“Apelujemo na sve vozače da se pridržavaju pravila u saobraćaju i da vožnju prilagode propisanim ograničenjima brzine kretanja i uslovima na putu”, saopštili su iz MUP-a RS

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske obavještava građane da će od ponedjeljka, 17. aprila od 00,00 časova, u zvaničnu upotrebu biti pušteno ukupno trinaest stacionarnih radara na području policijskih uprava Banjaluka, Gradiška, Doboj i Bijeljina.

Radari se nalaze na sljedećim lokacijama:

Magistralni put M-1 106, industrijska zona, grad Prnjavor;

Magistralni put M-1 102, mjesto Povelič, opština Srbac;

Mjesto Lilić, opština Srbac.

Magistralni put M-1 105, mjesto Božinci, grad Doboj;

R1-2102, mjesto Ostružnja Donja, opština Stanari;

Ulica Komitska, grad Bijeljina;

Magistralni put M-1 115, mjesto Dvorovi, grad Bijeljina;

Magistralni put M-1 104, mjesto Dragaljevac, grad Bijeljina;

Magistralni put M-1 104, mjesto Pavlovića put, grad Bijeljina;

Magistralni put M-1 115, mjesto Glavičice, grad Bijeljina;

Magistralni put M-1 113, mjesto Ugljevik, opština Ugljevik;

Magistralni put M-1 113, mjesto Priboj, opština Lopare;

Magistralni put M-1 105 mjesto Crkvina,opština Šamac.

“Apelujemo na sve vozače da se pridržavaju pravila u saobraćaju i da vožnju prilagode propisanim ograničenjima brzine kretanja i uslovima na putu”, saopštili su iz MUP-a RS.

Poskupljenja u Bosni i Hercegovini ne jenjavaju, a sve ih više osjećaju i oni koji imaju sigurne poslove, jer njihove plaće više ne mogu da pokriju iznos potrošačke korpe. I dok zvaničnici sebi povećavaju plaće, naša zemlja se svrstava među one s najnižom satnicom rada u odnosu na druge evropske zemlje. Uz bijedne radničke satnice, život u Bosni i Hercegovini je, kažu iz brojnih sindikata, postao umjetnost preživljavanja.

Plaće radnika u Bosni i Hercegovini više nisu dovoljne da pokriju ni trećinu potrošačke korpe koja u ovom trenutku iznosi više od 3000 KM. O povećanju cijene satnice koja je tri i pol KM nitko i ne razmišlja, a ona je prema ocjenama svih relevantnih sindikata bijedna.

"Ovo je zaista vrijeme kada se preživljava. Znate kako, rudar ide 300 metara pod zemlju i osam sati je za strojem. Kada dođe kući, on vrlo teško može da doprinese porodici, da se bavi poljoprivredom i gube radnu spososbnost, i kući i na poslu. Tako da je ovo jedan vrlo težak momenat za rudare što se tiče inflacije", rekao je Zijad Lacić, predsjednik Samostalnog sindikata rudara FBiH.

Kada je odnos prema radnicima u našoj zemlji u pitanju, država je tu odavno zakazala. To je jasan pokazatelj sve većeg odljeva radne snage u zapadno europske zemlje čija cijena rada je za 300 posto veća nego u BiH. Već dvije godine sindikati se bore s institucijama vlasti u BiH da minimalna plaća bude tisuću maraka, iako više ni to ne bi bilo dovoljno za osnovne životne potrebe.

"Mi u Sindikatu smo stanovišta da treba donijeti Zakon o minimalnoj plati koja ne smije biti manja od hiljadu maraka, a onda ćemo u toku godine vršiti analize i povećavati najnižu plaću s troškovima života", kazao je Fahrudin Šahović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata TK.

Rješenje, smatra Šahović nije u preporuci poslodavaca, da se kao i prije nekoliko mjeseci radnicima podijeli samo vid pomoći od 1080 KM

"Mi smo sagledali tu situaciju i negdje oko 20 posto ukupono uposlenih u Federaciji BiH je dobilo tu pomoć, dok 80 posto radnika nije dobilo. Također, i ovaj prijedlog poslodavaca da to bude od 100 do 400 maraka, nije obaveza, nego se kaže da poslodavac isplati ako može i koliko može, od 100 do 400 da poveća. Mi smatramo da to nije dobro", poručio je Šahović.

Baš kao što se i radnici stalno nadaju povećanju plaća, tako i umirovljenici gledaju u povećanje mirovine. U Sindikatu umirovljenika Grada Tuzle kažu da im ljudi svakodnevno dolaze i traže pomoć, jer su ih institucije napravile socijalnim slučajevima.

"Penzija najniža bi trebala sada da bude najmanje hiljadu maraka. Oni penziju dižu isto i najmanjem i najvećem. Onaj ko je imao 2 400 KM penziju i sada kada mu je dao 15 posto povećanje, dobio je 350, 400 maraka. Dobio je jednu minimalnu penziju. Ovaj sa najnižom, on je dobio 60 maraka povećanja. To su ogromne razlike", smatra Muhamed Ramić, predsjednik Sindikata penzionera Tuzle.

Razna poskupljenja i plaće koje su ravne umijeću preživljavanja i sve više utječu na mentalno zdravlje radnika. Sve je to dovelo do sve prisutnijeg tihog otkaza među radničkom populacijom. To znači da radnici rade samo koliko moraju i nadaju se boljem životu izvan granica ove zemlje.

"Već dugo oni nemaju zadovoljštinu ni zadovoljene potrebe ni u životu ni na poslu. Ustvari ranije smo imali tiho otkazivanje i neuključivanje u posao i pojedinačne slučajeve, a sada već možemo pričati o pamdemiji. I to jedan obrambeni mehanizam na stvari koje se događaju dugi niz godina. Dakle, radnik na poslu je neprimjećen. Od njega se samo očekuje da radi onako kako je neko zamislio", rekla je Nurka Pranjić, medicina rada za JI Evropu, WHO.

I kada se vratimo na početak ove priče, na rudare koje je najteže pogodila inflacija, upada u oči podatak da velik broj rudara odlazi na rad u Sloveniju, u Velenje gdje su plaćeni trostruko bolje nego u svojoj matičnoj zemlji, da im je osigurana hrana i za njih se grade zgrade u kojima će stanovati. Najvažnije im je da su kao radnici daleko više cijenjeni. Kada čovjek malo bolje razmisli, u ovom vremenu kada je svijet postao jedno globalno selo, ni jedna zemlja više nije daleko.

(BHRT)

Pojednostavljeni carinski postupci olakšali su procedure na carinskim terminalima, ali i dalje ima gužvi na granicama.

Prevoznici ističu da je dodatni problem nastao ulaskom Hrvatske u Šengen, što je dovelo do detaljnijih pregleda na granicama, ali i kraćeg radnog vremena sanitarnih inspektora.

Za vozače kamiona koji prevoze robu van granica naše zemlje, čekanje na graničnim prelazima sastavni je dio posla. Kažu, duže čekaju na balkanskim, nego na granicama Evropske unije.

Iz Terenske kancelarije Sjeveroistok Granične policije Bosne i Hercegovine ističu da u ovom dijelu zemlje nema većih gužvi.

“Što se tiče teretnog saobraćaja, nema većih zadržavanja, bar što pokriva jedinica GP Bijeljina. Nema, tu samo evidencija, upis i to je to”, kaže za BHRT Vid Ilić, vođa tima na Graničnom prijelazu Rača.

Iz Udruženja za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske ističu da je takozvana carina bez papira donekle rasteretila terminale, ali problemi nisu time riješeni.

“Pogotovo sada, ulaskom Hrvatske u Šengen, gdje su se dodatno stvorile ogromne kolone i čekanja, gdje bukvalno prevoznici treba im po 10 – 15 sati da bi samo prešli granični prelaz i ušli u terminal, takođe ulaskom Hrvatske u Šengen skraćeno je radno vrijeme fitosanitarnim inspektorima”, ističe Nikola Grbić, predsjednik Udruženja za međunarodni i unutrašnji transport RS.

U Upravi za indirektno oporezivanje procjenjuju da će u ovoj godini biti obrađeno oko 900 zahtjeva za pojednostavljeni carinski postupak.

“Od početka primjene novog Zakona o carinskoj politici u BiH, stiglo je 667 zahtjeva za pojednostavljeni carinski postupak, a do sada ih je odobreno 384”, navode iz UIO BiH.

Podsjetimo, Zakon o carinskoj politici BiH je usvojen još 2015. godine, ali za njegovu primjenu je bilo potrebno da u BiH postoji sertifikovano tijelo za izdavanje kvalifikovanog digitalnog potpisa, što je učinjeno šest godina kasnije, a primjena zakona počela je prošle godine.

(BHRT)

Najveća farmaceutska kompanija u Hrvatskoj, Pliva, najavila je nestašicu analgetika i antipiretika Plivadona, kojeg koriste odrasli protiv bolova i visoke temperature.

Radi o jačem lijeku koji sadrži paracetamol, kodein, kofein i druge djelatne tvari, javlja N1.

Namijenjen je kratkotrajnom liječenju akutne, umjerene boli koja se ne smanjuje primjenom samog paracetamola, ibuprofena ili acetilsalicilatne kiseline.

Na stranicama HALMED-a stoji kako Plivadona na domaćem tržištu neće biti od 1. do 31. maja.

Službeni razlog nestašice objašnjava se razlozima povezanim s proizvodnjom, no detalji nisu navedeni.

Na tržištu postoje zamjenski analgetici sličnog djelovanja.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

"Ono što susjedne zemlje rade sa privremenim mjerama zabrane uvoza ne možemo prepisati iz prostog razloga što BiH nema ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou i normalno da entitetske vlade i ministarstva nemaju ingerencije države", istakao je Ahmed Džubur, profesor na Agromediteranskom fakultetu UNMO.

"Nažalost imamo i situaciju da veliki broj političara u našoj državi štiti više interese susjednih zemalja nego vlastite tako da za posljedicu imamo uvoz visokosubvencioniranih proizvoda iz drugih zemalja. Uvozimo sve i svašta tako da imamo ogromnu konkurenciju vrlo često proizvoda, voća, povrća i svega drugog daleko lošije kvalitete, ali nižih cijena visokosubvencioniranih od država koje imaju uređenu poljoprivredu. Mi to nemamo, nažalost dugo nećemo imati ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou i imat ćemo jako dugo probleme ove vrste."

Predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo navodi da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa može uvesti prelevman na carini na proizvode jer su oni potpisnici SSP-a.

"Znači mogu uvesti u određenim periodima u toku godine, na određeno vrijeme, ako imamo ovdje dovoljnu proizvodnju mlijeka, ne možemo da se riješimo, može uvesti prelevman. Tako i na ostale proizvode. To su stvari koje država može regulisati, a država neće da reaguje. Ovdje ne vlada ustvari država, ne vlada politika, vlada uvozni lobi. Vladaju ljudi iz sjene koji kite ministre u Vijeću ministara koji ništa ne rade."

Predsjednik Odbora za poljoprivredu u Parlamentu FBiH Sandi Salkić ističe da moramo inicirati da se zaštite naši poljoprivredni proizvođači i domaća proizvodnja.

"To rade i zemlje u našem okruženju i moramo i mi prepisati i naći načina da zaštitimo našu proizvodnju."

"Nije normalno da cijena brašna drastično pada, sad je cijena brašna u trgovinama 60-70 pfeninga po kili. Od jedne kile brašna se prave tri hljeba, to je po sadašnjim cijenama nekih 5-6 KM. Cijene naših proizvoda padaju, trgovci i pekari ga ne obaraju. Znači ekstra profit beru. S piletinom isti problem. Ne razumijem da ljudi koriste mjesec ramazan da se bogate. Ako pada cijena stočne hrane, goriva, ostalih energenata, danas je u Sarajevu kila pilećeg filea 14.50-15 KM. To nisu normalne stvari i ja to neću nikad podržat. Bez obzira što su to ljudi naše. Nemojte pljačkati narod", zaključio je Bićo.

(federalna.ba)

U požaru koji je izbio nakon eksplozije u mljekari u američkoj državi Teksas uginulo je oko 18 hiljada krava, prenosi Anadolija.

Kako navode američki mediji, 11. aprila oko 19.30 sati po lokalnom vremenu dogodila se eksplozija u mljekari “Southfork Dairy Farm” u gradu Dimmitt.

Radnik, koji je ostao zaglavljen u mljekari tokom požara, prevezen je u bolnicu s teškim povredama.

Lokalne vlasti su saopštile da uzrok eksplozije još nije utvrđen.

Na snimku objavljenom na društvenim mrežama može se vidjeti gusti dim iznad mljekare.

Gradonačelnik Dimmitta Roger Malone izjavio je da je ovo prava tragedija i da se nešto slično nikada nije desilo u tom dijelu Teksasa.

Životni standard za brojne bh. građane nikada nije bio lošiji. Cijene proizvoda i usluga iz mjeseca u mjesec rastu, piše Večernji list BiH.

Priuštiti osnovne životne namirnice odavno je za veliki broj građana misaona imenica. Iako su entitetske vlade donijele uredbe o ograničenju marži na osnovne životne namirnice, to nije spriječilo trgovce da protuzakonito podižu cijene.

PROVEDENE KONTROLE

Većini je bilo isplativije platiti kaznu i nastaviti zarađivati nego se pridržavati uredbi.

Iako se o pravima potrošača često govori, kupci i dalje nisu u potpunosti upoznati o pravima koja su im na raspolaganju i misle da je uzaludno boriti se za njih. Bh. građani najviše se žale na konstantan rast cijena, ali i neusklađenost cijena na tržištu.

U Udruženju potrošača “Zvono” iz Bijeljine kažu da je krivac za to otvoreno tržište te cijene formira kako tko hoće. Tako, primjera radi, od jedne do druge trgovine isti proizvod često ima i dvostruko višu cijenu. Udruge potrošača zatrpane su i prijavama kupaca. Žale se i da određene proizvode s istaknutom sniženom cijenom plate po većoj, odnosno “staroj” cijeni.

Iako su entitetske vlade donijele uredbe o ograničenju marži na osnovne životne namirnice, to nije spriječilo trgovce da protuzakonito podižu cijene. Inspekcijska tijela u BiH izrekla su u prošloj godini kazne u iznosu od 4 miliona i 250 hiljada KM zbog nepoštivanja uredbi entitetskih vlada o formiranju cijena i marži za naftu i naftne prerađevine, kao i osnovne životne namirnice brašno, ulje i šećer.

Od tog iznosa, 3 miliona KM kazni izrečeno je u RS-u, a milion i 250 hiljada KM u FBiH. Ispostavilo se da su na benzinskim pumpama i u trgovinama tijekom cijele godine nezakonito dizane cijene. Uredbe donesene kako bi se građanima olakšalo uslijed enormne inflacije bile su mrtvo slovo na papiru.

Tržišni inspektori izvršili su u prošloj godini stotine kontrola. U fokusu su im bili gorivo i osnovne životne namirnice. Rezultati su poražavajući. Na svakoj drugoj kontroliranoj benzinskoj crpki utvrđena je neka nepravilnost. Ništa bolje nije bilo ni u trgovačkim centrima i trgovinama. Tamo se vlasnici također nisu pretjerano obazirali na uredbe o ograničenju cijena.

PREMALE KAZNE

Kontrola cijena u skladu s odlukama Vlade FBiH provodi se prema Zakonu o kontroli cijena te su kazne u rasponu od 1000 KM do 10.000 KM za pravnu osobu, od 250 KM do 2500 KM za odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 500 KM do 1500 KM za fizičku osobu. Kazne su premale u odnosu na dobit.

Pomoćnica federalnog ministra trgovine Merima Maslo za FTV je kazala kako su u Federaciji BiH na snazi tri odluke o mjerama neposredne kontrole cijena.

– Prva se odnosi na naftne prerađevine, druga na životne namirnice i druge proizvode – kazala je te istaknula da su kod pojedinih trgovaca uočene određene nepravilnosti u strukturi nabavne cijene.

– Pojedine troškove stavljaju u strukturi nabavne cijene, kao što su npr. troškovi marketinga koji se pokrivaju iz marže veletrgovca.

U kontinuitetu se vrše kontrole. Detaljno se vrši nadzor nad kalkulacijama cijena veletrgovaca i prodavača – ističe Maslo. Smatra da se uvijek može nešto poboljšati i unaprijediti.

– Upravo se priprema izmjena Zakona o kontroli cijena zbog relativno niskih kaznenih odredbi da bi se donja granica tih kazni značajno povećala – naglasila je.

– Federalna uprava za inspekcijske poslove podnijela je niz inicijativa za povećanje kazni propisanih člankom 14. zakona, a poznato nam je da je u parlamentarnoj proceduri upućen (i prihvaćen) prijedlog za višestruko povećanje spomenutih kazni, čime bi se postigla svrha kažnjavanja te povećali učinci inspekcijskog nadzora u ovoj oblasti i u konačnici preveniralo učestalo kršenje odredbi Zakona u vezi s kontrolom cijena – kazali su krajem januara iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Godišnji izvještaj Ureda disciplinskog tužioca bilo je u fokusu prvog dana redovne sjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine.

840 pritužbi na rad nositelja pravosudnih institucija zabilježeno je u prethodnoj godini. Dugo trajanje postupaka i greške pri donošenju odluka najčešći su razlozi brojnih pritužbi. Potez Branka Perića, sudije Suda Bosne i Hercegovine, da uz presudu prvi put u historiji ovog suda priloži izdvojeno mišljenje, za Ured je bio razlog za reakciju i formiranje predmeta protiv njega. Iz VSTV-a su ipak bez komentara, barem zasad.

Bosna i Hercegovina je u samom vrhu u Evropi po broju prijavljenih i sankcioniranih sudija i tužilaca. Godišnji izvještaj Ureda disciplinskog tužioca pokazuje veliki broj pritužbi zbog trajanja sudskih postupaka i odluka. Posljednji primjer u nizu je formiranje predmeta protiv Branka Perića, sudije Suda BiH, zbog izdvojenog mišljenja pri izricanju presude Fadilu Novaliću i drugima zbog sporne nabavke kineskih respiratora.

"Mogu potvrditi da je formiran predmet. Osnovom informacija, medijskih natpisa, raznih izvještaja koje dobivamo, Ured cijeni da je ovdje potrebno po osnovi takvih informacija registrovati, evidentirati takav slučaj kao pritužbu“, kazala je glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić-Nadarević.

Zbog postupanja u ovom predmetu koje će tek uslijediti, glavna disciplinska tužiteljica pred VSTV-om nije govorila o detaljima, baš kao što ni predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija nije želio komentirati jer zbog svog položaja još ne želi stav iznositi javno.

"Budući da je predmet otvoren i da u perspektivi može doći do disciplinskog postupka, Vijeće bi u toj situaciji moralo raditi kroz disciplinske komisije. Zbog objektivnosti i zbog mog mogućeg budućeg postupanja zadržat ću to svoje mišljenje i svoj stav za sebe“, istakao je Lagumdžija.

Glavna disciplinska tužiteljica je, između ostalog, navela da su izrečene 33 disciplinske mjere. A zabilježena su i dva premještaja s mjesta glavnog na mjesto tužioca. No, nakon poražavajuće statistike, iz Ureda kažu da među sankcioniranim sudijama i tužiocima ima i onih koji greške ponavljaju. VSTV rješenje vidi u edukaciji i razgovoru.

"Raditi edukacije, ukazivati dodatno sudijama i tužiocima šta nije dopušteno, šta je neprimjereno. Tamo gdje bude disciplinskih postupaka i gdje se utvrdi da su prekardašili, da kažem laički, bit će disciplinski postupci“, zaključio je Lagumdžija.

Na dnevnom redu sjednice bio je i rad na novom Poslovniku VSTV-a uz prijedlog da se informacije o disciplinskom postupku ne objavljuju sve do okončanja postupka. Set izmjena Poslovnika bit će razmatran na nekoj od narednih sjednica.

(federalna.ba)

Dr. Safija Malkić, voditelj Odjela za brak i porodicu Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini posjetila je tri porodice na području Muftijstva zeničkog i uručila im poklon reisul-uleme.

Poklon reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića dodjeljuje se porodicama koje su dobile peto dijete, šesto ili više, a žive na području RS, odnosno šesto dijete, sedmo ili više, a žive na području FBiH.

Prilikom obilaska porodica Hadžiefendić, Mandžuka i Delić, dr. Malkić je prenijela selame reisul-uleme i uručila poklone, čestitala roditeljima, te kroz razgovor istakla kako je riječ o podršci i stimulaciji nataliteta.

Dr. Safija Malkić je izjavila kako je ovo jedna od najljepših aktivnosti koje realizira Odjel za brak i porodicu u toku mjeseca ramazana.

– Ovo su zaista lijepe posjete i mi nosimo vrlo lijepe utiske iz ovih porodica. To želimo prenijeti i na gledatelje BIR televizije, na naše džematlije koje ovim putem saznaju za ove svijetle primjere, te prepoznaju ovu aktivnost koju mi realiziramo i finansiramo iz Fonda Bejtul-mal kao izuzetno značajnu – da znaju da sredstva koja daju u Bejtul-mal, koja izdvajaju iz svojih imetaka kroz zekat i sadekatul-fitr idu za ovakve projekte. Ovo je zasigurno jedan od najljepših projekata – kao podrška natalitetu u Bosni i Hercegovini, te stimulacija porodicama koje je Allah, dž.š., počastio da imaju više djece. Ove posjete upriličene su u mubarek mjesecu ramazanu sa željom da se iskaže posebna pažnja koju Rijaset Islamske zajednice ukazuje porodicama dodjeljujući im poklon od reisul-uleme – kazala je dr. Malkić.

Prilikom posjeta porodicama u pratnji dr. Malkić bila je koordinatorica Odjela za brak i porodicu Muftijstva zeničkog Mevlida Adilović, koja je naglasila kako je izuzetna čast i ponos Muftijstva zeničkog da među svojim članovima ima onih koji su opredijeljeni da imaju velike porodice.

– Svako dijete u našoj zajednici je bogatstvo i ono nam obećava budućnost. Porodice koje smo danas posjetili su aktivni članovi Islamske zajednice, vrijedni su i predivan su primjer za sredinu u kojoj žive. Ovo su zapravo pozitivni primjeri koji pokazuju i dokazuju kako je lijepo imati veliku porodicu i kako su te porodice uspješne – kazala je Adilović.

Na području Medžlisa Islamske zajednice Zavidovići u džematu Donji Kovači poklon reisul-uleme uručen je Hadžiefendić Nedžadu i Lejli povodom rođenja njihovog osmog djeteta – sina Tahira.

Pored novorođenog sina Tahira, Nedžad i Lejla imaju pet sinova: Hamzu, Faruka, Vedada, Amara i Ahmeda, te dvije kćerke: Lamiju i Esmu.