A.A.
Sad već bivša predsjednica Kantonalnog suda u Novom Travniku Katica Jozak-Mađar nije dobro podnijela vijest da je njen kolega sudija Davor Kelava izabran na tu funkciju, pa je počela da viče kako će sve članove Vijeća prijaviti UDT-u. Na kraju je morao intervenisati i sudski policajac.
Katica Jozak-Mađar više nije predsjednica Kantonalnog suda u Novom Travniku. Na današnjoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na tu funkciju je sa 11 glasova za i dva protiv izabran Davor Kelava, piše portal Žurnal.
Da više nije na čelu suda u Novom Travniku, Jozak-Mađar je teško podnijela. Počela je da viče da su pogriješili i da želi Uredu disciplinskog tužioca da podne pritužbu protiv predsjednika i svih članova vijeća jer joj je, navodno, protukandidat rekao da "ima veće veze od nje".
„Zar se tako odnose prema vrhunskim sudijama“, povikala je Jozak-Mađar.
U jednom momentu je ušla u salu gdje se održavala sjednica Vijeća govoreći „da je ona najbolji predsjednik u državi i da joj se kolega obratio riječima da ima veze i da će biti izabran“.
Morao je intervenisati i sudski policajac koji je Katicu Jozak-Mađar izveo iz zgrade VSTV-a.
Ona je na čelu Kantonalnog suda u Novom Travniku bila još od 2004., a za ove godine se nanizao popriličan broj pritužbi zbog njenog lošeg odnosa prema uposlenicima. Žurnal je, podsjetimo, ranije upozoravao na narušene međuljudske odnose u sudu u Novom Travniku, ali i da je protiv sad već bivše predsjednice suda podneseno nekoliko prijava zbog nepotizma, mobinga i zloupotrebe Sistema za automatsku dodjelu predmeta (CMS). Na osnovu tih prijava formirani su predmeti u Kantonalnom tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona i u Uredu disciplinskog tužioca.
Prijave su podnijeli uposlenici suda, a zbog tog teksta Jozak-Mađar je tužila Žurnal.
U tužbi navodi da iznesene informacije nisu tačne, kao i da nije tačno da je otvorena istraga u Tužilaštvu ZDK i da sve navedeno grubo vrijeđa njeno dostojanstvo, ugled i čast.
Član Vijeća Saša Sarajlić je na današnjoj sjednici kazao kako i on ima informacije da su unutar Kantonalnog suda u Novom Travniku u znatnoj mjeri narušeni međuljudski odnosi. Iz tog razloga je on i dao glas Davoru Kelavi jer mu djeluje smiren i pozitivan. Prema njegovim riječima, na čelu tog suda treba da bude osoba koja će prije svega međuljudske odnose dovesti u normalu, a samim tim i radni napredak, u kvalitetnom i kvantitativnom smislu".
Podsjetimo i da je Katica Jozak-Mađar već bila pod disciplinskom istragom zbog slučaja iz 2010. kada se kao predsjednica suda umiješala u rad sudije Darmina Avdića. Iz njegovog predmeta je izvadila rješenje o povratu novca koji je sudija donio po prijedlogu postupajućeg tužitelja, te je oformila drugo Vijeće koje je pod njenim uticajem donijelo drugačiju odluku.
Drugostepenom odlukom je kažnjena smanjenjem plate za 30 posto na godinu dana.
Na imanju Maglajlije Z. V. pronađena je veća količina minsko eksplozivnih sredstava, potvrđeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona.
Dežurna služba Policijske stanice Maglaj u četvrtak u 11.15 sati obaviještena je od kolega iz Federalne uprave civilne zaštite da se u mjestu Bočinja, u pomoćnom objektu u blizini kuće Z. V., nalazi veća količina minsko eksplozivnih sredstava.
O događaju je obaviješten dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva ZDK nakon čega je na mjesto događaja izašla uviđajna ekipa Policijske stanice Maglaj, koja je zajedno sa pripadnicima Sektora kriminalističke policije MUP-a ZDK izvršila uviđajne radnje.
Tom prilikom pronađeni su tromblonska mina M62, dvije ručne bombe M-50, dvije ručne bombe M-52, tri ručne bombe M-75, 111 puščanih metaka kalibra 7.62 x 39 mm, 11 detonatorskih kapisli, 11 upaljača za ručnu kumulativnu bombu M-79, sporogoreći štapin, dužine 10 metara.
Takođe, pronađeno je i 88 pakovanja eksploziva sa oznakom "Trotilski metak", ukupne težine 17,6 kilograma.
Nakon izvršenog uviđaja po naredbi postupajućeg tužioca minsko eksplozivna sredstva su izuzeta sa mjesta događaja od uposlenika Federaine uprave civilne zaštite.
Obavljenim razgovorom sa svjedocima došlo se do saznanja, da su minsko eksplozivna sredstva pronađena prilikom čišćenja imanja na kojem se nalazi kuća i pomoćni objekat u kojima duže vrijeme nije niko stanovao.
"Pripadnici Policijske stanice Maglaj preduzimaju dalje mjere i radnje u cilju potpunog razjašnjavanja svih okolnosti u vezi pronalaska minsko eksplozivnih sredstava, te će nakon provedenih istražnih radnji dostaviti odgovarajući izvještaj Kantonalnom tužilaštvu ZDK", saopšteno je iz MUP-a ZDK.
Direktor Kliničkog centra Srbije Milika Ašanin izjavio je jutros da su dva učenika i nastavnica koji su povrijeđeni u oružanom napadu u beogradskoj Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” dobro, kao i četvero pacijenata koji su povrijeđeni u selima kod Mladenovca.
Ašanin je za Radio-televiziju Srbije rekao da je od sedam pacijenata koji su došli iz Mladenovca i Smedereva, troje potpuno dobro, kao i još jedan pacijent koji je u petak prevežen iz smederevske bolnice i koji je imao nekoliko intervencija.
Direktor KCS za ostale povrijeđene kod Mladenovca kaže da su u pitanju najteže povrede koje mogu da iznenade nepredviđenim komplikacijama, ali da su oni pod stalnim nadzorom ljekara i dodao da se nadaju dobrom ishodu.
Kada su u pitanju povrijeđeni iz škole, Ašanin je kazao da su dvoje učenika i nastavnica dobro, kao i da se planira brz otpust jednog od učenika.
„Što se tiče ovog našeg najteže povređenog učenika, i on ima jedan mali pomak na bolje“, rekao je Ašanin i dodao da je urađeno više kontrolnih pregleda i da su nalazi zadovoljavajući.
RTS navodi da je djevojčica koja je teško povrijeđena u školi i koja je smještena na Dječijoj klinici u Tiršovoj još uvijek u teškom stanju i kritično, dok su dva povrijeđena dječaka koja su bila smještena tamo u petak otpuštena kući.
Dvoje povrijeđenih u napadu kod Mladenovca operisani su u petak u smederevskoj bolnici i danas su stabilno.
Podsjećamo, trinaestogodišnji učenik Osnovne škole „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu ubio je u srijedu osam učenika i radnika obezbjeđenja te škole, a povrijedio još šest đaka i nastavnicu. U selima kod Mladenovca, 21-godišnji mladić je u petak ubio osam osoba i povrijedio 14.
Od petka u kanadskoj provinciji Alberta evakuisano je više od 13.000 stanovnika zbog 78 šumskih požara koje su rasplamsale visoke temperature i vjetrovi, javlja Anadolija.
“Očekujemo veoma toplo vrijeme i izuzetno jak vjetar, posebno u sjevernoj polovini pokrajine”, rekla je menadžerica “Alberta Wildfire Information” Christie Tucker.
Dodala je da takve vremenske prilike prave dodatne probleme, te da će vatrogasci na terenu morati voditi računa o svojoj sigurnosti kao i zajednica koje štite.
Planirano je da oko 80 vatrogasaca stigne u subotu iz Ontarija i Kvebeka kako bi pomogli u suzbijanju požara, od kojih je 19 izvan kontrole.
Savezna vlada je saopštila da je spremna pružiti podršku, ako to bude zatraženo.
“Iako nismo primili zahtjev za federalnu pomoć od vlade Alberte, spremni smo da ih podržimo ako su potrebna federalna pomoć ili resursi”, saopšteno je Ministarstva bezbjednosti Kanade.
Nisu prijavljeni smrtni slučajevi.
Bosanski narodni (poljoprivredni) kalendar seže čak u staru eru bosanskih Ilira, naših predaka. Kalendar je zapravo "krug godine", najvjerovatnije utemeljen u kultu Velike Majke, zbog čega je primarno vezan za poljoprivredu, obrađivanje zemlje i proizvodnju hrane. Dolaskom Kelta, čija se vjerovanja mješaju sa ilirskim, kalendar postaje bogatiji simbolikom kulta plodnosti koji je osnovica cjelokupnog određivanja dvaju godišnjih doba. Naime, prema tom agrarnom kalendaru godina se dijeli na ljeto i zimu, od kojih svaki period traje po šest mjeseci.
U njemu se mogu prepoznati neki datumi julijanskog kalendara koji je ustoličen 45.godina prije nastanka kršćanstva. Pojavom kršćanstva ovim pojedinim datumima data su imena svetaca. Narodni kalendar koristio se neprestano, njime su se služili bogumili, bio je u upotrebi i u osmanlijsko doba te svoju primarnu svrhu nalazi i u današnje vrijeme. Pored ovog u Bosni se strogo pratio i hidžretski kalendar. To su činile hodže i drugi muslimanski učenjaci, da bi se znalo kada je koji važan vjerski datum (Nevruz, Ramazan, Bajram, muslimanska Nova godina, itd). Hidžretski kalendar nije bio praktičan za određivanje poljoprivrednih radova pošto se svake solarne godine pomjerao za deset dana, ali je bio povoljan za post u mjesecu Ramazanu jer se pomjerao kroz sva godišnja doba. Treba napomenuti da je u Bosni za vrijeme Osmanlija bio službeni hidžretski kalendar sve do dolaska Austrougarske monarhije kada je u upotrebu uveden gregorijanski kalendar.
Krug godine - zima i ljeto
Bosanski narodni kalendar počinje sa zimskim solsticijem u znaku Erbaina 21-22.decembra i traje do 31.januara, ukupno 40 dana. Ovaj 40-dnevni period u našem narodu se naziva Zehmerija. Za Erbain se pripovijeda da je najsnježnije i najhladnije doba zime. Zbog toga 27.Erbaina (18. januara) navodno zvijezde igraju na nebu od radosti pošto je oštra zima već na svojoj polovini. Stari ljudi su tada govorili: "zima se prepolovila kao slama u samaru". Dok traje Zehmerija često puše hladan vjetar i po vjerovanju dan počinje dužiti (produžavati se) onoliko koliko pijetao može skočiti sa kućnog praga. Dok traje Zehmerija izbjegava se piti hladna voda u strahu od prehlade i gripe.
Januar: u narodu se januar naziva najdužim mjesecom u godini. Od polovine Zehmerije (17.-18. januara) počinje se sa računanjem sedmica do Hidirleza (6.maj), njih ukupno 17. Prema tim heftama određuje se i planira sjetva u bašči.
Hamsin ( 31.01 - 20.03.) : Završetkom Erbaina nastupa Hamsin koji je druga polovina zime, ona blaža i toplija. Navodno je zbog toga Erbain ljutito rekao Hamsinu: "Od mene si nastao ali nisi jak kao ja!" Hamsin je zadnji zimski ciklus koji prati zagrijavanje zraka, vode i zemlje u periodu po sedam dana pod nazivom džemre. Mjereno po velikim praznicima četiri hefte prije Nevruza "padaju" džemre. Sam naziv dolazi iz arapskog jezika i znači: žeravica. Džemre su, kratko rečeno, vjesnici buđenja proljeća i skorašnjeg obilja.
"Kantar-dan" nazivao se 5. februar jer se taj datum od davnina smatra sredinom zime. U narodu se još kaže:"ko se rodi ovim danom sa dvije je nafake (sreće)." Od ovog dana zima se polako okreće ljetu a posebno od 14.februara kada počinje Veljača.
Veljača - od 14.februara do 14. marta traje Veljača za čiji početak narod vjeruje ukoliko bude obilježen padanjem snijega, odnosno bude "pun"- snježan, da je to dobar znak za plodnost tekuće godine, posebno kada je u pitanju urod pšenice. Za nestabilno vrijeme u toku trajanja Veljače bošnjački narod tvrdi kako se to zapravo "tuku bura i jugo". Za taj vjetar misli se, posebno u sjeverozapadnom dijelu BiH, da "tjera pup" odnosno stimulira razvijanje pupoljaka na drveću te donosi kišu. Zbog toga se preporučuje da se kalamljenje vočki obavi u drugoj polovini Veljače. Ono što je posebno za Veljaču jest da ona nastupa tačno u podne 14.februara i završava u podne 14.marta kada nastupa Baba. Prema narodnoj predaji Veljača je rekla da će ostaviti onakvo vrijeme kakvo je zatekla a slaže li, tvrdi se u narodu, biće u ljeto nevremena.
Džemre - (turski: Cemreler) - značenje ovog naziva je "ugalj koji gori u vatri", i vjeruje se da su džemre zapravo sunčeva toplina koja počinje intezivno da utiče na Zemlju i budi prirodu.
- prva džemra pojavi se oko 20.februara i zagrije zrak. Obično tada puhne južni vjetar i naglo otopli. Nakon prve džemre vraćaju se rode.
- druga džemra pojavi se oko 27.februara i zagrije vodu te povisi njen nivo. Voda u rijekama se više ne zamrzava.
- treća džemra pojavi se 6.marta i zagrije zemlju. Snijeg se brže topi i nestaje a iz zemlje počinje rasti prva trava.
Odmah nakon prve džemre narod ima običaj da zareže korijenje breze i na njega postavi otvor staklenih flaša kako bi u njih kapao brezin sok. Flaša u tom položaju ostaje do treće džemre. Sakupljeni sok se koristi za liječenje, posebno bolesnih bubrega. Džemre se u turskom narodu naziva "Džemile" i smatraju da je to živo biće. U bosanskom se narodu za dane džemre vjeruje da su obično vjetroviti ili kišoviti. Ako padanje džemri prati kiša onda će i godina biti kišovita a žetva obilna.
Nekada su naši stari govorili:"Džemra pala u takulin za kesu" tojest kad u njoj (novčaniku) nema novaca.
Mart: u ovom mjesecu počinju poljoprivredni radovi, siju se krompiri, luk, salata. Nakon treće džemre voćke se obrezuju i kaleme. Inače, ovaj period u narodu, početak proljeća, oduvijek se nazivao "šugavo vrijeme" jer obično izaziva manje ili veće zdravstvene probleme većini ljudi, čiji je imunitet iscrpljen pred kraj zime, i koji je u toj promjeni godišnjeg doba sklon raznim virusima.
Baba - 0d 15.marta do 21.marta vlada Baba, nestabilno vrijeme kada se u toku dana izmjeni nekoliko vremenskih pojava. Baba se u narodu opisuje kao "goropadna", "pogana", "leteća"... Kako narodna predaja pripovijeda, Baba je rekla da može biti vremenski duga kao Veljača da bi smrznula dijete u ženi i tele u kravi, lonac bi na šparetu napola vrio a napola bio zaleđen. Za Babu je poznato da ponekad zna zakasniti pa se loše i nestabilno vrijeme prebaci i za početak aprila. Narod tvrdi da se ponekad čak pomješaju Veljača i Baba pa divljaju krajem marta i početkom aprila. Ako se rodi muško dijete dok traje Baba negdje po BiH bio je adet da mu se da ime Demir, što znači željezo, kako bi bio jak i otporan.
Did ili Did Grgo - od 21.marta do 28.marta, period od sedam dana u kojima vlada Did, za njega narod tvrdi da je milostiviji i u nekim krajevima Bosne počinje sjetva krompira. Treba reći da nazivi Baba i Did potiču iz bogumilske vjere gdje su bili nazivi za svećenika i njegovu ženu.
21.marta nekada se proslavljao Nevruz, perzijska Nova godina, koja se u Bosni nazivala Sultan Nevruz.
Kablići - 29.mart do 31.mart.
Stablići - 1.april do 3.april.
Štapići -4.april do 7.aprila.
Zadnjeg dana Štapića po vjerovanju ljubičice se udaju za kukurijek i navodno od tada više ne mirišu.
Mučenjaci - period od 8.aprila pa do jula - u njemu se narod mučio (otud i naziv) do žetve pšenice tojest novog žita. Oni su period proljetne neimaštine te je stoga i u narodu Cazinske krajine nastala izreka za taj period: "Lako je biti jesen, daj budi proljeće!" jer u jesen ima svega na trpezi od voća i povrća te žita a u proljeće nema ništa. Negdje se tvrdi da Mučenjaci počinju kad se začuje prvi put kukavica u proljeće i traju do početka žetve pšenice. Postoji još naziva ovog perioda: Kokuzi, Siromasi, Kuknjaci, itd.
April: u aprilu počinje sjetva kukuruza. Stari Bošnjaci čekali su da se žaba počne oglašavati jer bi tada klima bila pogodna za sjetvu. Narod prati i ostale znakove iz prirode pa tako vjeruje da čim počne bukva sa listanjem da se može početi sa sjetvom žita bez straha od mraza. Polovinom aprila zarezivala se vinova loza i na nju postavljao otvor flaša kako bi sve do Hidirleza u nju kapao sok iz loze. Ovim sokom su djevojke i žene mazale kosu kako bi im bila zdrava i brže rasla.
Maj : prvog četvrtka u mjesecu maju počinjalo je sijanje graha.
Hidirlez ili Jurjevo (6.maj) - prema narodnom kalendaru od ovog dana počinje ljeto i može se kupati u rijekama i jezerima. U periodu od 6.maja do 13.maja puštaju se prvi rojevi pčela. Na Hidirlez se sastanu pored vode dvojica mitoloških evlija Hidir i Ilijas (otud naziv Hidirlez), popričaju, jedan drugome ošišaju kosu, klanjaju i prouče dove za berićet te se oproste do naredne godine. Hidirlez se u Cazinskoj krajini sve do polovine dvadesetog vijeka nazivao Mijena (jer je označavao početak ljeta) i u narodu se šesti maj nazivao Velika Mijena a 13.maj Mala Mijena (kasnije se nazivalo Veliko i malo Jurjevo). Između dvije Mijene narod je govorio da ne valja sijati grah "jer će slabo roditi."
Juni: prvi sedam dana mjeseca juna naziva se "bijela sedmica" ili "bijela nedjelja" pošto se u njoj počinju ubirati bijele pečurke takozvane lisičarke (Cantharellus cibarius) po šumi. Početkom juna siju se "lipe masirače" (bijele bundeve), bijela repa i rodakva. Za ovu sedmicu karakteristična je i zabrana da se u vrtu guli ili vadi iz zemlje luk: " jer bi se zbog toga mogao početi kvariti i gnjiti!". Isto tako, izbjegavao se prati i napolju vješati bijeli veš pošto bi to, navodno, privuklo led i tuču.
Juli: bosanski je narod od davnina strahovao da mu nevrijeme ne uništi ljetinu a ta bojazan se posebno uočava kroz razna vjerovanja i praksu. Tako se nekada sredinom mjeseca izbjegavala "diti pšenica" tojest pšenični snopovi slagati jedan na drugi zbog straha da ih ne udari i zapali grom. Isto pravilo je vrijedilo i za sijeno. Kako se to ne bi desilo na vrhu brklje bi se zaklala kokoš.
August: u narodu se vjeruje da ovaj mjesec djeci i starim ljudima izaziva dijareju. Kako bi to spriječile majke bace neki dio dječije odjeće pod točkove konjske zaprege koja prevozi pšenične snopove. U prvim danima augusta iz zemlje se vadi bijeli i crveni luk. Tokom augusta pšenično snoplje se dovozilo kući sa njive i "vršilo". Krajem mjeseca "guli" se i "tuče" grah. Vjeruje se da narod najviše umire kad se sije i kad se guli grah.
Aliđun - 2.august: od ovog dana narod vjeruje da ljeto izgubi svoju toplinu i polako se pretvara u jesen, voda u rijekama postaje hladna za kupanje. Kaže se u narodu:" Aliđun za leđa a kaput na leđa!" Tradicija odlaska na brdo i učenja kišne dove, nije kako se misli običaj nasljeđen od bogumila već svoje korijene ima u antičko doba i potječe od keltskog štovanja boga Arauna, božanstva podzemnog svijeta, kojem su bila posvećena brda, a kojeg su u određenom obliku usvojili i naši preci. U narodu se kaže da je hazreti Ali ili Alija rođen na ovaj dan po kojem nosi naziv.
Septembar: u ovom mjesecu krompir se vadi iz zemlje, kukuruz se bere na polju, grožđe dozrijeva. Desi li se da u septembru ima procvjetalih jagoda narod vjeruje da će biti duga i topla jesen. Ovo je, zajedno sa oktobrom, bio mjesec komušanja kukuruza i druženja.
Oktobar: u prvoj i drugoj sedmici oktobra sije se pšenica. Također, pokosi se otava (naziv za drugu košnju trave na ravnici ili "bari").
Kasum - 11.novembar: od ovog dana nastaje zima. Na ovaj dan se izmiruju svi dugovi i prestaje zakup zemlje. Kasum ili Rozi Kasum je naziv za novembar kod Turaka, ali riječ je arapska i znači "nešto što se dijeli" tojest prestaje topli dio godine i počinje onaj hladni, zimski. U narodu se veli: "Hidir donese lista a Kasum snijega" odnosno sa Hidirlezom dođe ljeto a sa Kasumom zima. O tome postoji i ova izjava: "Ljeto prokasa a Kasum dokasa".
Od polovine novembra pa do polovine februara tojest do početka Veljače tlo (zemlja) je smrznuto i u fazi mirovanja. Taj period naši su stari nazivali čagraz tojest vrijeme kada vlada studen i mraz.
(Raif Esmerović)
U evidenciji nezaposlenih Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona na kraju aprila mjeseca bilo je 51.321 osoba ili 63 osobe manje nego na kraju marta ove godine.
Na kraju prošle godine nezaposlenih u tom kantonu bilo je 52.079 ili 758 osoba više nego na kraju aprila- potvrdio je Feni direktor SZZDK Anto Pešić.
Prema evidenciji Kantonalnog poreznog ureda Zenica, na kraju prošlog mjeseca u tom kantonu bilo je zaposleno 87.151 osoba ili 493 osobe više nego na kraju marta. U odnosu na kraj prošle godine, kada je bilo zaposleno 87.027, zaposlenih je na kraju aprila bilo više za 124.
-Dolaskom proljeća, evidentni su pozitivni trendovi koji se ogledaju u smanjenju broja nezaposlnih te povećanju broja zaposlenih. Očekivano je najviše nezaposlenih u Zenici, gdje je na kraju prošlog mjeseca posao tražilo 17.473 osobe- kazao je Pešić.
Na kraju aprila u evidenciji nezaposlenih na birou u Visokom bilo je 5.848, zatim u Kaknju 5.615, Zavidovićima 5.468, Tešnju 5.310, Žepču 3.800, Maglaju 3.214, Brezi 1.440, Olovu 1.199, Varešu 741, Doboj Jugu 650 te Usori 563.
Od 20. do 26. maja trebala bi početi primjena Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH.
Njime se zabranjuje pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima, vozilima javnog gradskog saobraćaja, na radnom mjestu, ali i u privatnim sredstvima prijevoza u kojima se nalaze maloljetne osobe.
Kazne i do 5.000 KM
Zakonom je definirano da su provođenje zabrane pušenja obavezni osigurati vlasnik i korisnik prostora u kojem je pušenje zabranjeno. Također, u tim mjestima mora biti postavljen grafički znak zabrane pušenja te tekst koji glasi: “Zabranjeno pušenje”.
Nadalje, u prostorima i na mjestima gdje je pušenje zabranjeno ne smiju biti postavljene pepeljare ili druge posude koje mogu služiti za odlaganje pepela.
Za osobe koje ne budu poštovale zabranu pušenja vlasnik, odnosno korisnik prostora ili mjesta u kojem je pušenje zabranjeno, dužan ju je opomenuti, uskratiti joj uslugu ili zatražiti od nje da napusti prostoriju.
Za sve one koji ne budu poštovali Zakon, navedene su i kazne koje idu i do 15.000 KM.
Primjera radi, pravno lice koje ne zabrani upotrebu duhana platit će kaznu do 5.000 maraka, dok će fizičko lice koje konzumira duhan u zatvorenom prostoru biti kažnjeno sa 100 KM.
Iako ugostitelji u većini slučajeva spremni dočekuju drugu polovinu maja, iz Udruženja hotelijera i restoratera u BiH ne mogu, kako kažu, prešutiti “mišljenje svih kako je više nego apsurd donositi zakon samo u jednom dijelu države, odnosno u FBiH, dok će se u entitetu RS i Brčko distriktu duhanski proizvodi i dalje moći konzumirati i u javnim prostorima”.
– Preporuka Evropske unije je da se zakon donese i počne primjenjivati na nivou cijele BiH. Nažalost, i na ovom primjeru, kada je zdravlje građana u pitanju, pokazalo se kako se naše politike ne mogu dogovoriti. U prijevodu, građani FBiH nisu imuni na duhan, a u RS-u i Brčko distriktu imuni su i njima ne treba ovaj zakon. Ukratko, pravimo cirkus od mogućnosti da se političari u državi slože oko zdravlja građana – ističe Amir Hadžić, predsjednik Udruženja.
Kako je takav zakon nesprovodiv i ne vrijedi ništa, kaže Hadžić i navodi neke od primjera:
– Javni prostor nije samo ugostiteljsko-turistička branša. Javni prostor su i: frizerski salon, optičarska i šnajderska radnja… Takvih i drugih prostora ima više od 100.000 na području Federacije BiH. Pita li se iko – ko će kontrolisati tolike prostore? Pa mi sada nemamo dovoljno inspektora da rade posao koji bi trebali. Morali bismo zaposliti još 1.000 inspektora, ali ko će ih plaćati? Mislim da je u donošenju jednog ovakvog zakona presudilo politikanstvo, a to što je nesprovodiv nikoga izgleda ne brine – naglašava Hadžić.
Dodaje “kako su i inspekcija i policija svoje poslove prenijeli na ugostitelje”.
– Onaj ko zapali kaznit će se sa 100 KM, a poslodavac, ako ga ne spriječi i do 5.000 maraka. Šta može poslodavac onome ko je zapalio cigaretu u prostoru predviđenom za nepušače? Konobar ga može opomenuti i ništa više. Kažu – zabranite takvoj osobi uslugu. On će nastaviti pušiti, kako će mu poslodavac ili konobar oteti cigaru ili ga izbaciti ga iz objekta? Ko smije nabildanim momcima prići i reći da ugase cigaru ili izađu iz objekta? Nismo mi ti koji to trebamo raditi, ali ako ne uradimo, prijeti nam visoka novčana kazna. Može se u takvim situacijama zovnuti i policija koja će doći i izvesti osobu iz objekta. Ali time smo samo sebi naštetili jer će ona doći u noći i razbiti staklo na objektu ili napraviti neku drugu štetu – objašnjava Hadžić.
Veliki će preživjeti
Iz Udruženja su mišljenja “kako će se Zakon primjenjivati jedino u Sarajevu”.
– Veliki će preživjeti, oni koji će biti oštećeni su mali prostori oko 20 kvadrata – kafići i bosanske kafane u kojima je dugogodišnja tradicija bio jutarnji ritual – “domaća kafica i cigara i sat vremena ćejfa”. Po saznanjima Udruženja, od 10 do 15 posto objekata morat će iznaći neko tehničko rješenje kako bi nastavili raditi. U suprotnom morat će zatvoriti, a nikako nije dobro zatvarati bosanske kafane jer je to naša tradicija i detalj koji je privlačan i turistima. Što se tiče velikih objekata, poput hotela, motela, restorana, oni i sada imaju odvojene prostore za pušače – kaže Hadžić.
Prema njegovim riječima, “Zakon je mafijaški iza kojeg stoje pojedine organizacije kojima je cilj zabraniti duhan, a uvesti elektronske i cigarete koje su navodno neškodljive”.
– Ovo je rat internacionalnih kompanija preko leđa nas, običnih ljudi. Posao nam je ionako smanjen zbog inflacije i besparice koja vlada. Mislim da će ovo ugostiteljima dodatno uzrokovati probleme sa poslovanjem, naročito onima koji imaju manje kafane. Mnogi od njih i sada zatvaraju objekte jer nemaju posla – istakao je Hadžić.
Pucnjava u školi “Vladislav Ribnikar” u Beogradu koja se dogodila u srijedu pogodila je čitav region.
Za danas je u Bosni i Hercegovini proglašen dan žalosti, a iz Fudbalskog saveza naše zemlje odlučili su da svi mečevi narednog kola budu započeti minutom šutnje.
“Sve utakmice koje će biti odigrane narednog vikenda u takmičenjima pod okriljem NS/FS BiH će početi minutom šutnje kako bi se odala počast žrtvama pucnjave koja se dogodila u školi „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu.
NS/FS BiH izražava saučešće porodicama i prijateljima žrtava ovog tragičnog događaja koji se desio u Beogradu”, poručili su iz Fudbalskog saveza BiH.
Tako će biti i na mečevima Premijer lige Bosne i Hercegovine.
Za naredni vikend na rasporedu su mečevi 30. kola.
U. B. (21) iz Mladenovca, koji je sinoć usmrtio osam osoba i ranio 14, predao se sam policiji u selu Vinjište, javlja srbijanska N1.
Kako nezvanično saznaje ovaj portal, on je u to selo došao kod ujaka, a uhapšen je oko osam sati jutros.
Prema prvim informacijama, prije hapšenja U. B. upao je u taksi vozilo i natjerao taksistu da ga odveze u pomenuto selo, nedaleko do Kragujevca.
Podsjetimo, Uroš B. je od sinoć bio u bjekstvu nakon što je pucao iz automatske puške na mještane nekoliko sela u opštini Mladenovac. Među njegovim žrtvama su i jedan policajac koji u tom trenutku nije bio na dužnosti i njegova sestra. Najmlađa žrtva je 2008. godište.
On je nasumično pucao iz svog automobila na mještane sela Dubona i Malo Orašje. U potragu za njim je bilo uključeno više od 600 pripadnika policije, kao i helikopterske jedinice.
Osumnjičeni za drugo masovno ubistvo u Srbiji u dva dana je navodno sin vojnog lica.
Skijašica Elvedina Muzaferija, članica Skijaškog kluba "ZE-2010" i atletičar Mesud Pezer, član Atletskog kluba "Zenica", najbolji su sportisti Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) za 2022. godinu.
Manifestacija "Sportista godine Zeničko-dobojskog kantona" održana je sinoć u Bosanskom narodnom pozorištu u organizaciji NIPD "Naša riječ" Zenica, a pod generalnim pokroviteljstvom Ureda premijera i Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona.
Priznanja Mesudu Pezeru i suprugu Elvedine Muzaferije, koja zbog privatnih obaveza nije prisustvovala manifestaciji, uručila je premijerka Amra Mehmedić.
U svom obraćanju je rekla da joj je ova manifestacija poznata i draga, jer je 2000. godine kao talentovana mlada košarkašica upravo na tom mjestu dobila priznanje koje je dodatno motivisalo da nastavi marljivo trenirati i graditi svoju košarku karijeru.
- Ovdje smo da svi zajedno odamo priznanje našim sportistima, ukažemo na postignute uspjehe, ali i potvrdim opredjeljenje Vlade Zeničko-dobojskog kantona da podržava sport kako bismo i dalje bili kanton u koji stižu sportske medalje sa najvećih sportskih takmičenja - rekla je premijerka ZDK.
Naglasila je da je Vlada ove godine napravila značajan iskorak u smislu izdvajanja za sport tako da je Transfer za sport povećan na 1,6 miliona KM, što je najveći iznos do sada i biće značajna podrška sportskim klubovima, savezima, udruženjima, školama sporta, kao i istaknutim sportistima pojedincima.
- Svaka izdvojena marka ulaganje je u afirmaciju sporta, sportske rezultate i naše zdravlje. Oni koju budu uporniji i posvećeniji od drugih, a što iziskuje samodisciplinu i odricanja, uz institucionalnu podršku će ostvariti zapažene rezultate, dobiti medalje i biti naši sportski ambasadori - rekla je premijerka Mehmedić.
Na manifestaciji su promovisani najbolji sportisti i sportistkinje u svim kategorijama, sportski kolektivi, treneri, sportski radnici, sportske nade te pojedinci i kolektivi koji su sportu dali zapažen doprinos.
Premijerka Mehmedić je uručila posebno priznanje specijalnom gostu manifestacije, dječaku Ismailu Zulfiću iz Zenice, leptiru bez krila, osvajaču više od 50 medalja na regionalnim takmičenjima u plivanju.
Pored premijerke, priznanja najboljim pojedincima i sportskim kolektivima, među ostalima, uručili su članovi Vlade ZDK Draženka Subašić, Dženana Čišija, Danijel Pašić i Edin Hasaničević.
Press služba ZDK
