Južnu Evropu i sjeverozapadnu Afriku pogodio je toplotni val koji bi mogao oboriti rekordne temperature u idućim danima, navodi se u izvještaju BBC-a. Prognozira se da će temperature premašiti 40 stepeni celzijusa u područjima Španije, Francuske, Grčke, Hrvatske i Turske.

U Italiji se očekuje da temperature mogu doseći čak 48,8 stepeni. Crveno upozorenje izdano je za 10 gradova, uključujući Firencu i Rim.

U utorak je muškarac u četrdesetim godinama preminuo nakon što je kolabirao u sjevernom dijelu Italije. Talijanski mediji izvijestili su da je 44-godišnji radnik bio na poslu u bojanju zebri u gradu Lodi, blizu Milana, kada se srušio od vrućine. Prevezen je u bolnicu, ali je kasnije preminuo.

Nekoliko turista već je kolabiralo od toplotnog udara, uključujući jednog Britanca ispred Koloseuma u Rimu.

Sljedećih nekoliko dana očekuju se ekstremne vrućine. Talijansko meteorološko društvo nazvalo je ovaj toplotni val "Kerber", po čudovištu s tri glave. Met Office navodi da će temperature doseći vrhunac u petak, dok BBC Weather predviđa da će veliki dijelovi južne Europe zabilježiti temperature iznad 40 stepeni, možda čak i više.

Vrućina će vjerojatno nastaviti tijekom vikenda, prema informacijama BBC Weathera. U Pragu, glavnom gradu Češke, očekuje se da će temperature u subotu doseći čak 36 stepeni, što je značajno iznad prosječnih 24 stepeni za juli.

Rekord najviše temperature u Europi od 48,8 stepeni celzija zabilježen je u blizini Sirakuze na Siciliji u augustu 2021. godine.

Postoji strah da bi ovaj toplotni val mogao rezultirati velikim brojem žrtava. Prošle godine je više od 60.000 ljudi umrlo u Evropi zbog posljedica vrućine, a stručnjaci strahuju da bi ove godine moglo biti još više smrtnih slučajeva.

Toplotni val je razdoblje izuzetno visokih temperatura koje su iznad uobičajenih za određeno doba godine. Stručnjaci upozoravaju da su razdoblja ekstremne vrućine sve učestalija, a klimatske promjene dovode do sve većih rekordnih temperatura.

Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze nedavno je objavio da je lipanj ove godine bio najtopliji mjesec ikad zabilježen na globalnom nivou.

(klix.ba)

 IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona prihvatila je prijedlog Nezavisnog odbora za smjenu policijskog komesara Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova ZDK Rusmira Šišića – potvrdio je Feni resorni ministar MUP-a ZDK Benjamin Sinanović.

– Moje je mišljenje bilo s rezervom, ali je ovo prijedlog i procedura koju je pokrenuo Nezavisni odbor i Vlada ZDK je mogla usvojiti ili ne usvojiti njihov prijedlog. Vlada je prihvatila prijedlog – kazao je ministar Sinanović.

On napominje kako postoje dva načina smjene policijskog komesara, koji može biti smijenjen na prijedlog Nezavinsog odbora, kao skupštinskog tijela Skupštine ZDK te MUP-a ZDK. Proceduru za smjenu Rusmira Šišića pokrenuo je Nezavisni odbor.

Nakon Šišićeve smjene, Upravu policije MUP-a ZDK do izbora novog komesara vodi Kakanjac Vahidin Topalović.

Cijene hrane su u junu ove godine znatno niže nego u posljednje dvije godine na globalnom nivou.

Na ovo je utjecalo pojeftinjenje šećera, biljnih ulja i žitarica na svjetskom tržištu. Ovo su podaci Agencije za sigurnost hrane Ujedinjenih naroda. Kako se ovaj trend odrazio na cijene u Bosni i Hercegovini?

Cijena korpe osnovnih prehrambenih proizvoda je u padu. U odnosu na maj – u junu se bilježi pad za 1,4%. To je najniža cijena koja je zabilježena još od arpila 2021. godine.

U junu najviše su pojeftinili šećer (3,2%), biljna ulja i žitarice (2,4%), a potom mliječni proizvodi (0,8%). To znači da je indeks za 23,4 posto niži nego u rekordnom martu 2022. godine.

Pekarski proizvodi sve skuplji

Iako se bilježi pad cijena žitarica, brašno je jeftinije za 20 posto, pad cijena pekarskih proizvoda u Bosni i Hercegovini ne može se očekivati. Mlinari koriste prelazne zalihe pšenice kupljene po višim cijenama.

Takva ekonomska opravdanost postoji. Stav je ekonomskih stručnjaka. Bilježi se pad cijena sirovina, ali se suočavamo sa nedostatkom radne snage. Dodatni problemi najavljuju se već za jesen kada na red dođe i berba voća.

“Za penzionere je skupo. Za nekoga i nije. Vidiš da sam penzioner. E sada da je jeftinije, bolje bi bilo”, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

(BHRT)

Iako Zenica po mnogim faktorima ne važi za turistički grad, iz Muzeja grada Zenice poručuju upravo suprotno. Zenica itekako ima turističkog potencijala, a kao jedna od trenutno najposjećenijih turističkih lokacija jeste srednjovjekovna tvrđava Vranduk.

Turističkom atrakcijom srednjovjekovna tvrđava Vranduk je postala zahvaljući entuzijazmu i predanom radu usposlenika Muzeja grada Zenice. Oko 4.000 posjetilaca, počev od marta do danas posjetilo je tvrđavu, a iz Muzeja se nadaju da će tek iduće godine ostvariti maksimalan broj posjeta. Dotada, rade na realizaciji novih projekata.

"Mi tek naredne godine očekujemo da ćemo podići posjetu u tvrđavi Vranduk na maksimum, tim prije što ulazimo u jedan iparekt projekat. Time ćemo poboljšati uslugu za posjetioce i uvesti uslugu takozvanog kosta kustosa da vi kao posjetitelj ili posjetiteljka sami birate šta je vama najzanimljivije da pogledate na Vranduku“, istakao je Adnadin Jašarević, direktor Muzeja grada Zenice.

"A živjelo se vrlo zanimljivo. Mi predstavljamo u tvrđavi sve, znači srednjovjekovne igre, srednjovjekovno trgovište, kuhinju. Sve ono što je važno, objedovaonicu, onda kovačnicu i druge zanate, što je najvažnije skriptorijum jer je u srednjem vijeku glavni skriptorij za ondašnju državu bio baš u Vranduku“, dodao je Jašarević.

Historija ostaje kao učiteljica života, da pamti, da piše i čuva prošlost. A tvrđava Vranduk svojim zidovima šiti ono što historija čuva. A za sve one koji nisu posjetili dosad tvrđavu, ljeto je idealna prilika za to.

(zenicainfo.ba)

Globalna kriza, korona, inflacija, rat u Ukrajini, kao i kišno proljeće usporili su radove na novoj bolnici u Doboju, ali su i pored svih tih poteškoća građevinski radovi završeni.

"Posao je urađen po posljednjim standardima. Evo, možete da osjetite kakva je klima ovdje u bolnici, na 35 stepeni napolju bez ikakve ventilacije ili rashlade ovdje je nekih 23 stepena do 25, što je vrlo ugodno za sam boravak u bolnici, što svakako govori o kvalitetu izvedenih radova. Ono što nam nije išlo naruku u ovoj godini svakako je velika količina vlažnosti, velike količine padavina koje su uslovile slabije sušenje svih ovih košuljica, prije svega poda. Imamo problem da moramo sačekati da se sve košuljice osuše da bi moglo doći do izlijevanja PVC podova, što svakako uslovljava dalju dinamiku realizacije jer drugu opremu vi ne možete unositi dok ne završite podove. Tako da se završavaju krila, a centralni blok ostaje prazan i tu se sabire sva oprema koja dolazi", izjavio je Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, nakon obilaska bolnice.

U šetnji kroz objekat koji se nalazi u naselju Usora pridružili su mu se i predstavnici kineskih kompanija koje realizuju projekat izgradnje bolnice.

"Projekat se trenutno nalazi u fazi završnih radova i ugradnje opreme. Radujemo se sljedećoj godini, kada će lokalno stanovništvo imati pristup prvoklasnoj zdravstvenoj zaštiti", rekao je Juan Džuang Džun, zamjenik generalnog direktora poslovne jedinice "Sinopharm" za centralnu i jugoistočnu Evropu.

Uposlenici bolnice, ali i pacijenti, kada uđu u ovu ustanovu, shvatiće da je vrijedilo čekati, poručio je Siniša Marić, pomoćnik direktora bolnice, te naveo šta možemo očekivati kada sve bude završeno.

"Prije svega komfor za pacijente će biti znatno veći, znači mi u ovoj ustanovi imamo dvokrevetne, odnosno trokrevetne sobe. Na dvije sobe idu i kupatilo i WC, što nije slučaj u staroj ustanovi. Ono što je nama jako bitno jesu određene usluge koje ćemo pružati u ovoj bolnici, a gore nismo, nemamo angio-salu gore, ovdje imamo, školujemo kadar, naši ljudi su na subspecijalizacijama", naveo je Marić.

Prije nego što pacijenti i medicinsko osoblje uđu u novu bolnicu, moraju da se završe i poslovi u krugu objekta.

"A vidimo da su otpočeli i radovima na pristupnim putevima, tako da se nadam da će sve kako je planirano i kako stoji u ugovoru biti završeno", kazao je Slavko Kovačević, zamjenik gradonačelnika Doboja.

(N.N.)

Radnici nekoć drvoprerađivačkog giganta, zavidovićke Krivaje, ponovno na ulici traže od nadležnih ostvarivanje svojih prava, a jedan od najvećih problema s kojim se sučeljavaju je nemogućnost odlaska u mirovinu uslijed neuvezanog staža. Od Vlade Federacije BiH traže hitnu reakciju i konačno rješenje problema radnika koji su pogone preduzeća napustili 2015. godine, kada je u potpunosti proizvodnja obustavljena.

Bivši radnici nekadašnjeg IP Krivaja u stečaju, a od 2014. godine Krivaja Mobel, ponovo na ulici traže svoja prava. Ovaj put, kako ističu, žele poslati jasnu poruku nadležnim, prije svih Vladi Federacije BiH, da više neće čekati milostinju, nego aktivnije krenuti u borbu za svoja zagarantovana i teško stečena prava.

"Neću nikad reći da sam bivši radnik Krivaje, niti moje kolege, sve dok ne steknemo svoja prava. Mi od svojih prava nećemo odustati jer znamo da smo u pravu", rekao je Mirsad Hodžić, bivši zaposlenik "Krivaja-Mobela" u stečaju.

Radnici preduzeća Krivaja Mobel, koje je nakon samo godinu dana otišlo u stečaj, na ulici su od kraja 2015. godine kada je obustavljena proizvodnja, čime je ugašena i posljednja nada da je prodaja Krivaje Ortačkoj grupi pred izbore 2014. godine bila uspješna. Zbog aktivnog učešća u procesu uvođenja Ortačke grupe u Krivaju prije devet godina, radnici Krivaje od premijera Vlade Federacije BiH, Nermina Nikšića, očekuju da se aktivnije uključi u rješavanje problema za koji je, prema navodima radnika, u velikoj mjeri odgovoran.

"Premijer Nikšić dobro zna da je on jedan od odgovornih ljudi za stanje u preduzeću. Meni ne bi bilo krivo ni žao da mi nismo i tada upozoravali do čega će doći.. .Ali, pozivam ga ovaj puta da nas ne mrcvari više, da riješi egzistenciju Krivaje", kazao je Enver Krdžalić, bivši zaposlenik Krivaja-Mobela u stečaju.

Nakon što je Krivaja Mobel doživjela fijasko, tadašnji kupci, Ortačka grupa, ne mogu pristupiti u pogone. Pokrenuto je više sudskih postupaka nakon kojih bi mnoge stvari oko imovine, ali i radničkih potraživanja, trebale biti razjašnjene. Radnici očekuju efikasniji rad pravosuđa, ali i aktivnije uključivanje svih nivoa vlasti u rješavanje problema Krivaje.

"Mi ne možemo dokazati da oni nisu platili, a oni ni s čim ne dokazuju da su platili. Ovo neće na dobro završiti, ne radi se o prijetnji jer nemam šta prijetiti. Sve što nije dobro, ne može dobro završiti", rekao je Hamdija Muratović, stečajni upravnik IP Krivaja u stečaju.

"Ovim putem apelujem na njih da se aktivno uključe, da se riješi agonija ovih ljudi i još jednom ponavljam riječi i mog kolege neće niko ući u Krivaju dok se radnici ne riješe, a svi nek' razumiju šta to znači pa makar i po cijenu života", rekao je Ramiz Mujić, bivši zaposlenik Krivaja-Mobela u stečaju.

Od 800 radnika, koliko ih je 2014. godine zasnovalo radni odnos u preduzeću Krivaja Mobel, devet godina kasnije njih 270 nalazi se na rubu egzistencije i na evidenciji Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona čekaju rješavanje svog statusa. Više od stotinu ih je steklo uvjete za penzionisanje, ali to pravo ne mogu ostvariti. Ukoliko u međuvremenu ne dođe do sastanka s federalnim premijerom i resornim ministrom, radnici Krivaje za srijedu 12. jula najavlju proteste pred zgradom Vlade Federacije BiH u Sarajevu.

(BHRT)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Evropska unija je odobrila novi sporazum o prenosu podataka sa Sjedinjenim Američkim Državama, čime je okončana trogodišnja pravna blokada i ponovo pokrenut transatlantski slobodan protok digitalnih informacija.

Evropska komisija usvojila je takozvanu "odluku o adekvatnosti", priznajući SAD kao zemlju sa odgovarajućom zaštitom ličnih podataka Evropljana koji se tamo šalju, čime je sporazum efektivno potpisan.

Sporazum, poznat kao Okvir za privatnost podataka EU-SAD, oživljava transatlantsku razmjenu podataka koje podržavaju digitalnu trgovinu vrijednu više milijardi nakon što je najviši sud EU poništio dva prethodna sporazuma zbog straha od zloupotrebe podataka od strane američkih obavještajnih agencija, piše Politiko.

"Novi okvir za zaštitu privatnosti podataka EU-SAD će obezbijediti siguran protok podataka Evropljanima i donijeti pravnu sigurnost kompanijama sa obje strane Atlantika", rekla je predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen.

Američka vlada je 3. jula saopštila da je ispunila svoje zahtjeve iz sporazuma.

Prema zapisniku o glasanju, većina zemalja EU je također dala formalnu podršku sporazumu prošle nedjelje, sa 24 glasa za, dok su tri članice bile uzdržane, podsjeća briselski portal.