Francuski predsjednik Emmanuel Macron razmatra blokadu internetskih medija u borbi protiv daljnjih nemira u Francuskoj.

Bilo bi potrebno razmisliti kako mladi koji prosvjeduju koriste društvene mreže i o mogućim zabranama, izjavio je u utorak Macron na sastanku s gradonačelnicima u Parizu.

“A ako stvari izmaknu kontroli, možda ćete se morati staviti u poziciju da regulirate društvene mreže ili ih zatvorite. To se definitivno ne bi trebalo činiti u žaru trenutka i drago mi je što nismo to morali učiniti”, rekao je Macron.

Predsjednik je već u petak okrivio društvene mreže za eskalaciju nasilja tokom protesta protiv policijske brutalnosti. Nasilna okupljanja organizirana su putem društvenih mreža, rekao je. Sada je Macron rekao da se o rukovanju društvenim medijima mora razmišljati smireno.

“Jer kada postane instrument okupljanja ili pokušaja ubistva, to je pravi problem”, rekao je.

U međuvremenu, u sjevernoj Francuskoj, pojačane su kontrole na granici s Belgijom kako bi se zaustavio uvoz pirotehničkih sredstava, izvijestio je list Le Parisien u utorak navečer, pozivajući se na prefekturu u tom području.

Cilj je spriječiti izgrednike da se opskrbe pirotehničkim sredstvima. S obje strane granice već su zaustavljani ljudi s pirotehnikom. Prefektura u sjevernoj Francuskoj naredila je zabranu prodaje i nošenja pirotehnike i benzina u kanisterima do sredine jula.

Od smrti 17-godišnjeg Nahela, kojeg je policajac ubio prilikom saobraćajne kontrole u utorak prošle sedmice, Francusku potresaju ozbiljni neredi – pljačke, paljenja i nasilni sukobi između policajaca i izgrednika. Protiv policajca koji je pucao na mladića vodi se istraga zbog sumnje na ubojstvo iz nehata.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u saradnji s Međunarodnom organizacijom rada i drugim partnerima pripremilo sedmogodišnju strategiju zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

– Federacija BiH suočava se kao i veći dio regije, s nepostojanjem kvalitetnih programskih politika zapošljavanja, kao i sve većim odlivom kvalitetne radne snage na međunarodna tržišta rada. To je dugoročno gledajući problem, posebno ako se uzmu u obzir i negativni demografsko – populacioni trendovi, odnosno kako prognoziraju stručnjaci, očekivane promjene u strukturi stanovništva koje previđaju povećanje udjela stanovništva starije životne dobi za nekih 75 posto, a istovremeno, predviđa se da će broj radno sposobnog stanovništva biti prepolovljen – navodi se u saopćenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Dodaje se da, uz povećanu emigraciju mladog, kvalificiranog stanovništva, gdje je prema izvještajima sektora civilnog društva, oko pet posto ukupnog stanovništva napustilo zemlju u proteklih nekoliko godina i ubrzano starenje stanovništva s obzirom na to da je 15 posto ukupnog stanovništva u dobi iznad 65 godina, za cjelokupno društvo očekuju se dugoročne i dalekosežne posljedice.

– Očekuje se povećanje omjera ovisnosti (djece i starijih osoba o radno sposobnoj populaciji), čime će se na radno sposobno stanovništvo staviti ekonomski teret pokrića troškova javnih usluga, kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita, socijalna zaštita, uključujući i penzije – navodi se u saopćenju.

Ovisno o ekonomskim faktorima, unatoč svemu, otvaraju se mogućnosti zapošljavanja, a kako bi se politike zapošljavanja usmjerile u pravom pravcu Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u saradnji s Međunarodnom organizacijom rada i drugim partnerima pripremilo sedmogodišnju Strategiju zapošljavanja u Federaciji BiH.

Strategija zapošljavanja sastoji se iz tri dijela. U prvom dijelu analizirana je situacija na tržištu rada u Federaciji BiH, u drugom dijelu utvrđene su politike usmjerene na saniranje izazova u sferi zapošljavanja, dok su u posljednjem dijelu predstavljeni operativni aspekti koji se tiču implementacije politike zapošljavanja.

– Imajući u vidu opće stanje na tržištu rada i u oblasti zapošljavanja pripremili smo Strategiju zapošljavanja u Federaciji BiH (2023 – 2030), koja kroz četiri strateška cilja nastoji doprinijeti povećanju lične zapošljivosti, razvijanju i unaprijeđenju usklađenosti vještina sa zahtjevima tržišta rada, promociji kapaciteta preduzeća u privatnom sektoru za otvaranje formalnih radnih mjesta, osiguranju uključivanja na tržište rada teško zapošljivih kategorija kroz efektivnije aktivne politike tržišta rada, te osnaživanju upravljanja tržištem rada i povećanju kapaciteta za provođenje politika – pojasnio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić ciljeve i nastojanja kojima se teži ovom strategijom.

Prijedlog strategije upućen je na mišljenje nadležnim institucijama u Federaciji BiH, odnosno u BiH i to: skupštinama kantona, Federalnom zavodu za zapošljavanje, kantonalnim službama za zapošljavanje, Federalnom ministarstvu obrazovanja, kantonalnim ministarstvima obrazovanja, udruženjima poslodavaca i sindikata, Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invalidetom, Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, Federalnom zavodu za statistiku, Federalnom zavodu za programiranje razvoja, Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta i dr.

Nakon pribavljanja mišljenja, strategija će biti upućena u daljnju parlamentarnu proceduru, radi konačnog usvajanja, navodi se u saopćenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Na stotine novih sajtova koje je generisala vještačka inteligencija pojavilo se na internetu i oni sadrže gomile nasumičnog tekstualnog sadržaja, što ih praktično čini lažnim sajtovima, ali sa pravim reklamama oglašivača.

To stvara nervozu korisnika, ali i glavobolju oglašivača, piše u novom NewsGuard izvještaju.U izvještaju se navodi da se AI alati kombinuju sa softverom koji automatski pravi nove sajtove, stvarajući tako masu domena ispunjenih velikom količinom nasumično generisanog teksta. Nakon toga, sajtovi bivaju ispunjeni prostorom za reklame, koji u stvari prikazuju prave oglase preko lažnog sadržaja.

To liči na veliku internet prevaru, jer oglašivači plaćaju da se njihove reklame vide na mjestima i tekstovima za koje vjerovatno misle da su ih napisali ljudi.

Kombinacija uglavnom automatskih reklamnih sistema i veb lokacija može biti generisana sa samo nekoliko klikova koja stvara povratnu petlju. Tada se sadržaj generisan od vještačke inteligencije sa praktično nultim ljudskim doprinosom finansira od strane reklamnih algoritama koji su ogromni i složeni toliko da ih jedva iko razumije.

Tekst koji je „napisala“ vještačka inteligencija nekad je jako teško razlikovati od pukog generičkog ili lošeg ljudskog pisanja i zato ova situacija stvara problem, kako potrošačima, tako i oglašivačima, prenosi portal Benchmark.

Da bi utvrdio problem, NewsGuard je pretraživao fraze kojima AI alati nekad „odgovaraju“ korisnicima kao što je: „Izvini, ali kao AI jezički model, nisam sposoban da…“.

Rezultat pretrage na lažnim sajtovima bio je nevjerovatan, toliko da se pomenuta fraza čak našla i u naslovu navodnog sajta za zapošljavanje. Istragom je pronađeno još preko dvjesta „informativnih“ sajtova koji su na ovaj način generisani. Jedan od njih je objavljivao više od 1200 članaka svakog dana, a on spada među one koje je bilo lako uočiti.

Naravno, nije baš svaki od sajtova prikazivao reklame, ali na više od četvrtine njih su oglašivači stvarno plaćali mjesto za svoje oglase na sadržaju koji je u stvari smeće. Među ove oglašivače spadaju banke, prodavci sportske odjeće, provajderi različitih usluga širom SAD, Njemačke, Francuske i Italije.

S obzirom na to da se vještačka inteligencija koristi u sve više životnih sfera, bilo je pitanja vremena kada će nastati i ova vrsta problema koja je praktično velika internet prevara.

(capital.ba)

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu donijela Odluku kojom se 11. juli 2023. godine, dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u Federaciji BiH.

Dan žalosti se obilježava obaveznim isticanjem zastave Bosne i Hercegovine na pola koplja, odnosno jarbola, na zgradama Vlade Federacije BiH i institucija Federacije BiH.

Na Dan žalosti ne mogu se održavati programi kulturno-zabavnog karaktera na javnim mjestima u Federaciji BiH. Medijske kuće na teritoriji Federacije BiH su dužne uskladiti i prilagoditi svoje programske sadržaje Danu žalosti.

U obrazloženju je istaknuto da je Odluka donesena radi izražavanja saučešća i suosjećanja s porodicama žrtava, te sjećanja na genocid u Srebrenici.

Odluka stupa na snagu danom donošenja i bit će objavljena u Službenim novinama Federacije BiH, saopćila je Vlada FBiH.

Trasa “Marša mira“ spremna je za sve učesnike kojih će ove godine biti do četiri hiljade – izjavio je Feni predsjednik Pododbora “Marš mira 2023” Suljo Čakanović.

– Ostali su sitni detalji, logistika i sve drugo je spremno za ovogodišnji ‘Marš mira’. Najbitnije je da je trasa spremna i nepromijenjena. Trenutno je 3009 prijavljenih grupa i pojedinaca – rekao je.

Čakanović je, inače, jedan od učesnika “Marša mira“ od kada se održava 2005. godine te ističe kako je taj pješački pohod u znak sjećanja na žrtve gonocida postao sastavni dio njegovog života.

-Dok god budem mogao učestvovat ću na bilo koji način u ‘Maršu mira’. Naša poruka je jednostavna, da se nikad i nikome ne ponovi genocid. Odavanjem počasti stradalim i ubijenim od 1992. godine do jula 1995. godine doprinosimo kulturi sjećanja – naglasio je Čakanović.

On je preživio strahote genocida, a kao zdravstveni radnik pružao je nesebičnu pomoć ranjenicima na putu “Marš smrti“ 1995. godine.

– Idući tom trasom, pokušavao sam svim ranjenicima pružiti ljekarsku pomoć. Teško je danas sjećati se toga. Emocije je teško kontrolisati, samo mogu reći da želim da se nikad više ne ponovi genocid – istakao je.

Kolona učesnika pješačkog pohoda, koji se organizira u okviru obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, kreće 8. jula iz Nezuka prema Potočarima. Kretat će se redovnom trasom uz zadržavanja na stratištima i održavanje historijskih časova.

Ove godine učesnici će odati počast i rahmetli Ramizu Nukiću, čovjeku koji je na podrinjskim lokacijama pronašao brojne posmrtne ostatke žrtava genocida. U protekle dvije decenije pronašao je ostatke više od 300 žrtava, uglavnom na šumskim stazama te miniranim i nedostupnim područjima.

Ovogodišnji “Marš mira“ održava se devetnaesti put i jedna od najznačajnijih aktivnosti obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici, a učesnici su iz BiH, dijaspore i iz svih dijelova svijeta.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Tokom prošle godine u Bosni i Hercegovini bilo je manje rođenih, manje umrlih, manje vjenčanih, ali i manje rastavljenih nego što je to bio slučaj godinu prije. I 2022. godinu obilježio je negativan prirodni priraštaj, međutim, značajno manji nego prethodne godine.

Tokom prošle godine u Bosni i Hercegovini su umrla 14.354 stanovnika više nego što ih se rodilo, dok je taj broj tokom 2021. iznosio 22.633. Naime, podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine pokazuju kako je tokom 2022. godine registrirano 25.311 živorođene djece, što u odnosu na 2021. godinu pokazuje pad broja živorođenih za 2,16 posto.

Tokom dvanaest mjeseci 2021. godine rođeno je 25.870 djece. U istom periodu umrlo je 39.665 osoba, što u odnosu na 2021. godinu pokazuje pad broja umrlih za 18,22 posto. Naime, tokom pretprošle godine na području Bosne i Hercegovine umrle su 48.503 osobe. Također, tokom prošle, 2022. godine u Bosni i Hercegovini sklopljeno je 16.788 brakova, što u odnosu na 2021. godinu pokazuje smanjenje za 2,81 posto.

Naime, prema spomenutim podacima, tokom 2021. godine u Bosni i Hercegovini sklopljena su 17.274 braka. Tokom 2022. godine razvrgnuto je 1.999 brakova, što pak predstavlja smanjenje od 4,95 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada su zajednički život odlučila prekinuti 2.103 para, piše Večernji list BiH. Kada je riječ o živorođenoj djeci, tokom prošle godine rođen je 681 dječak više nego što je rođeno djevojčica. Najviše živorođene djece na svijet je došlo tokom septembra, i to 2.412, dok ih se najmanje rodilo u januaru – 1.544.

Prošlu godinu obilježio je rast broja umrle dojenčadi. Podaci Agencije za statistiku pokazuju kako je tokom 2021. godine umrlo 103 djece dojenačke dobi, dok je taj broj prošle godine iznosio 111. Najviše osoba u ovoj zemlji umrlo je tokom februara – njih 5.060, dok se najmanji broj umrlih bilježi tokom juna (2.705 osoba).

Od ukupno 39.665 umrlih osoba, 20.175 je muškaraca te 19.490 žena. Tradicionalno je najviše brakova sklopljeno u ljetnim mjesecima. Tako podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine o prirodnom kretanju stanovništva i brakovima pokazuju kako je tokom jula prošle godine u ovoj zemlji sklopljeno 2.166, a tokom avgusta 2,500 brakova.

Parovi u ovoj zemlji najrjeđe se za polaganje bračnih zavjeta odlučuju tokom januara, februara, aprila i novembra. S druge strane, upravo su oktobar, novembar i decembar mjeseci u kojima se tokom prošle godine najviše parova odlučilo na rastavu. Kako se navodi u publikaciji o prirodnom kretanju stanovništva i brakovima Agencije za statistiku BiH, u kojoj su izneseni navedeni podaci, izvještajne jedinice prikupljanja statističkih podataka o rođenim, umrlim osobama i zaključenim brakovima su matični uredi u Bosni i Hercegovini.

Izvještajne jedinice prikupljanja statističkih podataka o razvrgnutim brakovima su sudovi nadležni za rastave brakova u Bosni i Hercegovini.

Obuhvat je potpun. Istraživanjem su obuhvaćene sve rođene i umrle osobe te svi sklopljeni brakovi registrirani u matičnim knjigama i svi razvrgnuti brakovi s pravomoćnom rastavom – navedeno je u spomenutoj publikaciji.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 04.07.2023.(utorak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

PJD Tešanj
Trafo područje Vodovod Tešanj br.1161, od 10:00 do 11:30 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona doznačila je jedinicama lokalne samouprave sredstva za isplatu treće rate stipendija Ministarstva za boračka pitanja za 1.728 studenata prvog i drugog studijskog ciklusa za akademsku 2022/2023. godinu, a za isplatu druge rate izdvojeno je 280.800 KM. Gradovi i općine dužni su da sredstva doznače na račune korisnika.

Iz budžeta ovog ministarstva je za stipendiranje studenata-branilaca i članova njihovih porodica izdvojeno 2.246.400 KM, a stipendije su dobili svi studenti koji su ispunjavali propisane uslove.

Resorni ministar Adnan Sirovica podsjeća da je iznos stipendija u odnosu na prethodne godine povećan za 200 KM, tako da stipendija za studente prve godine iznosi 1.000 KM, za studente viših godina studija 1.400 KM, a isplaćuju se u osam rata po 125 KM, odnosno 175 KM.

Po jedinicama lokalne samouprave, najveći broj korisnika stipendija je u Zenici 444 (71.800 KM), Visokom 232 (37.450 KM), Tešnju 184 (30.200 KM), Zavidovićima 180 (29.100 KM), Žepču 176 (28.300 KM), Kaknju 127 (21.025 KM), Maglaju 118 (19.400 KM), Brezi 94 (15.000 KM), Olovu 59 (9.625 KM), Varešu 47 (7.825 KM), Doboj Jugu 40 (6.550 KM) i Usori 27 (4.525 KM).

Budžetski prihodi Zeničko-dobojskog kantona na dan 31. maja iznosili su 189 miliona, što je za samo dva miliona više nego u istom periodu prethodne godine – potvrdila je u izjavi za Fenu kantonalna ministrica finansija Dženana Čišija.

Vlada ZDK na svom današnjem zasjedanju usvojila je Smjernice ekonomske i fiskalne politike ZDK-a za period 2024. – 2026. godine, kao i Izvještaj o izvršenju Budžeta za tri mjeseca ove godine.

-Smjernice koje nam je dostavilo Federalno ministarstvo finansija osnov su za usvajanje budžeta za 2024. godinu i srednjoročni plan od 2024.-2026. godine. Očekivani priliv u budžet, prema dostavljenim smjernicama, bit će manji za oko 18 miliona KM – kazala je Čišija.

Budžet ZDK-a, u prva tri mjeseca ove godine, “u dijelu prihoda izvršen je s oko 33 posto više u istom periodu prethodne godine, a rashodi su oko 12 posto veći nego isti period prethodne godine”.

-Treba voditi računa da je, u prva tri mjeseca, na snazi bilo privremeno finansiranje, tako da nismo imali kapitalnih ulaganja. Ostvareni prihodi u prva tri mjeseca bili su oko 117, a rashodi oko 102 miliona KM – navodi ministrica Čišija.