Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, gotovo je izvjesno, usvojiće izmjene Zakona o PDV-u, tako da će prag za ulazak u PDV sistem biti podignut sa 50.000 na 100.000 KM, međutim to ne znači da će oni koji trenutno imaju prihod veći od 50.000 KM, a manji od 100.000 KM, po automatizmu biti van sistema PDV-a.

“Neće biti postupanja u smislu deregistracije postojećih obveznika. I sada neko se prijavi za PDV sistem jer ima promet preko 50.000 KM, a u sljedećoj godini mu se smanji promet na recimo 40.000, on se ne isključuje već mora podnijeti zahtjev za deregistraciju”, rekao je Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO.

On objašnjava da se u slučajevima kada se podnese zahtjev za deregistraciju vrši sveobuhvatna kontrola i pitanje je koliko i kome se to isplati jer, ako neko ima robu na zalihama, mora obračunati i platiti sav PDV na tu robu u slučaju izlaska.

“Ako neko ima odbitak PDV-a na opremu, izgradnju objekta itd, u slučaju deregistracije moraće platiti i taj PDV i svako će vjerovatno cijeniti da li mu odgovora ili ne odgovara izlazak iz PDV sistema. Onaj ko se odluči na izlazak iz PDV-a moraće da plati popriličan iznos obaveza, posebno ako je imao investicije i koristio ulazni PDV”, naglasio je Kovačević.

Podsjećanja radi, na prijedlog poslanika SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darka Babalja i Mladena Bosića, Predstavnički dom usvojio je izmjene Zakona o PDV-u. Te izmjene zakona već sutra će se naći i na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i ukoliko dobiju podršku delegata stupiće na snagu, uz to da će Upravni odbor UIO u roku od 90 dana biti u obavezi da izmijeni pravilnike koji će omogućiti primjenu tako izmijenjenog zakona.

U UIO su nam rekli da neće biti prepreka za primjenu izmjena Zakona o PDV-u kojim se podiže prag za ulazak u PDV sistem sa 50.000 na 100.000 KM, te da se u njihovom radu neće mnogo toga promijeniti.

“Što se nas tiče, čim se zakon usvoji, stupi na snagu, on će se primjenjivati”, rekao je Kovačević.

Još ranije zahtjev za podizanje praga za ulazak u PDV sistem tražili su mali privrednici, koji su istakli da je inflacija dovela do toga da 50.000 KM više nije veliki iznos kao što je bio prije oko 15 godina te da je neophodno, u cilju smanjenja sive ekonomije, ali i opstanka pojedinih djelatnosti, taj prag podići na 100.000 KM.

“Podizanje praga za ulazak u sistem PDV-a otvoriće prostor za nova zapošljavanja. Sada su posebno mali preduzetnici koji pružaju usluge to izbjegavali upravo zbog toga da ne uđu u sistem PDV-a i dobro je da se granica povećava”, rekla je Žana Arsić, predsjednica Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka.

On kaže da će stupanjem na snagu zakona sasvim sigurno biti zahtjeva za izlazak iz PDV sistema, posebno u dijelu usluga.

“Oni koji pružaju uslugu nemaju ulazni PDV, dizali su cijene zbog ulaska u taj PDV sistem i oni će sasvim sigurno, ko bude imao mogućnost, izaći iz PDV-a, ali ne vjerujem da će doći do snižavanja cijena jer one su u uslugama rasle minimalno i posljednji smo podigli te cijene”, rekla je Arsićeva.

(N.N.)

 IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

17. Međunarodni sajam privrede Tešanj – BiH 2023 uspješno je završen, a sa sajma su poslate poruke o zajedništvu, dobrim poslovnim odnosima, jačanju privrede u BiH i novim saradnjama koje su otvorene među učesnicima sajma.

Ovogodišnji Sajam privrede u Tešnju posjetilo je više od 2.200 privrednika iz naše zemlje, regije i Evrope potvrdivši da je riječ o najvećoj sajamskoj manifestaciji u našoj zemlji, ali i šire. Osim toga sajam je postavio rekordan broj izlagača, sa 502 izlagača iz 16 zemalja, koji su predstavili sebe i svoje poslovanje posjetiteljima sajma na oko 20.000 kvadrata sajamskog prostora. Ipak o uspješnosti sajma najviše govore ostvarene saradnje, novi kontakti, dogovoreni poslovni poduhvati, razmjenjena iskustva koja će unaprijediti privrednu sredinu i ekonomski razvoj naše zemlje.

Na samom otvaranju sajama dogovorena je posjeta jedne delegacije poslovne zajednice BiH Mađarskoj, koja je ove godine bila zemlja partner sajma i predstavila se sa osam velikih mađarskih kompanija. Cilj Sajma privrede u Tešnju prije svega je jačanje ekonomije u BiH te pokretanje međunarodne saradnje i pozitivnih privrednih procesa.

U okviru sajma održane su brojne panel diskusije i prezentacije posvećene centralnoj temi „Obnovljivi izvori energije – energetska efikasnost“. Brojni stručnjaci, predstavnici institucija, iskusni menadžeri domaćih i svjetskih kompanija dali su svoj doprinos kroz centralni panel „Zelena budućnost: Sunčeva snaga i vjetar promjene“.

Organizator sajma, Udruženje privrednika „Biznis centar“ Jelah - Tešanj sajamsku manifestaciju iskoristili su i kao priliku da svečano otvore nove prostorije Udruženja iz kojeg će se raditi na još boljoj realizaciji sajamskih aktivnosti u narednim godinama, ali i podsticanju mladih privrednih nada da poduzmu prve poslovne iskorake i nađu se rame uz rame s uspješnim tešanjskim privrednicima.

Tešanj i privrednici ove općine odavno su prepoznati po svom poduzetničkom duhu, inovativnosti i posvećenosti, ali i međusobnoj podršci u svim projektima. Tešanjski model potrebno je multiplicirati poručeno je s otvaranja sajama, jer privreda Tešnja postavlja novi standard i pokazuje pravac kretanja prema privrednim promjenama koje će doprinijeti ekonomski stabilnoj BiH.

U okviru sajma, kao poklon svim učesnicima i posjetiocima, u Tešnju je održan i koncert velikana Harisa Džinovića.

I ovogodišnji sajam, kao i proteklih godina, podržali su partneri i prijatelji i to: Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Vlada ZDK, Općina Tešanj, Vanjskotrgovinska komora BiH, Privredna komora FBiH i drugi. Grad partner sajma bio je Grad Živinice.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević održao je jučeru Sarajevu sastanak sa kantonalnim ministrima u čijoj nadležnosti je oblast trgovine na kojem su među ostalim razmatrali pokretanje akcije u sklopu jačanja društvene odgovornosti pod radnim nazivom "Zaključana cijena" gdje je preliminarno dogovorena grupa od 34 artikla za koje bi se dogovorila snižena cijena.

Hasičević je nakon sastanka izjavio da bi, prema razgovorima sa terena, obuhvat artikala mogao biti i veći.

"Tu moramo uključiti trgovce sa aspekta jačanja njihove društvene odgovornosti, odnosno da se oni na jednoj dobrovoljnoj osnovi uključe u akciju i drago mi je da su pristali. Tu nam treba podrška i resornih ministara i danas smo imali konstruktivnu raspravu", istakao je Hasičević.

Sastanak sa kantonalnom ministrima, kako je dodao, prvi je korak je u nastavku kontinuiranog dijaloga i nastojanja da se zajedničkim snagama pronađu najbolja rješenja koja će zaustaviti rast cijena osnovnih životnih namirnica, sa posebnom pažnjom prema socijalno osjetljivim kategorijama. U tom smislu je i ranija odluka kojom je spisak od 9 artikala za koje je predhodnom odlukom utvrđena maksimalna marža, proširena na 15 artikala.

Ministar gospodarstva, rada i prostornog uređenja Posavske županije Dragutin Živković je ocijenio da je dobro što je korigovana ranija odluka od 31. augusta koja je izazvala niz reakcija, te definirani potrošački artikli sa maksimalnim maržama u pogledu veleprodaje i maloprodaje.

"Današnji sastanak je upravo u tom kontekstu da dođemo do rješenja i uzmemo u obzir, sa stajališta i Županije Posavske i Ministarstva koje predstavljam i Vlade, male i velike trgovce i svakako uvažiti mjeru i inicijativu Vlade FBiH da zaštiti posebno socijalne kategorije, kao i one sa najmanjim prihodima", dodao je Živković.

Ministar privrede Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić je rekao da naši mali trgovci nisu bili spremni da iznesu sva ta ograničenja koja su bila navedena.

"Prva odluka je izazvala haos i ljudi nisu znali na koji način to da sprovedu i imali smo brojna pitanja. Moramo voditi računa o privrednim subjektima, ali i socijalno ugroženim kategorijama građana", poručio je Šibonjić.

Fokus sastanka bio je na cijenama prehrambenih artikala, kao i unaprijeđenju saradnje u prometu roba i usluga. Također, razgovarano je o poboljšanju poslovnog okruženja u oblasti trgovine putem unapređenja zakona i propisa, s fokusom na Zakon o unutrašnjoj trgovini i Zakon o kontroli cijena, na kojima je Federalno ministarstvo trgovine radilo posljednja četiri mjeseca.

(akta.ba)

Trgovački lanci u Federaciji BiH će, prema receptu sličnom kao u okruženju, "zaključati" cijene 34 proizvoda iz osnovne potrošačke korpe. Dogovoreno je to na nedavnom sastanku s predstavnicima trgovačkih lanaca i Udruženja poslodavaca FBiH održanom u Federalnom ministarstvu trgovine, piše Avaz.ba.

Iako nije poznato o kojim se artiklima radi, budući da je trenutno riječ o radnoj verziji grupe proizvoda, ipak, prema prvim informacijama, ''zaključavanjem'' cijena bile bi pokrivene kategorije koje se odnose na hranu, a među kojima su pekarski i mliječni proizvodi, mesne prerađevine, sirevi, svježe meso, poput dijelova junetine i piletine, kao i pojedini smrznuti proizvodi.

Istaknute oznake

Među tim proizvodima su i određene higijenske i kozmetičke potrepštine, kao i sredstva za čišćenje.

Svi artikli bi trebali imati vidno istaknute oznake o ''zaključanim'' cijenama, a kao svojevrsna uvertira u tu akciju je jučerašnja odluka Vlade FBiH kojom je proširen spisak proizvoda s devet na 15 kojima će biti ograničena marža.

Marže se kreću u rasponu u veleprodaji pet posto te maksimalno osam posto za prehrambene proizvode u maloprodaji.

Upravo je s predstavnicima trgovačkih lanaca dogovoreno da se oni dobrovoljno, kako nam je to rekao federalni ministar Amir Hasičević, opredijele za grupu od 34 artikla kojima će "zaključati" cijene na period koji bude dogovoren, i to, kako je naveo, bez obzira na eventualni porast nabavne cijene na tržištu.

"Novom odlukom kojom su ograničene cijene 15 artikala trgovački lanci će sami odabrati koliko će sniziti određenu vrstu nekog proizvoda iz ove grupe, s obzirom na to da mi zakonski ne smijemo favorizirati marku. Ako je, naprimjer, cijena određene vrste mlijeka bila 2,20 KM, a odredi se cijena na 1,80 KM, onda se ta cijena 'zaključava'", rekao nam je Hasičević.

Drugi resori

Istakao je da su svi predstavnici trgovačkih kompanija, a to su "Konzum" i "Mercator", "Bingo", "Best”, "Mlinpek žitar", "Meggle” i “Amko komerc”, iskazali dobru volju za akciju „zamrzavanja“ cijena te da će uskoro biti tačno poznato koja su to 34 artikla.

Marin Bago iz Udruženja za unapređenje kvalitete življenja "Futura“ pozdravio je odluku Vlade FBiH te predstojeću akciju „zamrzavanja cijena“. Međutim, kako je upozorio, to moraju pratiti i svi drugi resori, i to po vertikali vlasti.

"Ako poskupljuje voda, komunalne usluge, registracija i slično, onda će potrošačka korpa i dalje rasti. Te mjere ne smiju ostati usamljene. Jer bez intervencije drugih resora, poskupljenje ide dalje", poručio je Bago.

15 artikala

Među 15 artikala na koje su ograničene marže su: pšenično brašno tip 500, pet i 25 kilograma, hljeb polubijeli pšenični 100 posto od 400 i više grama, jestivo suncokretovo ulje od litar, so od kilogram, šećer kristal bijeli od kilogram, makaroni od 400 grama, riža dugo zrno od 800 grama, litar UHT kravlje mlijeko od 2,8 posto mliječne masti, pakovanje bez čepa, kao i jogurt od litar 2,8 posto mliječne masti. Među proizvodima obuhvaćenim ovom odlukom su i biljni margarin od 250 grama, svježa konzumna jaja M klase, 30 komada, zatim svježe cijelo pile u kesi od kilogram, svježa juneća rebra s kostima, kilogram, deterdžent za veš u prahu od tri kilograma, i deterdžent za suđe tečni od litar.

Na set fiskalnih zakona u Federaciji BiH se čeka godinama. Tako bi došlo i do povećanja minimalne plaće na hiljadu KM, što je dugogodišnji zahtjev Sindikata. No, kada će i hoće li doći do povećanja plata?

596 KM iznos je trenutačne minimalne plate u našoj zemlji što je ujedno i najniža plata u Europi. U Savezu sindikata smatraju da bi zbog inflacije i trenutačnog standarda minimalna plata trebala biti što viša, a od Vlade očekuju da će usvajanjem zakona o doprinosima i porezu na dohodak uspjeti uvećati minimalnu platu na hiljadu maraka, piše BHRT.

Selvedin Šatorović, predsjednik Samostalnog saveza sindikata BiH

"Mi smo minimalnu platu u Zakonu definisali kroz brutto iznos jer želimo da se ona definiše kroz brutto iznos upravo iz razloga sve ono čega država oslobodi poslodavca zaista završi u džepovima radnika".

Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i financijsku politiku

"Nije to skok sa sadašnje minimalne plate na onu od 1.000 maraka. To je sadašnja minimalna plata plus topli obrok plus možda naknada za prijevoz i možda sve skoči za 50, 100, 150 maraka".

Bosna i Hercegovina spada u red zemalja sa najvećim fiskalnim opterećenjima na rad, a građani su opterećeni i brojnim parafiskalnim nametima. Sindikat, kako bi se olakšao život građana, predlaže da minimalna plata bude hiljadu konvertibilnih maraka, a ekonomski stručnjaci kažu da kad bi postojala politička volja, to bi se moglo riješiti i za pola godine.

Marin Bago, Udruga za unaprjeđenje kvalitete življenja "Futura"

"Ako bi se samo na ovu postojeću situaciju smanjili doprinosi, a ta razlika prebacila na račun radnika, na račun plate, mi bismo već napravili jedan pristojan korak, ali ako budemo i na to čekali, za nekoliko mjeseci će i to sve inflacija pojesti, pa ćemo imati dodatnih problema".

Prioritet je, poručili su iz Sindikata, povećanje minimalne plate. Ipak, očekuju i povećanje ostalih plata, odnosno da povećanjem minimalne dođe i do linearnog povećanja ostalih plata.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca

"Nisam siguran da će biti neki mehanizam koji će vas natjerati da vi nekom ko ima pet hiljada platu mu je dignete na pet i po ili šest. Ali u svakom slučaju,taj relativni odnos plata unutar jedne kompanije je vrlo važan, vrlo bitan i čim se dižu niske plate, moraju ići i sve ostale. Možda ne u istom procentu, ali sasvim sigurno svaki poslodavac mora taj relativni odnos uštimati".

Za implementaciju fiskalnih zakona potrebna je i priprema softvera u Poreznoj upravi FBiH, a uključena bi bila i Uprava za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. To je još jedan od razloga zašto do povećanja vjerojatno neće doći u ovoj godini. Uz to MMF je dao preporuku da se zbog visoke infacije ograniči rast plata. Na potezu je Federalna vlada.

U Bosni i Hercegovini u subotu će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle, objavili su iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH, javlja Anadolu.

U večernjim satima se očekuje povećanje oblačnosti sa sjevera što tokom noći na nedjelju lokalno može usloviti veoma slabu kišu u sjevernim i centralnim područjima ili lokalni pljusak na istoku i sjeveroistoku Bosne. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 28 stepeni Celzijusa.

U nedjelju će prolazno biti više oblačnosti prije podne. Lokalno može pasti veoma malo kiše u sjevernim i centralnim područjima ili lokalni pljusak na istoku i sjeveroistoku Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 7 i 12, na jugu zemlje do 18 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 18 i 24, na jugu zemlje do 28 stepeni Celzijusa.

U ponedjeljak će preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Vjetar slab sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 11, na jugu zemlje do 16 stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 26, na jugu zemlje do 28 stepeni Celzijusa.

U utorak je najavljeno stabilno i sunčano vrijeme. Dio prijepodneva po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Vjetar slab većinom južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka između 7 i 12, na jugu zemlje do 18. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 29 stepeni.

U srijedu se očekuje povećanje oblačnosti tokom dana. Najviše sunčanog vremena na jugu zemlje. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13 stepeni, na jugu zemlje do 18. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25, na jugu zemlje do 28 stepeni Celzijusa.

Voda Oaza ovogodišnji je zlatni sponzor kampanje “Race for the Cure” i biće zadužena za hidrataciju i podršku na ovogodišnjem događaju koji će se održati 1. oktobra 2023. godine.

Iz ove kompanije navode da, u periodu od 1. oktobra do 31. decembra 2023. godine, svaki potrošač koji kupi izvorsku vodu Oaza od 0,33l će doprinijeti ovoj humanitarnoj akciji. Za svaku kupljenu bocu, odvaja se 3 pf koje će biti donirane udruženju Think Pink.

Ovom akcijom Oaza podiže svoju posvećenost na viši nivo postajući pokretač promjene i osnaživanja žena koje se bore protiv raka dojke.

Ova inicijativa ima za cilj da pruži podršku ženama oboljelim od raka dojke, podigne svijest o važnosti prevencije i ranog otkrivanja ove bolesti, kao i da obezbijedi sredstva za istraživanje i podršku pacijentima.

„Kao brend koji simbolizuje čistoću, zdravlje i vitalnost, Voda Oaza prepoznaje važnost podrške ženama u njihovoj borbi protiv raka dojke. Ponosni smo što smo na čelu ove pokretačke snage, koristeći naš brend za stvaranje pozitivnih promjena i inspirisanje drugih da učine isto. Pozivamo sve naše potrošače da se pridruže ovoj humanitarnoj akciji kupovinom vode Oaza od 0,33l u periodu od 1. oktobra do 31. decembra 2023. godine. Zajedno, možemo napraviti stvarnu razliku u životima žena koje su pogođene ovom bolešću“, istakla je Senida Medić, brend menadžerica Oaze.

Iz ove kompanije navode kako svaka žena zaslužuje priliku da bude podržana i osnažena. Također, pozivaju vjerne kupce da im se pridruže na ovom humanom putovanju dok trče prema budućnosti u kojoj rak dojke više neće predstavljati prijetnju životima žena.

Najuspješnija kompanija u proizvodnji proizvoda od mesa i mesa peradi "Madi" se i ove godine nalazi na 17. Međunarodnom sajmu privrede u Tešnju, zajedno sa svojih šest preostalih firmi.

Tom prilikom smo razgovarali sa Maidom Jabandžićem, direktorom kompanije, koji nam je rekao da je Madi jedna od najturbulentnijih kompanija u BiH i da je to možda i najbolji razlog zašto su tu gdje jesu.

Kazao je da su najveći proizvođači piletine sa 17 hiljada jedinica godišnje i da Madi ide uzlaznom putanjom.

" Kompanija Madi ide uzlaznom putanjom i mi paralelno uvijek radimo na mnogo projekata. U januaru ove godine povećali smo kapacitet klaonice sa šest hiljada na osam hiljada pilića po satu i Agromix naša firma u Doboju koju završavamo u narednih mjesec dana bit će najveći proizvođač stočne hrane u državi", najavio je Jabandžić za portal Akta.ba.

Kompanija će time poznati prepoznatljiva ne samo u BiH već i u regionu.

Podsjećamo, 2021. godine je tešanjski Madi kupio dobojski Agromix i time spasio radna mjesta, ali i dao doprinos razvoju poljoprivrede i prerađivačke industrije.

Mnogo se uložilo u infrastrukturne projekte u cilju povećanja kapaciteta u svim proizvodnim segmentima, a ova akvizicija je dala značajan doprinos u razvoju poljoprivrede u BiH.

Pored toga Madi iz godine u godinu nastavlja da podržava i sajam u Tešnju, koji kako Jabandžić navodi prerasta u jednu od najozbiljnijih poslovnih manifestacija u cijeloj državi.

"Već dugi niz godina smo tu kao akteri i učesnici i moram priznati na početku je to bilo u lokal-patriotskom smislu, ali danas odgovorno tvrdim da je ovo jedna od najozbiljnijih manifestacija kada je realni sektor u pitanju", poručio je Jabandžić.

Mišljenja je da su sajmovi prilika za nove poslovne priče i da su već sada napravili pozitivne iskorake.

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na 5. sjednici održanoj danas u Sarajevu usvojio je Nacrt zakona o jakim alkoholnim pićima.

Zakonom se predviđa uređenje proizvodnje jakih alkoholnih pića, registracija proizvođača, kvalitet proizvoda, zaštita geografskih oznaka, deklarisanje i promet jakih alkoholnih pića, nadležnosti u provođenju ovog zakona, inspekcijski nadzor, kao i druga pitanja od značaja za jaka alkoholna pića.

Jedan od glavnih razloga za donošenje Zakona o jakim alkoholnim pićima je i nepostojanje posebnog propisa – lex specijalis, koji reguliše ovu oblast. Shodno navedenom, ne postoje ni pouzdani podaci o proizvodnji alkoholnih pića u Federaciji BiH, te se ova proizvodnja nalazi u tzv. „sivoj zoni“, zbog čega je, prema procjenama, preko 60% proizvodnje i prometa jakih alkoholnih pića tržišno nekontrolisano.

Na području Federacije Bosne i Hercegovine proizvode se, prije svega, voćne rakije, te je velika zainteresiranost proizvođača voća, a također i grožđa sa područja Federacije BiH, da se osiguraju zakonski uslovi, odnosno donesu propisi kojim će se regulisati proizvodnja i promet prije svega rakija ali i drugih jakih alkoholnih pića.

Ovim Zakonom se omogućava da fizička lica destilat koji prevazilazi njihove potrebe, mogu legalno prodati drugom proizvođaču destilata, odnosno jakog alkoholnog pića. Omogućava se i praćenje svih tokova cjelokupnog procesa proizvodnje jakog alkoholnog pića, od osnovne sirovine za proizvodnju, do konačno upakovanog proizvoda, čime se garantuje porijeklo i kvalitet.

Nacrt ovog zakona treba potvrditi i Dom naroda Federacije BiH nakon čega će isti biti upućen u javnu raspravu i pripremljen kao Prijedlog zakona.

(akta.ba)