Turističke kompanije suočavaju se ovih dana s golemim problemom nedostatka radnika, zbog čega je čak upitno otvaranje nekih objekata, prije svega hotela. Svakoj velikoj turističkoj kompaniji trenutačno nedostaje po nekoliko stotina radnika.

Kako na domaćem tržištu nema ljudi, jer je dobar dio sezonaca zbog korone prebjegao u druge sektore, odnosno snašao se s poslom u neizvjesnosti otvaranja turističkih objekata, sve nade polažu se u stranu radnu snagu, a to su prije svega radnici iz zemalja izvan Evropske unije, odnosno iz Bosne i Hercegovine i Srbije.

Tu ipak nastaje novi problem, jer procedura dobivanja radne dozvole nekad traje i do mjesec dana, a potrebe sektora mjere se sad već u satima. U proceduri, saznaje Poslovni dnevnik u MUP-u, trenutno je skoro 5.000 zahtjeva za radne dozvole, dakle toliko radnih mjesta je prazno i hitno čeka radnike.

“Dogodila se situacija za koju se ne može nikoga kriviti, poslodavci donedavno nisu mogli znati koliko će kadra trebati, kakva će biti situacija s pandemijom i mjerama, a radnici su se morali snaći. Procedure koje u normalnim godinama traju nekoliko mjeseci sada moramo rješavati puno brže. Nedostatak radnika trenutno je najveći izazov sektora, i trudimo se zajedno s institucijama doći do najboljih rješenja kako bi se ubrzale procedure, odnosno olabavili svi instrumenti zapošljavanja stranih radnika, kako bi se otvorili svi objekti za koje imamo potražnju”, kaže Veljko Ostojić, direktor Udruženja turizma iz Hrvatske.

Za usporedbu, u 2019. godini u turizmu je bilo zaposleno 20.000 stranih radnika, a proces zapošljavanja kretao je najkasnije u februaru.

U Karađorđevoj ulici u Doboju juče oko 16:25 časova dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo D.T. iz Doboja koje je upravljalo putničkim automobilom marke bmw i pješak petogodišnje dijete iz Doboja, koje je zadobilo teške tjelesne povrede opasne po život.

Kako se dodaje, uviđajem je rukovodio dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Doboj a isti su izvršili policajci Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Doboj.

Obavještavamo Vas da će danas 29.06.2021 godine (Utorak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 08:30 h do 09:00 h i drugi termin od 15:00 h do 15:30 h na trafo području :Srednja Raduša, Kotlanice 2 (Muhića potok).

Trafo područije Dolac i Raduša Lipe  u terminu od 08:30 h do 15:30 h.

Do prekida će doći zbog radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-208

 Općinski sud u Sarajevu ODBIO je tužbeni zahtjev firme PREIS Usora, zastupane od strane advokatske kuće Marić & Co iz Sarajeva, kojim je tražena saglasnost za otkaz ugovora o radu našem kolegi Cvjetku Crnovčiću, predsjedniku ove sindikalne organizacije. Konkretno, poslodavac je tražio poništenje odluke Ministarstva rada Federacije BiH kojom je prošle godine uskraćena saglasnost za otkaz ugovora o radu sindikalnom povjereniku, zbog navodne teže povrede obaveza iz ugovora o radu.

Mjesecima je trajala ova pravna borba, čija je okosnica, uz kolegu Crnovčića bio Sindikat metalaca Zeničko-dobojskog kantona, podržan od strane Saveza samostalnih sindikata BiH, kao i našeg advokata Maka Radičića. U konačnici, uspjeli smo doći pozitivnog ishoda u koji nikad nismo sumnjali, dokazati da smo u pravu, i što je najvažnije, pružiti punu zaštitu našem sindikalnom povjereniku.

Očekujemo da će nova uprava ove firme, koja za razliku od prethodne zasad pokazuje visok stepen uvažavanja sindikata i spremnosti da se zajednički rješavaju otvorena pitanja, ostati opredjeljena za saradnju, u najboljem interesu i radnika i poslodavca. Bez zadovoljnih radnika nema ni uspješnog poslodavca.

Ima pravne države, itekako ima sindikata i u privatnim firmama.

Zajedno smo najjači!

Služba za informisanje

U sklopu projekta Svjetske fudbalske federacije (FIFA) za pomoć ženskom fudbalu iz programa Forward osigurano je 500.000 američkih dolara (oko 412.000 eura) za bh. ženske fudbalske klubove, saopštili su danas iz Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine, prenosi Anadolu Agency (AA).

“Ovom donacijom obuhvaćeni su troškovi takmičenja u Premijer ženskoj ligi BiH, kao i u prvim entitetskim ligama. Osim pokrivanja troškova takmičenja i finansijske pomoći, klubovi će dobiti i donacije u vidu lopti FIFA pro kvaliteta, kompletne opreme za fudbalerke, te rekvizita za treniranje“, istakli su iz N/FSBiH.

Odluka o raspodjeli ovih sredstava usvojena je na posljednjoj sjednici Izvršnog odbora N/FS BiH koja je održana 27. maja ove godine u Sarajevu.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 31.05.2021.(ponedjeljak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Škola Tešanjka br.1069, od 10:00 do 16:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Granični prijelaz Velika Kladuša - Maljevac konačno je pušten u promet. Zatvaranje ovog prijelaza izazvalo je haos i brojne probleme za bh. prijevoznike koji su satima čekali.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović jučer je rekao da je bio u stalnom kontaktu s ministrom mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Olegom Butkovićem u vezi s tranzitom vozila između dvije zemlje.

Problem je nastao prije nekoliko dana, kada je zabranjen tranzitni promet preko graničnog prijelaza Velika Kladuša - Maljevac vozilima čija ukupna masa prelazi 7,5 tona.

Naime, Pravilnik o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Republiku Hrvatske stupio je na snagu 20. maja 2021. godine, koji je, kaže resorni ministar, preslikan u odnosu na Odluku koja je donesena 2008. godine.

"No ono što je važno jeste da je Ugovor o graničnim prijelazima između BiH i Republike Hrvatske potpisan u Briselu 2013. godine, kojim je tretirano pet graničnih prijelaza", pojasnio je.

Njime je tretiran i granični prijelaz u Velikoj Kladuši, kao granični prijelaz za međunarodni drumski saobraćaj putnika, vozila i robe, bez obzira na njihovo porijeklo, odnosno zemlju iz koje dolaze, osim ako je drugačije uređeno međunarodnim ugovorima, kao i osim za robe koje podliježu inspekcijskoj kontroli.

Mitrović nadalje pojašnjava da je i Odlukom iz 2008. godine bilo tretirano pet graničnih prijelaza, ali ta odluka do 20. maja 2021. godine nije provedena u djelo kada je donesen Pravilnik.

"Pravilnik kojim se definira tranzit kroz Republiku Hrvatsku donesen je jednostrano. Protokol Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju podrazumijeva donošenje određenih pravnih akata između dvije države na osnovu dogovora, ali ovdje to nije bio slučaj", istaknuo je.

Na ovaj problem upozorena je i Transportna zajednica kao i Evropska komisija, kaže ministar, dodajući da je Butkoviću predložio da se to pitanje rješava pravnim putem, a da se kamioni koji budu prelazili preko ovih pet graničnih prijelaza ne zaustavljaju.

Kaže i da nakon donošenja novog Pravilnika prijevoznici nisu koristili te granične prijelaze nego su napravili gužvu nakon što su dobili informaciju o zabrani transporta te su se vraćali na granične prijelaze Izačić i Gradiška.

(akta.ba)

Sve je veći broj migranata koji posljednjih sedmica pristižu na područje Velike Kladuše, čime se komplikuje bezbjednosno i zdravstveno stanje na području ove općine, a zbog tog problema Općinsko vijeće Velika Kladuša zakazalo je vanrednu sjednicu koja će biti održana 9. juna ove godine.

"Oni se smještaju i u napuštenim i devastiranim halama 'Agrokomerca', kojih je mnogo na ovom prostoru. Svakodnevno su prisutni u parkovima, na javnim površinama, prosto su okupirali uže gradsko područje i veći problemi su vjerovatno pred nama", kaže Šabanagić.  Također, prema riječima mještana, oni često provaljuju u kuće ili vikendice u kojima niko ne boravi i tamo nalaze privremeni smještaj.

"Veliki je broj kuća koje su napuštene i vlasnici ne žive u njima. Migranti provaljuju u takve objekte, lože vatru i čine štetu. U nekoliko posljednjih mjeseci imali smo više slučajeva paljevine, a neke kuće su u potpunosti uništene", kaže Mustafa Nurikić, mještanin naselja Polje, koje je na udaru migranata.

Mještani kažu kako o svim neželjenim pojavama redovno obavještavaju pripadnike policije USK i da se često događa da oni odgovornost prebacuju na Graničnu policiju, pa u brojnim slučajevima niko ni ne interveniše.

"Građani su zabrinuti za bezbjednost svoje imovine pa su česti slučajevi da formiraju straže i patrole koje obilaze i čuvaju napuštene kuće i objekte. Ukoliko bude napada na imovinu, plašim se da će građani uzvratiti i imaćemo problem", kaže Admil Mulalić, predsjedavajući Općinskog vijeća Velika Kladuša. Također, primjetno je da je među migrantskom populacijom sve veći broj porodica s malom djecom, a najveći broj njih boravi u napuštenim kućama u okolini sela Bosanska Bojna, koje se nalazi uz samu hrvatsku granicu. Služba za poslove sa strancima je u proteklim mjesecima, uz podršku policije USK, provela nekoliko akcija i tom prilikom je značajan broj žena i djece te maloljetnika smješten u prihvatne centre "Sedra" i "Borići", gdje borave migranti iz ranjivih populacija.

"Imamo pojavu da se značajan broj migranata iz prihvatnih centara ponovo vraća na ova mjesta jer vjerovatno žele biti u boljoj prilici za dalji odlazak ka zemljama Evropske unije", kaže Mirsad Buzar, predstavnik Službe za poslove sa strancima BiH. Iako su vlasti USK ranije najavljivale da će do kraja maja biti raspušten prihvatni centar u Velikoj Kladuši, gdje sada boravi oko 800 migranata, već sada je izvjesno da do toga neće doći u skorijoj budućnosti jer je problem gdje ih izmjestiti. Prema procjenama policije USK, trenutno se na području ovog kantona nalazi oko 4.500 migranata, od čega je njih 2.100 smješteno u pet prihvatnih centara, dok su ostali bez smještaja. 

(N.N.)

Austrija od 4. juna uvodi "domaću" verziju takozvanog "zelenog pasoša", pošto je parlament donio odluke koje to omogućavaju.

Zeleni pasoš, prema odluci parlamenta, će putem QR koda ili kao PDF dokument biti dokaz da je neko vakcinisan, negativno testiran ili da je preležao koronu.

Radi se o austrijskoj verziji koja će biti, kako je najavljeno, kompatibilna sa onom EU, koja treba da olakša putovanje unutar Unije od 1. jula.

Samo se FPO izjasnila protiv "zelenog pasoša", smatrajući da on narušava Ustavom garantovane osnovne slobode građana.

Zeleni pasoš biće ubuduće "ulaznica" u ugostiteljske objekte, hotele, pozorišta, bioskope, bazene, ...

Ministarstvo zdravlja dobilo je nalog da uspostavi elektronski servis preko kojeg će se izdavati sertifikati na nacionalnom nivou, ali koji mora biti kompatibilan sa EU.

Zakon, koji je usvojen, jasno utvrđuje koji će podaci biti u sertifikatu, a to su ime, prezime, datum rođenja, vrsta testa, vakcine, dok će rok važenja sertifikata biti određen uredbom na osnovu aktuelnih naučnih saznanja.

Prikupljanjem raznih zdravstvenih podataka Ministarstvo zdravlja imaće mogućnost da sprovodi epidemiološki nadzor, kao i nadgledanje djelotvornosti mjera.

Ministar zdravlja je dobio mogućnost da zatraži sve podatke iz registra o vakcinaciji, kao i bolestima koje moraju da se prijavljuju sa ciljem poboljšanja upravljanja krizom.

U Federaciji Bosne i Hercegovine je do sada vakcinisano protiv virusa korona 112.706 stanovnika ili malo više od pet posto stanovništva, podaci su entitetskog Zavoda za javno zdravstvo.

Shodno tome, u FBiH sa 2,2 miliona stanovnika, koliko je bilo prema popisu stanovništva iz 2013. godine, jednu dozu vakcine je primilo 100.848 građana ili 4,54 odsto stanovnika. Obje doze vakcine primilo je 11.858 građana ili 0,53 odsto stanovnika.

Poređenja radi, u izvještaju Zavoda objavljenom 15. maja, jednu dozu su primile 54.803 osobe, a obje doze 6.162 osobe. Tako da je u međuvremenu jednom dozom vakcinisano 46.045 građana, dok je objema dozama tj. u potpunosti vakcinisano još 5.695 građana.

Ranije su u Zavodu napomenuli da nisu ubrojani građani koji su vakcinisani izvan FBiH odnosno Bosne i Hercegovine, a taj broj nije zanemarljiv. Napomenuli su da će oni biti naknadno ubrojani.

Broj onih koji su primili jednu dozu vakcine je sljedeći:

• U Kantonu 10 je jednu dozu primilo 959 stanovnika ili 1,14 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Kantonu Sarajevo je jednu dozu primilo 32.186 stanovnika ili 7,78 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Zapadnohercegovačkom kantonu su jednu dozu vakcine primila 4.033 stanovnika ili 4,25 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Hercegovačko-neretvanskom kantonu su jednu dozu vakcine primila 9.872 stanovnika ili 4,44 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Srednjobosanskom kantonu je jednu dozu vakcine primio 9.691 stanovnik ili 3,80 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde je jednu dozu vakcine primio 1.091 stanovnik ili 4,59 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Tuzlanskom kantonu je jednu dozu vakcine primilo 17.509 stanovnika ili 3,93 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Posavskom kantonu su jednu dozu vakcine primila 1.904 stnaovnika ili 4,38 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Unsko-sanskom kantonu je jednu dozu vakcine primilo 9.948 stanovnika ili 3,64 posto od ukupnog broja stanovnika.

Kanton sa najvećim brojem onih koji su dobili jednu dozu vakcine u odnosu na ukupan broj stanovnika jeste i dalje Kanton Sarajevo.

Kanton sa najmanjim brojem onih koji su dobili jednu dozu vakcine u odnosu na ukupan broj stanovnika je Kanton 10.

Upravo je ovaj kanton ponovo naveden kao kanton u kojem još nema registrovanih osoba vakcinisanih objema dozama, dok je:

• U Kantonu Sarajevo obje doze vakcine primila su 1.872 stanovnika ili 0,45 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Zapadno-hercegovačkom kantonu obje doze vakcine je primilo 638 stanovnika ili 0,67 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Hercegovačko-neretvanskom kantonu obje doze vakcine je primilo 1.430 stanovnika ili 0,64 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Srednjobosanskom kantonu obje doze vakcine primilo je 1.605 stanovnika ili 0,63 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde obje doze vakcine su primila 234 stanovnika ili 0,98 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Zeničko-dobojskom kantonu obje doze vakcine je primilo 2.229 stanovnika ili 0,61 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Tuzlanskom kantonu obje doze vakcine je primilo 2.049 stanovnika ili 0,46 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Posavskom kantonu obje doze vakcine su primila 324 stanovnika ili 0,74 posto od ukupnog broja stanovnika;
• U Unsko-sanskom kantonu obje doze vakcine primilo je 1.477 stanovnika ili 0,54 posto od ukupnog broja stanovnika.
• Bosansko-podrinjski kanton sada ima najveći broj građana vakcinisanih objema dozama vakcine protiv koronavirusa.

Napominjemo da je izračun rađen na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine, tako da je procenat vakcinisanih veći s obzirom na to da se u Bosni i Hercegovini smanjio broj stanovnika od 2013. i da se broj vakcinisanih nakon objavljivanja ovog posljednjeg izvještaja.

(N.N.)