije ispoštovala niz preporuka koje se odnose na sprečavanje pranja novca i borbu protiv korupcije.

Ivana Veselčić iz Ministarstva bezbjednosti BiH, koja je u aprilu ove godine imenovana za šeficu Moneyval delegacije BiH, smatra kako je nezahvalno govoriti o rezultatima evaluacijske posjete koju će Moneyval provesti od 25. septembra do 1. oktobra ove godine, s obzirom “da je evaluacija dinamičan proces koji ima za cilj da poboljša kapacitete nacionalnih vlasti za efikasniju borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma”.

“Mišljenja smo da će izvještaj za Bosnu i Hercegovinu biti usvojen u aprilu 2024. godine, tokom Moneyval Plenarne sjednice”, navodi Veselčić u pisanom odgovoru BIRN-u.

Lačević kaže kako će stavljanje BiH na sivu listu Moneyvala otežati finansijske transakcije podjednako za pravna i fizička lica. Prema kompanijama će, kako objašnjava, biti primjenjivane dodatne provjere tokom poslovanja.

“To niko ne želi da radi, nego dođe do situacije u praksi da se otkazuje poslovna saradnja, jer ne žele ti poslovni subjekti, u našim partnerskim zemljama, ulaziti u bilo kakvu vrstu rizika koji se tiče pranja novca, jer su kazne drakonske”, kaže Lačević.

Prema izvoru u Savjetu ministara, za BiH neće biti dovoljno donošenje novog Zakona o sprečavanju pranja novca da izbjegne novu sivu listu. U novoj evaluaciji on očekuje puno veći naglasak na primjenu preporuka.

Prema prvom javno dostupnom izvještaju o provedbi preporuka iz 2020. godine, BiH se suočila s nizom problema, među kojima su najveći bili nepostojanje registra stvarnih vlasnika kompanija, neusvajanje Zakona o sprečavanju pranja novca, slaba saradnja među institucijama, kao i mali broj obuka policajaca za nadzor cyber prostora i društvenih mreža u vezi sa savremenim internetskim novčanim tokovima. Tada je 20 aktivnosti tek bilo u toku, a 16 djelimično realizovano, dok je 11 bilo završeno.

U posljednjem izvještaju, u koji je BIRN imao uvid, ne navode se specifično postignuti rezultati.

Iz Ministarstva bezbjednosti nisu konkretno odgovorili koje su mjere u međuvremenu ispunjene. Naveli su da su posljednji put dopunjavali dokumente u martu ove godine.

Od 2017. godine Agencija za bankarstvo Federacije BiH je u 65 slučajeva kaznila banke ili odgovorna lica, kaznama vrijednim gotovo milion maraka. Objasnili su da su utvrdili neusklađenosti u poslovanju banaka s propisima iz Zakona, a kazne su izdavali i preventivno protiv pranja novca i finansiranja terorizma, a ne zbog utvrđenih djela pranja novca. U Republici Srpskoj su samo u prvom kvartalu 2023. banke prijavile ukupno 17 transakcija sumnjivih na pranje novca, u ukupnom iznosu od 5,8 miliona maraka, što je za 11 prijavljenih sumnjivih transakcija više u odnosu na isti period 2022. godine.

Iz Ministarstva pravde BiH su potvrdili za BIRN da nije bilo koraka prema uspostavljanju registra stvarnih vlasnika kompanija, koji je potreban kako bi se, između ostalog, spriječilo skrivanje vlasnika kompanija u takozvanim offshore zonama. Napredak su prijavili u formiranju radne grupe za izradu Nacrta zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom, kao i da rade izmjene i dopune Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku, te da su uspostavili registar neprofitnih organizacija, što su također bili zahtjevi Moneyvala.

Time je, prema mišljenju Ministarstva pravde, olakšan pregled i pretraga podataka u vezi s nevladinim organizacijama bez obzira gdje su registrovane.

U izvještaju Moneyvala iz 2015. godine je zaključeno kako BiH u potpunosti zanemaruje rizike finansiranja terorizma kroz aktivnosti organizacije civilnog društva. U preporukama FATF-a se navodi kako treba preispitati da li su mjere koje se odnose na nevladine organizacije odgovarajuće ili one mogu biti zloupotrijebljene za finansiranje terorizma.

Dajana Cvjetković iz Centra za promociju civilnog društva kaže kako je teret neopravdano stavljen na neprofitne, a da su pod većim rizikom humanitarne organizacije koje prikupljaju i dodjeljuju novac. Dodaje kako se podaci registra ne mogu uzeti kao relevantni, jer se on ne ažurira i nije moguće pretraživati organizacije po vrsti. Smatra da je preporuka FATF-a da registri budu funkcionalni i da se zna tačan broj nevladinih organizacija, što trenutno nije slučaj.

“Da država zna šta se događa, da se zna koji je protok novca, koji su to izvori, upravljačka struktura. Oni to zovu ukratko ‘ownership structure’. Mi to nemamo. Ne može civilni sektor imati vlasničku strukturu. Naša država treba da smisli kako će to izgledati, ko će voditi te registre, gdje će se to bilježiti. Bilo bi dobro da imamo podatke o upravljačkim strukturama, da znamo ko predaje godišnje izvještaje i koji su izvori finansiranja”, kaže Cvjetković navodeći kako je potrebno nekome dati nadležnost da redovno ažurira i vodi registar, odnosno da vrši nadzor.

Procjena rizika nevladinog sektora nije urađena, dodaje Cvjetković. Napominje kako su neprofitne organizacije obveznici sprovođenja mjera po važećem zakonu i smatra kako se to mora promijeniti u novom. Ona je također mišljenja kako će se BiH ponovo naći na sivoj listi Moneyvala.

“Za nas, organizacije koje dodjeljujemo grantove i imamo transakcije prema drugim zemljama, to će biti otežano i problematično. Transakcije će putovati nekoliko dana i mi ćemo morati imati dodatne dokumente u odnosu na ove koji su i sada nama zahtjevni. Sigurno će se pojaviti potreba za angažovanjem većeg broja ljudi, koje mi nećemo moći platiti, što će usporiti funkcionalnost cijelog sektora”, kaže Cvjetković te dodaje kako se “ne bi bojala toliko sive liste da vjeruje da će se u narednih šest godina ozbiljno pristupiti tom problemu”.

Iz Delegacije Evropske unije u odgovoru za Detektor navode da, ukoliko ne budu ispunjeni međunarodni standardi i poduzete određene potrebne radnje do kraja ove godine, “postoji realna mogućnost da BiH, kao zemlja sa strateškim nedostacima u ovoj oblasti, ponovo bude stavljena na ‘sive liste’ međunarodnih kontrolnih tijela FATF-a i Moneyvala”.

“Stavljanje na listu zemalja sa strateškim nedostacima u oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma imalo bi političke, ekonomske i finansijske posljedice po zemlju, negativno uticalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama, ali i na privatne komercijalne aktivnosti i javne fiskalne poslove. Značajno bi ograničilo pristup stranim investicijama i kreditima međunarodnih organizacija i međunarodno kretanje kapitala”, upozoravaju iz Delegacije EU u BiH.

Dio obaveza u BiH imaju entiteti. Odgovarajući na pitanje šta su konkretno uradili, iz Vlade Republike Srpske su kazali da su napravili plan inspekcijskih nadzora notara za 2023. godinu i da su do sada to uradili za 21 notarsku kancelariju. U ovome entitetu je imenovana Radna grupa za izvještavanje i implementaciju međunarodnih obaveza iz oblasti sprečavanja pranja novca i borbe protiv terorizma.

Takođe navode da je policija rasvijetlila više krivičnih djela pranja novca nego ranije, a u julu 2023. godine Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o elektronskom novcu, kojim se uređuju poslovi izdavanja elektronskog novca, izdavaoci elektronskog novca, nadzor nad obavljanjem poslova izdavanja elektronskog novca, te zaštita prava i interesa imalaca elektronskog novca.

“Smatramo da finansijski sektor u Republici Srpskoj u najvećoj mjeri ispunjava propisane standarde iz oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te da ne bi trebao uticati na eventualno ponovno stavljanje BiH na sivu listu FATF-a i Moneyvala”, navodi se u odgovoru Vlade Republike Srpske.

Iz Vlade Federacije nisu odgovorili na upit o provođenju preporuka.

Dok BiH rizikuje ponovno stavljanje na listu, zemlje u okruženju imaju različite puteve u odnosu na sive liste.

Od oktobra 2021. do februara ove godine, Sjeverna Makedonija je bila na sivoj listi Moneyvala. Na ovu listu je stavljena sa zemljama koje nisu ispunile sve međunarodne poreske standarde a obavezale su se na reformu.

Moneyval je u svom posljednjem izvještaju pozvao vlasti Sjeverne Makedonije da dodatno ojačaju mjere zbog skromnih rezultata u pogledu istraga i procesuiranja pranja novca, kao i zbog činjenice da “institucije i tužioci ne sprovode sistematski paralelne finansijske istrage i ne ciljaju na složenije slučajeve pranja novca”.

Moneyval, prema odgovoru BIRN-a, od vlasti Sjeverne Makedonije traži da preispitaju rizik, zbog nedavnih dešavanja u kojima su povratnici iz Sirije pokušali da izvrše terorističke napade u zemlji. U ovoj zemlji je registriran samo jedan slučaj gdje je finansiranje terorizma bilo predmet krivičnog gonjenja i osude, što se, kako navodi Moneyval, ne uklapa u profil rizika zemlje i okoline.

Stručnjaci su za ovu zemlju donijeli 40 preporuka.

Očekuju, između ostalog, da preduzme korake da obezbijedi nadzor ili praćenje nevladinog sektora, zbog povećanog rizika od zloupotrebe za finansiranje terorizma.

Više pažnje vlasti ove zemlje moraju obratiti na provjeru podataka prilikom registracije kompanija, odnosno nadzor koliko su ti podaci tačni i ažurirani.

Takođe, traži se unapređenje rada finansijske obavještajne jedinice, za praćenje svih sektora, posebno onih s najmanjim obrtom – kao što su kazina i mjenjačnice.

Srbija je na sivoj listi FATF-a bila od februara 2018. do juna 2019. godine. O napretku u ispunjenju preporuka FATF-a i Moneyvala trebalo je da podnese novi izveštaj ove godine. U posljednjem objavljenom izvještaju iz novembra 2021. godine navodi se da je država “usaglašena” sa pet od 40 preporuka FATF-a, “uglavnom usaglašena” sa 34 preporuke i “djelimično usaglašena” s jednom. Ona se odnosi na međunarodne standarde o virtualnoj imovini koji pokrivaju, između ostalog, kriptovalute.

U izvještaju se navodi kako je ova država izmijenila zakone kako bi usvojila neophodne propise o radu notara i advokata kojim se, između ostalog, oni obavezuju da provjeravaju krajnje primaoce transakcija, kao i propise o licenciranju računovođa i agenata za prodaju nekretnina, finansijskom nadzoru i međunarodnoj saradnji, ali se navodi da Moneyval nije ocjenjivao da li i koliko se propisi zaista primjenjuju u praksi.

Saša Đorđević, koordinator za Srbiju i Crnu Goru Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, smatra da je političarima u Srbiji stalo da se ova zemlja ponovo ne nađe na sivoj listi, naročito ako se zna da je trebalo pet godina da se isprave nedostaci koje je FATF utvrdio.

“Trenutno ne postoji sveobuhvatna analiza, pa je teško procijeniti koliko se 40 preporuka zaista sprovode u praksi. Tu je potrebna spoljna evaluacija koju bi podržali javni, privatni i civilni sektor. Ono što je moguće – utvrditi sektore koji se nalaze u riziku od pranja novca. Postoji saglasnost da je to sektor nekretnina, a posebno nelegalna gradnja, koja je višedecenijski problem u Srbiji”, kaže Đorđević.

Srbija je 2020. trebala uraditi analizu usklađenosti zakonskog okvira s preporukama FATF-a za vođenje finansijskih istraga paralelno s krivičnim istragama, a zatim naredne godine donese i strateški okvir u oblasti borbe protiv finansijskog kriminala. Do sada je urađena samo analiza koja je dostavljena Ministarstvu pravde krajem juna 2022. godine.

U posljednjem izvještaju Ministarstva o sprovođenju Akcionog plana za poglavlje 23 za približavanje Evropskoj uniji za drugi kvartal 2023., navodi se da je formirana radna grupa za izradu strateškog dokumenta, koja je do sada održala dva sastanka, kao i da na njegovoj izradi Srbija sarađuje s Misijom OEBS-a.

Do objavljivanja teksta, iz Ministarstva pravde nisu odgovorili na pitanja BIRN-a o tome kada će strateški dokument biti izrađen i zašto se kasni s njegovim donošenjem.

Đorđević kaže da je zvanična ukupna vrijednost imovine koja je bila predmet istraga zbog pranja novca u Srbiji viša od 57 miliona eura, a procjenjuje se da iznosi između 1 i 2,5 milijardi eura.

“To je samo dio nelegalnih finansijskih tokova u Srbiji za koje se procjenjuje da iznose blizu pet odsto bruto društvenog proizvoda, kako je procijenjeno u izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala”, navodi.

Zbog strateških nedostataka u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, Albanija je u februaru 2020. godine dodana na sivu listu FATF-a, gdje se nalazi i danas. U februaru ove godine je pohvaljena zbog svog napretka, ali zbog zabrinutosti u vezi s prijedlogom zakona o dobrovoljnoj poreskoj saglasnosti, Albanija je zadržana na sivoj listi.

Ovaj kontroverzni zakon prijedlog je premijera Edija Rame prema kojem bi bilo dozvoljeno ljudima sa do dva miliona eura neprijavljenog keša ili nekretnina, da ih prijave bez kazni ako plate porez. Opozicija je ovaj prijedlog kritikovala kao način za krijumčare droge da operu novac. Međunarodni monetarni fond, Evropska unija i poslovna zajednica u Albaniji također su kritikovali prijedlog.

Evropska komisija je u julu 2022. godine zbog ovog prijedloga izrazila ozbiljnu zabrinutost.

“On bi oslabio albanske kontrole pranja novca, dok bi uradio malo da unaprijedi mogućnosti porezne administracije za poreznim zahtjevima”, naveli su u saopćenju za medije.

Komisija smatra da bi nerezidenti, što uključuje i Albance koji žive van zemlje, mogli iskoristiti blagodati, što bi dovelo u pitanje reputaciju zemlje.

Tokom svoje sjednice u junu ove godine, FATF je odlučio organizovati posjetu kako bi se uvjerio u albanske reforme protiv pranja novca, kao i razvoj događaja oko izmjena zakona.

Vlada RS ponovo je kineskoj kompaniji „China Sinopharm International Corporation“ produžila rok za završetak bolnice u Doboju.

Bolnica je trebalo da bude završena krajem 2022. godine, da bi zatim rok bio produžen do septembra ove godine, a najnovijom odlukom Vlade on je produžen do kraja marta iduće godine.

Vlada Srpske je danas na sjednici prihvatila Informaciju o realizaciji projekta „Projektovanje, izgradnja i opremanje nove JZU Bolnice „Sveti apostol Luka“ Doboj” i dala saglasnost za produženje roka za završetak ugovornih obaveza do 30. marta 2024. godine.

Vlada je ovlastila ministra zdravlja i socijalne zaštite RS da potpiše aneks ugovora za realizaciju ovog projekta.

Takođe, Vlada RS je zadužila Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite da preduzme aktivnosti u cilju nabavke dodatnih radova za formiranje Službe intenzivne medicine za nehirurške grane i centralnog sistema snabdijevanja CO2.

„Podsjećamo, kako je ranije i naglašeno, rok za realizaciju ugovora zbog događaja izvan kontrole jedne od ugovornih strana, će biti produžen za vremenski period tokom koga je postojala spriječenost ispunjavanja obaveza. Takođe podsjećamo da se JZU Bolnica „Sveti apostol Luka“ Doboj, kao krajnji korisnik po Projektu, obratila se Ministarstvu sa molbom za odobrenje dodatnih radova i finansijskih sredstava u svrhu formiranje prostora za rad Službe za intenzivnu medicinu za nehirurške grane i sistema za snabdijevanje ugljen dioksidom na objektu nove Bolnice“, navedeno je u saopštenju Vlade RS.

Dodaje se da Služba intenzivne medicine za nehirurške grane nije predviđena ugovorom zbog toga što su ugovori pripremani tokom 2017. i 2018. godine, odnosno, prije pandemije virusa korona, te je ova grana medicine kao zasebna organizaciona jedinica postojala isključivo u okvir JZU Univerzitetskog centra Republike Srpske.

„Njen puni značaj dolazi do izražaja tokom pandemijskog perioda, ali je prepoznat značaj postojanja ovakve službe radi efikasnijeg pružanja usluga i liječenja kritično oboljelih pacijenata u ustanovama sekundarnog nivoa zdravstvene zaštite. Naime, tokom pandemije virusa korona, pokazalo se da je teže obezbijediti kontinuitet snabdijevanja ugljen dioksidom u bocama, jer zahtijeva angažovanje velikog broja radnika sa punom zaštitnom opremom, tokom 24 časa, te se javila potreba za centralizovanim snabdijevanjem ugljen dioksidom“, ističe se u saopštenju.

Podsjećamo, ugovor sa „Sinopharmom“ i njegovim partnerom „Shanxi Construction Investment Group“ potpisan je u martu 2019. godine.

Rok za izgradnju i opremanje bolnice bio je 36 mjeseci po modelu ključ u ruke.

Međutim, godinu kasnije svijetom je zavladala pandemija, a Ukrajina i Rusija su ušle u oružani sukob.

To je po ocjeni nadležnih u Republici Srpskoj bilo dovoljno da se kineskim kompanijama rok za završetak bolnice pomjeri do septembra ove godine.

Takođe, kako smo objavili u tekstu Novi rokovi i novi milioni Kinezima za dobojsku bolnicu sa Kinezima je naknadno dogovorena i izgradnja intenzivne njege te brojni drugi radovi koji nisu predviđeni osnovnim ugovorom.

To znači da će izgradnja bolnice, čija je ugovorena cijena od oko 103,5 miliona KM već bila predmet brojnih kritika, sada premašiti 120 miliona KM.

(capital.ba)

U četvrtak 14. septembra oko 20,00 sati PS Čelić zaprimila je prijavu da se na dionici regionalnog puta Čelić – Šibošnica, u naselju Ratkovići, općina Čelić, nalazi NN muška osoba.

Policijski službenici PS Čelić su izlaskom na lice mjesta potvrdili navode prijave, dok je ljekar SHMP Doma zdravlja Čelić utvrdio da povrijeđeno lice ne daje znakove života.

O navedenom događaju je obaviješten dežurni kantonalni tužilac, koji je izašao na lice mjesta i rukovodio uviđajem koji su izvršili policijski službenici OKP PU Tuzla, a kojim je utvrđeno da se na navedenoj lokaciji dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali NN motorno vozilo sa NN vozačem i pješak M.G., rođen 1961.godine nastanjen na području općine Čelić (koji je pored sebe gurao bicikl).

U toku je daljnji rad na utvrđivanju okolnosti u vezi navedene saobraćajne nezgode, kao i na pronalasku i identifikaciji vozača.

U vremenskom periodu od 20,15 sati (14.09.2023.godine) do 01,30 sati (15.09.2023.godine) saobraćaj na navedenoj dionici reg. puta u potpunosti je bio obustavljen.

U protekla 24 sata na području Tuzlanskog kantona dogodilo se 9 saobraćajnih nezgoda u kojima je 1 lice smrtno stradalo (PS Čelić), 2 lica su zadobila teške tjelesne povrede (PS Lukavac i PS Kalesija), 6 lica je zadobilo lake tjelesne povrede (PS Srebrenik – 5 lica, PS Gradačac), dok su 2 lica zadobila povrede o čijem stepenu se ljekari nisu izjasnili (PS Srebrenik).

U šest država svijeta živi skoro 1,3 miliona emigranata rođenih u Bosni i Hercegovini, pokazuju statistički podaci.

Zbog teškoća u praćenju emigracije s kojima se suočavaju sve zemlje u svijetu i nemogućnosti uspostave baza podataka o emigraciji, uobičajeno je da se za podatke o emigraciji koriste podaci o imigraciji i popisu stanovništva koje vode statističke agencije u zemljama prijema.

Podaci o emigrantima, odnosno iseljeništvu iz Bosne i Hercegovine, prema evidenciji i popisima stanovništva zemalja prijema, mogu se razvrstati u tri osnovne skupine: državljani BiH, osobe rođene u BiH i osobe bh. porijekla, što uključuje i njihove potomke.

Tačni statistički podaci o ukupnom broju emigranata rođenih u BiH, bez obzira na njihovo sadašnje državljanstvo, u 53 zemlje svijeta iznosi 1.836.961, od čega u zemljama Evrope i Sjeverne Amerike živi 95% emigranata iz BiH, stoji u Migracionom profilu za 2022. godinu.

Međutim, procjena ukupnog broja osoba bh. porijekla u svijetu je oko 2,2 miliona. Ovaj broj uključuje osobe rođene u BiH koje su napustile svoju zemlju i procijenjeni broj njihovih potomaka rođenih u zemljama prijema bez obzira koje državljanstvo imaju, a ne uključuje tzv. staru emigraciju.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice raspolaže samo djelimičnim podacima o broju potomaka, a procjene broja osoba bh. porijekla u svijetu su sačinjene na osnovu tih podataka i podataka i procjena kojima raspolažu diplomatsko-konzularna predstavništva BiH, te agencije za statistiku i zavodi za popis stanovništva zemalja prijema.

“Posmatrajući porast ukupnog broj osoba bh. porijekla u periodu od 1990. do 2020. godine za određene države prijema (18 država) primjetni su određeni trendovi koji ukazuju koje države građani Bosne i Hercegovine najčešće biraju kao svoje odredište. Pored već utvrđenih trendova odlazaka u Njemačku, Austriju i Sloveniju, uočljivo je da se bh. emigranti odlučuju i za odlazak u zemlje Skandinavije – Švedska, Norveška i Finska koje imaju kontinuiran porast broja osoba bh. porijekla, odnosno onih koji su rođeni u Bosni i Hercegovini” objavljeno je u dokumentu Ministarstva bezbjednosti Bosne i Herceogivne za prošlu godinu.

Najveći broj emigranata rođenih u Bosni i Hercegovini, prema referntim podacima UN-a za 2020. godinu živi u Hrvatskoj (381.100), Slijede Srbija sa 342.526, prema istom izvoru, zatim Njemačka 333.000, prema Federalnom statističkom uredu iz 2021. godine, pa Austrija sa 172.373 prema podacima Statističkog ureda Austrije.

U Sloveniji živi 122.235 bh emigranata a u Sjedinjenim Državama 104.136.

Kada posmatramo ostatak Evropske unije, svakako je potrebno istaći da određen broj građana BiH bira Ujedinjeno Kraljevstvo i Republiku Irsku kao zemlje svog odredišta, obzirom da ove zemlje u prijeratnom periodu nisu tradicionalno bile odredište emigranata iz Bosne i Hercegovine.

Od prekookeanskih zemalja treba istaći Kanadu i Australiju gdje je u zadnjih 30 godina vidljiv kontinuiran rast broja osoba koje su porijeklom iz Bosne i Hercegovine

Status bh. iseljenika riješen je velikim dijelom kroz sticanje državljanstva zemlje prijema, stalnu ili privremenu dozvolu boravka.

U većini država već duži niz godina nema registrovanih osoba iz Bosne i Hercegovine sa izbjegličkim statusom. Većina njih se integrisala u zemljama prijema. Prema posljednjim podacima UNHCR-a25 u svijetu je u junu 2022. godine registrovano 18.176 osoba iz Bosne i Hercegovine sa izbjegličkim statusom.

Broj državljana Bosne i Hercegovine, sa stalnim ili privremenim boravkom, prema dostupnim podacima za četrnaest država prijema, iznosi 494.132, a kako je to predstavljeno u tabeli 35. Ovaj broj predstavlja bh. državljane koji imaju samo državljanstvo Bosne i Hercegovine i koji nisu stekli državljanstvo države prijema, niti imaju dvojno državljanstvo, piše Buka.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)