Odluka Hrvatske prema kojoj će pet graničnih prelaza između te zemlje i BiH biti neupotrebljivo za kamione čija nosivost prelazi 7,5 tona izazvala je lavinu oštrih reakcija u BiH, a, očekivano, najglasniji su prevoznici, koji važu svoje naredne korake, pa su na stolu, između ostalog, i blokade puteva i granica.

Hrvatska je, naime, 20. maja donijela spornu odluku o prekategorizaciji svojih puteva, tako da njima neće biti dozvoljen tranzitni promet teretnjacima, a ta odluka stupa na snagu osam dana nakon donošenja. Kao posljedica toga, granični prelazi Ivanica - Gornji Brgat, Velika Kladuša - Maljevac, Brčko - Gunja, Strmica - Strmica i Osoje - Vinjani Gornji, postaće neupotrebljivi za veće teretnjake.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS, rekao nam je da je za danas planiran sastanak prevoznika.

"Evo dopisujem se s prevoznicima u grupi. Organizujemo sastanak i najavljujemo blokade, štrajkove, do konačnog rješenja. U pitanju su blokade graničnih prelaza, carinskih terminala, puteva, dok se ne riješi problem", ističe Grbić za "Nezavisne novine".

Prema njegovim riječima, ovo je odluka koja je prevoznike bacila na koljena, jer slijede ogromni gubici.

"Šteta je velika usljed kilometraže koju moramo praviti zbog obilaska. Provodimo osam sati na graničnom prelazu, iskucavamo sate vožnje, prelazimo u Hrvatsku i zaustavlja nas policija i kažnjava zbog prekoračenja sati vožnje. To je masovna pojava. Stanje je haotično", rekao je Grbić.

Vojin Mitrović, ministar prometa i komunikacija BiH, očekuje da će problem biti riješen kada je u pitanju granični prelaz u Velikoj Kladuši. Razgovarao je, kaže, s hrvatskim resornim ministrom, a koji je izrazio spremnost da se ovaj problem riješi.

"Praktično, ovaj dio BiH ostaje slijepo crijevo i jednostavno ekonomski prosperitet tog dijela dovodi se u pitanje ako to ostane na snazi", rekao je Mitrović.

Dodao je da će danas na sjednici Vijeća ministara imati ovo pitanje na dnevnom redu. Istakao je da su preduzeli određene aktivnosti, prije svega putem Transportne zajednice, a onda putem Evropske komisije, da ukažu na ovaj problem koji je izuzetno bitan, prije svega za područje USK, jer je situacija da praktično tranzit robe koji ide preko Hrvatske ne može ići preko Velike Kladuše, nego se usmjerava na Izačić i na Gradišku.

"Imamo problem gužvi koje će se desiti i koje se dešavaju na graničnim prelazima", kaže Mitrović, te ističe da je problem što se ovdje krši Sporazum o graničnim prelazima potpisan 2013. godine u Briselu.

Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zatražio je juče hitnu reakciju šefa Delegacije EU u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH Johana Zatlera zbog najave da će Hrvatska izvršiti prekategorizaciju pet graničnih prelaza s BiH, koji su ranije korišteni za tranzitni promet teretnih vozila.

Košarac je uputio dopis Zatleru nakon što je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Hrvatske usvojilo pravilnik kojim su, navodi se, jednostrano određene ceste po kojima se mora odvijati transportni promet teretnih motornih vozila nosivosti iznad 7,5 tona i ukupne dužine do 14 metara.

"Pomenuti pravilnik je jednostrani akt i ne samo da je u suprotnosti s Ugovorom BiH i Hrvatske o graničnim prelazima, nego je u suprotnosti i s odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH", upozorio je Košarac u dopisu šefu Delegacije EU u BiH i specijalnom predstavniku EU u BiH.

Ovakva odluka Hrvatske će, ističe Košarac, proizvesti niz negativnih posljedica za značajan dio privrede u Republici Srpskoj i FBiH, jer se u velikoj mjeri ograničava, komplikuje i produžava spoljnotrgovinski promet, kao i vrijeme transporta robe po prethodno utvrđenim cestovnim pravcima koji povezuju BiH i EU.

Prema njegovim riječima, neophodno je da EU pruži pomoć i podršku kako bi se ovo pitanje riješilo u najboljem interesu za privrednike iz BiH.

Na granicama BiH i Hrvatske i juče je, kako javljaju agencije, primijećen haos, a kolone teretnih vozila sezale su i do 10 kilometara.

Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, istakao je da odluka koju je donijela Hrvatska znači da prevozničke kompanije iz BiH koje saobraćaju spomenutim pravcima, a prevoze robu koja se izvozi ili uvozi u zemlju, neće moći da idu na granične prelaze na putevima obuhvaćenim prekategorizacijom, kao i da su na takvim geografskim položajima da im je daleko da idu na druge prelaze.

Prema Egrlićevim riječima, odlazak na druge granične prelaze povećava troškove transporta, a uz to prevoznici gube dodatno vrijeme, odnosno prave dodatne kilometre da bi mogli da se uključe u putne komunikacije kojima mogu da saobraćaju kroz Hrvatsku.

(N.N.)

Ministarstvo civilnih poslova u Vijeću ministara kontaktiralo je predstavnike više institucija i počelo sa pripremom plana za izdavanje “covid” pasoša građanima BiH, koji se očekuju najkasnije do kraja jula, potvrđeno je iz ovog ministarstva.

Iz ministarstva navode da konkretniji koraci nisu mogli biti napravljeni sve dok EU nije usvojila detalje i jasne smjernice za korištenje ovog certifikata, što je učinjeno u četvrtak, 20. maja.

Zamjenik ministra civilnih poslova Siniša Ilić rekao je za “Glas Srpske” da ne može precizirati datum, ali da bi izdavanje ovih certifikata moglo početi najkasnije do kraja jula.

“To zavisi i od procesa imunizacije, koji ne teče u BiH kao u nekim drugim državama u Evropi. Od brzine vakcinacije zavisi stvaranje baze, da bismo imali konkretnije činjenice i da bismo lakše sproveli izdavanje ovog certifikata. Vjerujem da će i sam proces imunizacije biti ubrzan i da će svi građani moći slobodno da putuju”, rekao je Ilić.

On dodaje da se ovom pitanju pristupilo ozbiljno, jer će ovaj dokument biti važna osnova za dalji tok otvaranja država, putovanja i privredu u narednom periodu.

“Covid” pasoš trebao bi da bude spreman najkasnije do kraja juna, saopćeno je u četvrtak u Briselu, a u njemu će moći da se bilježe dokazi o vakcinaciji, preležanoj koroni ili negativnom nalazu testa. Ta digitalna evropska iskaznica imat će kod koji teško može da bude falsifikovan.

Još se lome koplja koje vakcine se priznaju. Konsenzus je za sada da su to samo one koje je odobrila Evropska agencija za lijekove, ali države članice mogu same da prihvate i druge vakcine.

(vijesti.ba)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 27.05.2021.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
1.DV 10 Kv Trepče
Naselja: Barica, Škola Trepče, Zlatići, Zlatići 2, Repetitor Trebačko brdo, od 08:00 do 08:30 sati i od 15:30 do 16:00 sati

2.Trafo područje Trepče br.1015, od 08:00 do 16:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Djeca najmanje do 12 godina moći će u Hrvatsku i bez negativnog testa, koji sada trebaju djeca starija od sedam godina, piše u petak Jutarnji list.

Za turizam u Hrvatskoj iznimno je bila važna odluka Štaba kojom je od aprila prelazak preko granice bez karantene ili testiranja dopušten svim vakcinisanim osobama, no kako se bliži sezona, u sektoru su svjesni da na putu do ostvarenja znatnijeg turističkog prometa i dalje stoje brojne prepreke.

Najznačajnija među njima odnosi se na ulazak u zemlju djece u dobi između sedam i 16 godina, a koja su ostala u nekoj vrsti zrakopraznog prostora. Oni, naime, ne mogu biti vakcinisani jer se dosad registrovane vakcine odnose isključivo na osobe starije od 16 godina, a prema trenutnim uslovima za prelazak hrvatske granice, nisu ni u skupini osoba koje bi bile oslobođene potrebe karantene, odnosno PCR testiranja.

Konkretno, obveze predočenja testa, potvrde o preboljeloj koroni ili o vakcinaciji pri prelasku granice, oslobođena su prema domaćim propisima sva djeca do 7. godine, što će svim strancima koji će u Hrvatsku tokom ljeta dolaziti sa starijom djecom znatno otežavati ili poskupljivati ulazak u zemlju.

Svi će, naime, na granici za djecu morati predočiti negativan PCR, odnosno antigenski test, ili predočiti potvrdu da su preboljeli covid-19. Ovoga su svjesni u većini domaćih strukovnih turističkih udruženja zbog čega je dio njih prije desetak dana HZJZ-u uputio inicijativu da se potrebe testiranja pri prelasku granice oslobode sva djeca do 12. godina, kako bi se ove sezone olakšao ulazak u zemlju što većem broju turista.

Zašto je sektoru ovo važno, najbolje svjedoči statistika iz 2020. godine. Lani su, naime, prema podacima HTZ-a djeca u dobi između sedam i 16 godina ostvarila 890.000 dolazaka i ukupno nešto malo više od sedam miliona noćenja, što u odnosu na 43 miliona noćenja, koliko su ih lani napravili stranci, iznosi čak 16 posto, prenosi Hina.

Na djecu staru od sedam do 16 godina tako otpada oko šestine noćenja koja u Hrvatskoj naprave stranci, a kad se u obzir uzme da sva ta djeca imaju po dvoje roditelja koji su pratnja na putu, implikacije na domaći turizam, ostanu li ovakvi uvjeti, mogle bi biti drastične, donosi Jutarnji list.

Sedamnaest paketića opojne droge marihuana pronađeno je i oduzeto prilikom jučerašnjeg pretresa Dobojlije N.K. i njegove kuće, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Navedeni N.K. je uhapšen.

Nakon dokumentovanja i kompletiranja predmeta protiv lica inicijala N.К. će Okružnom javnom tužilaštvu Doboj biti dostavljen Izvještaj o izvršenom krivičnom djelu neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga.

Američka novinska agencija Associated Press (AP) otpustila je novinarku Emily Wilder koja je kritikovala izraelsko postupanje prema Palestinacima u Sheikh Jerrahu, kao i način na koji mediji tretiraju te događaje, javlja Anadolu Agency (AA).

U e-pošti koja je poslana zaposlenicima AP-a a koju su neki od njih podijelili na društvenim mrežama, navedeno je da Wilder više ne radi za ovu medijsku kuću.

Kasnije je Wilder pozadinu ovog incidenta ispričala kolegama iz "Washington Posta", ističući kako je ugovor s AP-om raskinut s obrazloženjem da je kršila načela korištenja društvenih mreža, ali da joj nije predočeno koja je to načela prekršila.

Napominjući da je Jevrejka i da nikada nije skrivala svoj identitet i ličnost aktivistice, Wilder je izjavila da je tokom studentskih godina na Univerzitetu Stanford aktivno učestvovala u klubovima kao što su "Studenti za pravdu za Palestinu" i "Glas Jevreja za mir", odnosno kako je uvijek kritikovala izraelsku praksu prema Palestincima.

Ističući da je u AP-u počela raditi 3. maja, Wilder je navela da su njeni tvitovi u kojima kritikuje izraelsku praksu prema Palestincima, posebno u okrugu Sheikh Jerrah, i način na koji su se mediji bavili tim procesom, od strane pojedinih krugova pretvoreni u kampanju protiv nje.

"Reći Izrael, ali nikad ne reći Palestina, kazati rat, a nikada opsada ili okupacija politički su izbori, ali mediji uvijek koriste takve jasne preferencije bez upozorenja da su 'jednostrane'", jedan je od tvitova koji je Wilder napisala.

Ona je navela da su neki republikanski konzervativni krugovi na Stanfordu izvršili pritisak na AP aktuelizirajući neke njene stare objave na društvenim mrežama, zatim je ova kampanja rasla te, kako je kazala, AP nije mogao odoljeti tim pritiscima.

"Sve je to rezultat kampanje protiv mene. Po mom mišljenju, AP je podlegao tim smiješnim zahtjevima i jeftinim prijetnjama", poručila je Wilder, naglašavajući kako je sretna zbog poruka podrške koje su joj upućene nakon što je dobila otkaz.

Tokom izraelskih napada na Gazu uništena je zgrada u kojoj su se nalazili uredi AP-a i Al Jazeere. AP je osudio napad, a mnoge međunarodne institucije, posebno Bijela kuća, izjavile su da akcije "usmjerene na sprečavanje rada medijskih organizacija" ne mogu biti prihvaćene.

- Pro-izraelski stavovi BBC-ja izazvali reakcije -

Ono što je također naišlo na vrlo oštre reakcije na društvenim mrežama, a u kontekstu posljednjih napada na Gazu, jeste pristrasnost britanske javne televizije BBC prema Izraelu, u čijim napadima su ubijene desetine djece.

BBC je u svojim tekstovima za djecu ubijenu u izraelskim napadima na Gazu koristio termin "umrli", pa se u vijestima moglo pročitati da je "U Gazi umrlo 212 osoba, među kojima 61 dijete. U Izraelu ubijeno 12 osoba, jedno dijete".

BBC, čije je izvještavanje bilo pristrasno od početka napada, nije odgovorio na pitanja novinara AA o tome "zašto je takav jezik preferiran".

Ovakvo izvještavanje BBC-ja naišlo je također i na reakcije na društvenim mrežama pa su se u tom kontekstu mogli pročitati komentari s osudama.

"Sramotno. BBC još jednom izvještava da su Palestinci 'umrli', a Izraelci ubijeni. Ovo je sramota i neprihvatljivo", napisao je korisnik Twittera Waqas Tufail.

Osoba po imenu Simon na Twitteru je napisala: "Državna propaganda koja podržava režim aparthejda. To je tako jednostavno. Sramotno."

- Deutsche Welle ograničio kritičko izvještavanje o Izraelu -

Deutsche Welle (DW), njemačka međunarodna medijska kuća, ograničila je kritičko izvještavanje o Izraelu, pozivajući se na posebnu odgovornost Njemačke prema jevrejskoj državi zbog genocida.

Uredništvo DW-a u novom brifingu upućenom svom osoblju nakon aktuelnih dešavanja u toj regiji, zabranilo je svojim novinarima i urednicima da Izrael opisuju kao režim aparthejda (rasistička politika) i izvještavaju o zločinima nad Palestincima.

U dokumentu na dvije stranice koji je procurio i podijeljen na društvenim mrežama navodi se da naslijeđe genocida i posebna odgovornost Njemačke prema Izraelu i dalje predstavljaju važne osnove Ustava i vanjske politike Njemačke.

"Kao DW, nikada ne dovodimo u pitanje pravo Izraela na postojanje kao države, a ne dopuštamo ni osobama u našim vijestima da to čine", navodi se u dokumentu.