Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) priopćio je da je s jučerašnjim danom u Hrvatskoj protiv koronavirusa cijepljeno 50,10 posto odraslog stanovništva, odnosno 41,69 posto ukupnog, javlja Anadolu Agency (AA).

“U četvrtak, 19. kolovoza, broj ukupno utrošenih doza dosegao je 3.200.638. Prvom dozom cijepljeno je 1.691.778 osoba, a od njih je 1.508.860 cijepljeno s dvije doze. Cijepljeno je 41,69 posto ukupnog stanovništva, odnosno 50,10 posto odraslog", priopćeno je iz HZJZ-a.

Ravnatelj HZJZ-a epidemiolog Krunoslav Capak istaknuo je da to znači da je svaka druga odrasla osoba u Hrvatskoj učinila je pozitivan iskorak te se cijepila.

“Za očuvanje svog osobnog zdravlja i života kao i zdravlja i života svojih sugrađana, svaki drugi građanin Hrvatske primio je najmanje jednu dozu cjepiva. Svatko tko je cijepljen, tom nesebičnom gestom pridonio je zdravlju, sigurnosti, očuvanju života, očuvanju bolničkog sustava, očuvanju radnih mjesta kao i turističkoj sezoni", izjavio je Capak.

On se zahvalio građanima i zdravstvenim djelatnicima te najavio aktivan nastavak cijepljenja građana Hrvatske.

Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu sa 48 posto ukupnog stanovništva, odnosno 58 posto odraslog stanovništva. Završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Gradu Zagrebu sa 44,2 posto ukupnog, odnosno 53,5 posto odraslog stanovništva.

Priopćeno je kako udio cijepljenih raste s porastom dobi, tako da je u dobi od 65 godina i više cijepljeno 588.755 osoba (69 posto) s jednom dozom, te 555.832 (65,1 posto) s dvije doze.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona podiglo je optužnicu protiv Mirsada Crnovića (26) i Hasibe Šuvalić (32), oboje rođeni u Zenici i nastanjeni u Kaknju, te Refika Dedića (46) iz Ilijaša zbog organizirane trgovine ljudima. Optužnicu je u cijelosti potvrdio sudija za prethodno saslušanje Kantonalnog suda Zenica.

Njima se stavlja na teret da su organizirali grupu za prosjačenje, uglavnom djecu. Grupu je organizirao Crnović djelovala je u periodu od avgusta 2020. do maja 2021. godine, kada su uhapšeni u policijskoj akciji „Mreža 4“.

Mirsad i Hasiba živjeli su u vanbračnoj zajednici u mjestu Sopotnica te su na prosjačenje prisiljavali njeno petero vanbračne maloljetne djece. Riječ je o dvojici dječaka i tri djevojčice, čiji očevi nisu poznati.

– Koristeći silu i bespomoćnost djece, psihički i fizički zlostavljali su djecu zbog neposluha te ih navodili na prosjačenje. Skoro svako jutro budili su ih rano, bez obzira na vremenske prilike, čak i po iznimno hladnom vremenu i niskim temperaturama, u situaciji kada su djeca bila bez odgovarajuće odjeće i obuće, pa ih je takve Mirsad Crnović svojim putničkim vozilom Golf 2 bijele boje razvozio na više lokacija u Kaknju, Ilijašu, Visokom, Bihaću, Prijedoru, Mostaru, Busovači i Livnu – navedeno je u optužnici, prenosi Dnevni avaz.

Mirsad je nadzirao djecu putem telefona, i to najčešće dječaka Š. A. i djevojčicu Š. S. radi davanja uputa, kontrole sakupljanja novca i hrane te sprečavanja djece da troše novac. Svako dijete je u prosjeku moralo dnevno sakupiti između 30 i 80 KM.

Djeca su često bila izložena prijetnjama putem telefona. Mirsad bi im prijetio kada bi manje zaradili govoreći im: „ Znaš šta ću ti raditi sada kad dođem po tebe? Zapamti, ima da ti ruke lomim. Ima da te tučem k’o čovjek, k’o mangupa, jesi čuo?”

Nakon hapšenja grupe, o djeci je preuzeo brigu Centar za socijalni rad Zenica.

Mirsad i Hasiba su Refiku Dediću predali dječaka Š. A. da prosi pod njegovom nadzorom. Čak i kada je 24. novembra 2020. godine u Visokom dječaka ugrizao pas, oni su ga i s inficiranom ranom prisiljavali da nastavi prositi pod nadzorom Refika te ga provjeravali koliko novca je „zaradio“.

Jedan od najvećih poslovnih sistema u Bosni i Hercegovini AS Holding zapošljava 4.000 radnika, no za njih u svim segmentima sistema radi još deset puta toliko ljudi u okviru malih i srednjih dobavljača. O tome koliki je značaj velikih kompanija za ekonomiju jedne zemlje, šta čine da u Bosni i Hercegovini zadrže mlade ljude i koliko pažnje posvećuju društveno odgovornom poslovanju za naš portal govorio je Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga.

Protekli period obilježila je kriza izazvana pandemijom koronavirusa. Kako je AS Holding preživio ovaj period i koliko je morao prilagođavati svoje poslovanje?

– Dobro smo radili. Naši kapaciteti, uzevši u obzir sve naše kompanije, jesu proizvodnja oko 300.000 tona hrane, gotovih proizvoda i dodataka hrani bez kojih se ne može. Hiljade naših radnika radili su kao jedan. Pokazalo se i ovaj put koliko je za funkcioniranje života važno imati jedan ovakav integriran i snažan sistem.

Teško je govoriti o sebi, zato puno više slušamo šta drugi govore o nama. Dobijamo zaista puno pohvala od prijatelja, ali i ljudi koje ne poznajemo za ukupan angažman koji smo pokazali.

Mislim da smo opravdali povjerenje i da smo odgovorili ovom neizmjerno važnom i istodobno teškom zadatku. Sve naše kapacitete smo stavili u puni pogon. Uspjeli smo stabilizirati tržište. Pri tome, naglašavam, ispoštovali smo kako domaće tržište, tako i naša tradicionalna ino tržišta. U kratkom roku smo isporučili desetine hiljada tona brašna, soli, tjestenine, keksa, supa, začina, namaza, itd.

Pokazali smo da smo kao sistem koji brine o svojim potrošačima u ovom trenutku važan dio lanca snabdijevanja kako na domaćem, tako i na regionalnim tržištima.

Mnoge kompanije su bile prinuđene otpuštati radnike. Kako ste se vi nosili s tim problemom, da li ste uspjeli sačuvati isti broj radnika?

– Ukupan broj radnika je ostao isti. U zavisnosti od kompanije do kompanije, broj se mijenjao. Neke naše kompanije su zapošljavale nove radnike.

Jedan ste od najvećih poslodavaca u Bosni i Hercegovini. Na koje načine ste nastojali zaštititi zdravlje uposlenih?

– Na početku pandemije uspostavili smo krizni štab koji upravlja svim rizicima i izazovima. Unutar ovog štaba djeluju i rade naši najbolji kadrovi i stručnjaci za sve oblasti poslovanja. Reagiramo pravovremeno i organizirano.

Koliko trenutno radnika zapošljavate i kolika je mogućnost njihovog napredovanja unutar holdinga?

– Trenutno zapošljavamo oko 4.000 radnika. Najveće nam je zadovoljstvo kada iz naših unutarnjih snaga gradimo i osposobljavamo kadrove koji napreduju i preuzimaju odgovornosti na višim razinama poslovnih procesa.

Veliki broj naših rukovodećih ljudi dolaze sa fakulteta, neki su tu više od 10 godina. Oni upravljaju dobrim djelom biznisa.

Naš fokus u tom smislu je prije svega usmjeren na mlade. Mi u AS Holdingu provodimo projekte koji su upravo namijenjeni mladim ljudima. Naša Innovation challenge takmičenja pružaju direktnu priliku mladima da ostanu raditi u našim kompanijama. Sretan sam zbog činjenice da smo sa ovim projektom vodeći u BiH i da diktiramo trendove kada je riječ o platformama za mlade ljude koje želimo zadržati u BiH.

Društveno odgovorno poslovanje postaje sve više dio prakse velikih kompanija. Koliko ste vi aktivni u tom smislu, npr. kroz odvajanje u humanitarne svrhe ili brige za okoliš?

– Od našeg osnivanja nastojimo biti društveno odgovorni. Projekti ove vrste su naša svakodnevnica. Nastojimo pomoći onima kojima je pomoć potrebna. Evo na primjer posljednji angažman fokusiran na brigu za okoliš bio je pošumljavanje na području općine Tešanj.

Veliki poslovni sistemi od velike su važnosti za privredu svake države. Između ostalog, i zbog pružanja podrške kroz poslovnu saradnju s manjim kompanijama, dobavljačima itd. Kolika je, prema vašem mišljenju, važnost AS grupacije i drugih velikih domaćih kompanija u tom smislu za manje kompanije ali i cjelokupnu bh. privredu?

– Veliki je značaj velikih kompanija. One otvaraju prostore za male. Kod nas je nedovoljan broj velikih kompanija. Bosni i Hercegovini potrebni su veliki privredni sistemi. Velike kompanije pokreću male. Obrnuto nije moguće. Veliki sistemi kadri su kreirati brendove, učiniti ih konkurentnim, napraviti od njih uspješne tržišne priče i osigurati stabilnost i prosperitet u razvoju. Mali i srednji rade za velike, proizvode kvalitetno i uklapaju se u procese, te time postaju dijelovima velikih sistema.

Veliki su sistemi moćni, u stanju su organizirati velike poduhvate i upravljati provedbom velikih poslovnih projekata. Diktiraju uvjete i štite interese cijelog sektora, kao i svoje, ali i interese malih i srednjih proizvođača. Bez velikih sistema, mali su nezaštićeni, lahak su plijen drugima, ne mogu planirati vlastiti razvoj. Veliki sistemi garant su očuvanja postojećih radnih mjesta i šansa za kreiranje novih, kako unutar vlastitog poslovanja, tako na posredan način kod malih i srednjih dobavljača koji rade za njih.

Mali i srednji rastu i razvijaju se kako rastu veliki. Naš je sistem postao veliki i može postati još i veći, ali zajedno s malim i srednjim preduzećima. Već sam kazao da naš sistem zapošljava 4.000 radnika, ali za nas u svim njegovim segmentima sistema radi još deset puta toliko ljudi u okviru malih i srednjih dobavljača.

AS grupacija rasla je dobrim dijelom kroz preuzimanje drugih kompanija, u potpunosti ili djelimično. Planirate li nastaviti s akcizicijama?

– Osnova naše poslovne strategije je rast i razvoj. Mi uvijek pratimo prilike na tržištu.  Trenutno smo više usmjereni na konsolidaciju unutar postojećih kompanija.

Vaša korporacija neodvojivo je povezana s cijelim bh. tržištem, pa svakako možete dati adekvatan odgovor na pitanje da li BiH izlazi iz krize koja je započela u proljeće 2020?

– Posljednja dva mjeseca pokazuju oporavak, povećanje proizvodnje i potražnje, tj. dostižemo rezultate iz 2019. godine. Ukoliko ne bude većih iznenađenja u pogledu pandemije, možemo očekivati nastavak rasta do kraja godine. Ova godina bi moglo biti godina oporavka. Iduća godina bi po mom mišljenju trebala biti godina potpune stabilizacije tržišta i značajnijeg rasta.

Bosni i Hercegovini se nudi šansa nastala u nekoj vrsti globalnog pregrupisavanja snaga. Lanci snabdijevanja se sve više pomjeraju prema zapadu. Balkan postaje ponovo zanimljiv investitorima. Vidjet ćemo da li će naša poslovna zajednica ali i vlasti prepoznati ove prilike, i da li ćemo postati interesantni u tom smislu.

U Bosni i Hercegovini je u posljednja 24 sata zabilježeno 420 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Preminule su dvije osobe. Ove brojke alarm su za uzbunu. Epidemiolozi svakodnevno ukazuju da je vakcinacija najbolja zaštita. Bosna i Hercegovina konačno ima dovoljno vakcina, ali nedostaje zainteresovanosti građana.

O vakcinaciji, epidemiološkoj situaciji, ali i novim potencijalnim mjerama u Dnevniku 3 govorila je epidemiologinja Mia Blažević. Kaže da smo, prema svim pokazateljima, već u četvrtom talasu epidemije, čemu je najviše doprinijelo ponašanje ljudi, ali i novi delta soj, koji je preuzeo dominaciju.

- Jedno vrijeme smo se nadali, s obzirom na to da smo imali veću količinu cjepiva, da ćemo imati veći obuhvat kako ovaj val u kojem se već nalazimo, ne bi bio strašan kao prethodni. Međutim, sad već vidimo da to neće biti moguće. Jedino što nam preostaje je primjena nefarmaceutskih mjera. I dalje preporučujemo svim ljudima da se cijepe, međutim, trebaju imati na umu da je nakon cijepljenja potreban mjesec da se razvije imunitet, tj. odgovor tijela kako biste bili zaštićeni od bolesti. A otprilike za mjesec dana očekujemo da će ovaj val biti u punom jeku. Dakle, ovo je krajnje vrijeme da se cijepite ukoliko želite da zaštitite sebe od potencijalne bolesti – poručila je Blažević.

Govoreći o novom setu mjera o kojem će Krizni štab FBiH raspravljati na sastanku naredne sedmice, Blažević ističe da se ni kod nas ni u svijetu lock down nije pokazao kao najefektivnija opcija. Ispostavilo se da najviše rezultata daju mjere koje se primjenjuju na manjem ograničenom području, pa će, kaže, pored nekih osnovnih mjera na nivou Federacije, najvjerovatnije kantoni i ubuduće trebati donositi najveći dio epidemioloških mjera za borbu protiv koronavirusa.

(federalna.ba)

Danas je u prostorijama kompanije Hifa Petrol u Sarajevu upriličena primopredaja sredstava prikupljenih od strane učesnika HPLUS Rallya i kompanije Hifa Petrol

HPLUS Rally, prvi bh. rally luksuznih automobila trajao je od 6. do 8. augusta ove godine na relaciji Sarajevo – Zagreb – Beograd. Pored druženja, promocije sigurne vožnje, jačanja poslovnih i privatnih veza, te uživanja u gastronomskoj ponudi regiona, ovi mladi, uspješni, poslovni ljudi, nisu zaboravili na one kojima je pomoć potrebna.

Zajedničkom akcijom i velikom finansijskom podrškom kompanije Hifa Petrol, prikupili su 25.000 KM za nabavku specijalnih invalidskih kolica za djecu. Udruženje Pomozi.ba  također je iz svojih programskih sredstava obezbijedilo dodatnih 25.000 KM, tako da su obezbijeđena sredstva za nabavku prijeko potrebnih pomagala u ukupnom iznosu od 50.000 KM.

Sredstva prikupljena od strane učesnika HPLUS Rallya, uručio je Ahmed Ahmetlić, predstavnik kompanije Hifa Petrol i organizator HPLUS Rallya.

„ Izuzetno mi je drago da mogu uručiti ovu donaciju ispred svih učesnika HPLUS Rally porodice, za koju se nadam da će godinama biti sve brojnija. Učesnici su tokom rally-a prešli cca 1.500 km. Cilj njihove vožnje je bio da skrenu pažnju na one koji bez invalidskih kolica i adekvatnih pomagala ne mogu preći niti jedan metar. Veoma sam ponosan na ove uspješne, mlade ljude koji žive i rade u BiH i koji su pokazali odgovornost prema onima kojima je pomoć prijeko potrebna“ – kazao je Ahmetlić.

Donirana sredstva preuzeo je Elvir Karalić, osnivač i predsjednik udruženja Pomozi.ba. „ Prikupljena sredstva će iznimno dobro doći svoj djeci kojoj su ortopedska pomagala prijeko potrebna.  Zahvaljujem se kompaniji Hifa Petrol i svim učesnicima HPLUS Rallya jer će ova vrijedna donacija pomoći djeci da mogu normalno živjeti i funkcionisati“ – rekao je Karalić.

Ovo je još jedna u nizu dobrotvornih akcija pod okriljem kompanije Hifa Petrol. Ova uspješna bh. kompanija poznata je po izuzetnoj podršci i sponzorstvu velikog broja naših sportista, te visokoj stopi društvene odgovornosti i odazivu na brojne humanitarne akcije.

Veliku nadu daju i ovi mladi, uspješni ljudi koji itekako  vode računa o zajednici u kojoj žive i rade.

Suša i loše vremenske prilike umanjiće ovogodišnje prinose žitarica, što će dovesti i do nestašice hrane za stoku, a samim tim farmeri će biti prinuđeni da umanjuju broj grla, odnosno stočni fond, ističu farmeri u BiH.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera RS i poljoprivredni proizvođač iz Mašića kod Gradiške, rekao je da će stočari svakako biti prinuđeni da smanjuju broj grla, jer nemaju čime da ih prehrane.

“Stočni fond se uništava svake godine, ali ove godine suša nam je pomrsila sve naše računice, jer hrane za stoku nema, a sve je skuplja za nabavku, tako da se farmerima ne isplati ništa hraniti i toviti”, kazao je Banjac za “Nezavisne“.

Da je ova godina jedna od težih za poljoprivrednike u Bosni i Hercegovini, smatra i Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine, koji kaže da je ovogodišnja suša uzela svoj danak te da će količina stočne hrane biti smanjena za više od pola.

“Gubici su ogromni. Uložili smo sredstva i mislili smo da ćemo imati dovoljno kabaste hrane i zrna kukuruza, ali nije tako. Kukuruza nema skoro nikako. Bićemo izloženi dodatnim troškovima da kupimo kukuruz, a nemamo ni kvalitetne silaže. Biće veoma teško i velikim i malim stočarima, jer to je veliki teret i uticaće negativno na cjelokupnu proizvodnju”, rekao je Radić.

Savo Bakajlić, predsjednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kaže da će manjak stočne hrane posebno uticati na one koji drže krave muzare i koji se bave tovom bikova i junadi, a i onima koji tove svinje je potrebno mnogo hrane.

On je dodao da se stočari u Semberiji već sada žale da neće imati dovoljno hrane da prehrane stoku.

“Kukuruz je podbacio i, ako njegova cijena bude visoka, ljudi neće imati ekonomsku računicu da drže stoku i presipaju iz šupljeg u prazno”, naglasio je Bakajlić.

Prema njegovim riječima, brojne farme će se zatvarati zbog nerentabilnosti proizvodnje i poslovanja.

“Ljudi nemaju stočnu hranu, a veoma je skupa ako se kupuje, pa je onda bolje prodati stoku nego kupovati stočnu hranu”, zaključuje Bakajlić.

Da stanje ništa nije bolje ni u Federaciji BiH u vezi s ovim pitanjem, složio se i Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.

“Imamo parcele gdje poljoprivrednici uopšte neće imati nikakve prinose, što će dovesti do toga da sami farmeri odustanu od uzgoja stoke, jer je nemaju čime prehraniti”, kaže Bićo.

Husein Selimović, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvodača u Sanskom Mostu, takođe je potvrdio da su nepovoljne vremenske prilike umanjile prinose stočne hrane, što sve skupa dovodi u tešku situaciju vlasnike stočnog fonda.

Govoreći o livadama, objasnio je da ih u prosjeku kose tri puta godišnje, a ove godine košene su samo jednom i nakon toga ih je suša uništila.

“Pored toga, suša je uticala i na same životinje, na stoku, pa smo samo u posljednjih mjesec dana zbog enormnih vrućina imali slučajeve uginuća stoke. Pokušaćemo vidjeti šta možemo učiniti za vlasnike koji su izgubili grla”, izjavio je Selimović.

U akciji inspektora Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine organizovanoj u saradnji sa pripadnicima Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) i Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH (MUP FBiH) danas je na području Bihaća lišen je slobode P. K, državljanin Avganistana osumnjičen kao međunarodni organizator krijumčarenja ljudi.

“Već duži vremenski period, Služba za poslove sa strancima, u saradnji sa OSA-om je preduzimala sve neophodne operativne mjere i radnje na području BiH u cilju pronalaska lica za kojeg se raspolaže informacijama i od međunarodnih bezbjednosnih organa da je jedan od najvećih organizatora međunarodnog lanca krijumčarenja ljudima na zapadnobalkanskoj ruti”, saopšteno je iz Službe za poslove sa strancima.

Dodaje se da će nakon završetka aktivnosti nadležnog tužilaštva, lišenom slobode biti izrečena mjera protjerivanja iz BiH, te će biti stavljen pod nadzor u Imigracioni centar, kako bi se stvorili svi neophodni uslovi za njegovo udaljenje iz BiH.

“Služba će i u narednom periodu u saradnji sa drugim nadležnim kako domaćim tako i međunarodnim bezbjednosnim organima preduzimati ovakve i slične aktivnosti, koje imaju za prioritetni cilj otkrivanje i sprečavanje neregularnih migracija te samim tim davanje doprinosa zaštiti ukupne bezbjednosti građana na području BiH”, dodaje se u saopštenju.

Taman kada se činilo da je pandemija COVID-19 pri kraju, širom svijeta javljaju se novi sojevi. Zdravstveni sistemi mnogo jačih zemalja od Bosne i Hercegovine ne mogu se lako nositi sa novim talasima ovog još uvijek nepoznatog virusa.

Politička situacija u našoj zemlji diktira rad svih oblasti sistema, a nažalost od nje zavisi i funkcionisanje zdravstva kao jednog od ključnih faktora normalnog života. Kako naša zemlja dočekuje novi val korona virusa i da li domaća privreda ima snage da izdrži nova zaključavanja, pitali smo stručnjake iz oblasti medicine i ekonomije.

Lekcija nije naučena

Prema mišljenju sarajevskog ljekara dr. Bakira Nakaša, koji ima iskustva u borbi sa pandemijom korona virusa, domaće zdravstvo potpuno nespremno dočekuje novi val korona virusa, a za sve krivi lošu politiku i upravljanje državom bez sinhronizacije i zajedničkog djelovanja.

"Očekivalo se da će bh. zdravstvo nakon prvog, drugo i trećeg vala imati malo više sluha da se na adekvatniji način pripremi imajući u vidu sve one posljedice koje su se dešavale u proteklom periodu a to je da smo lideri u broju smrtnosti i da broj oboljelih i umrlih ne odgovara prosijeku zemalja kojima BiH pripada. Tako da ni ovaj četvrti val neće biti nimalo ugodan, posebno uzevši činjenicu da je procenat vakcinacije u BiH ispod 10 posto onih koji su primili dvije doze, što znači da sav taj put koji je bio u proteklom periodu, kada je u pitanju vakcinacija, imat će vrlo mali pozitivan efekat na pojavu oboljelih", ističe dr. Nakaš.

Dodaje kako je prednost u tome da smo imali velik broj oboljelih u proteklom periodu, te da je stečeni imunitet neka vrsta garanta da nećemo imati onoliki procenat umrlih kao što je to bio slučaj u trećem valu.

Posebno ističe problem nesklada na državnom nivou i nepostojanje kvalitetno organizovanog kriznog štaba koji bi na adekvatan način vodio borbu protiv pandemije, uzimajući u obzir specifičnost pojedinih kantona i dijelova BiH.

"Ako imamo mjere u jednom dijelu BiH, a propuštamo da to učinimo u drugim njenim dijelovima, ako pravimo lockdown unutar države a otvorimo granice da ljudi prolaze kroz BiH kako hoće, nećemo puno postići. Nismo naučili lekciju da pandemija nema kantonalne i entitetske granice, i moramo poduzeti takve mjere u smislu da država vodi glavnu riječ i ostale sudionike u toj priči usmjerava ispravnim putevima. Nažalost, to se do danas nije desilo, imali smo priliku da u ovom mirnijem periodu organizujemo niz sastanaka i konstulacija kako bi uskladili mjere i četvrti val dočekali spremnije."

Loša koordinacija

Opasnost od ubrzanog širenja delta soja, koji je već stigao u BiH, dodatno pogršava pojava novog tzv. lambda soja. Kada se u obzir uzme činjenica da je BiH najlošija kada je u pitanju prosjek vakcinisanih građana, internista, nekadašnji šef Odjeljenja interne medicine u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš” , stručnjak koji ima iskustva u radu na COVID odjelu te bolnice, ističe kako je prioritet djelovanja u pravcu vakcinacije populacije koja radi sa djecom i mladima, jer novi virus najviše pogađa upravo ovu kategoriju ljudi.

"Pojavio se i novi soj koji je izgleda našao način da naš imunitet, u smislu vakcinacije, zaobiđe tako da će i to biti dodatno pitanje za struku u narednom periodu. Ono što je karakteristično za zemlje u okruženju jeste činjenica da oboljeva i mlađa generacija od novog soja, a to su djeca koja nisu vakcinisana i ovi mlađi ispod 16 godina. Već se razgovara, a negdje su i odobrene vakcinacije za mlađe od 16 a starije od 12 kao što je slučaj u Španiji. Tu je sad najvažnije da ljudi koji rade sa mladima kao što su univerziteti, škole i vrtići budu 100 postotnom procentu vakcinisani, kako bi na taj način zaštitili ove mlađe koji nisu vakcinisani. To bi trebao biti prioritet ako se hoće spasiti ove mlade generacije jer za njih još uvijek nema vakcine."

Ističe kako je od maja do danas propušteno dosta vremena i prilika da se učine konkretni koraci u pravcu toga da se vidi gdje se najviše griješilo u pandemiji, kako bi se te greške ispravile, te na taj način urade adekvatne pripreme, a to ga, kaže, najviše plaši.

"Također me plaši i to što država ne funkcioniše niti u jednom segmentu, a sad još manje nego u maju mjesecu. Plaši me i loša koordinacija između kantona i Federacije BiH, te Federacije BiH i Republike Srpske, a to će dodatno usložniti cijelu situaciju. Apsolutno se nespremno dočekuje ovaj novi val i bez ikakvih pouka iz prethodnih perioda koji bi omogućili da se napravi bolja koordinacija i bolji odgovor na novi val. Ništa se nije dešavalo od maja do danas na osnovu čega bi se izvukla neka pouka i napravio određeni dogovor", dodaje dr. Stevanović.

Privreda pokazala otpornost

Ništa bolje stanje nije ni u oblasti domaće privrede, koja se u prošlim valovima pandemije uspjela sama sačuvati velikih i katastrofalnih gubitaka. Mjere koje su vlasti poduzele da “spase” domaću privredu, bile su zakašnjele i nedovoljne smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

"Naša privreda je pokazala otpornost i uspjela se održati najviše zbog vlastite pomoći samoj sebi, a nikako zbog mjera vlasti, koje su bile zakašnjele i nedovoljne. Pojedini indikatori poput vanjskotrgovinske razmjene ukazuju da je već sada došlo do značajnog oporavka privrede, jer je izvoz u prvih sedam mjeseci veći za oko 660 miliona KM u odnosu na 2019. godinu, a oko 1,5 milijardi u odnosu na 2020. godinu, što pruža nadu da će i u slučaju novih restriktivnih mjera privreda opet uspjeti sama sebi pomoći."

Dodaje kako je ova kriza u svojoj osnovi i različita u odnosu na sve dosadašnje krize iz razloga što je primarno nastala zbog prekida u lancima ponude širom svijeta, što se onda odrazilo na gubitke radnih mjesta kroz restriktivne mjere vlada koje, u slučaju BiH, nisu donijele ništa dobro za bh. privredu.

"Praksa je pokazala da restriktivne mjere imaju vrlo štetne posljedice po privredu, pogotovo u BiH, koja ima limitirane mogućnosti za pomoć. Zbog toga postoji opravdanja sumnja da ćemo opet gledati strogi lockdown kao sa početka krize, ali u slučaju većeg povećanja broja zaraženih moguće su ciljane restriktivne mjere prema pojedinim sektorima."

Blokade umjesto mjera

Prema riječima Admira Čavalića, ekonomskog stručnjaka iz Tuzle, bh. ekonomski sistem nespremno dočekuje novi val pandemije, za što vrijeme ne može više biti pravi izgovor jer ga je bilo dovoljno kako bi se razumijele osnovne odlike ove krize i na osnovu toga formirale odgovarajuće ekonomske politike.

"Propustili smo priliku da reformišemo domaću ekonomiju, prije svega po pitanju izmjena radnog zakonodavstva i fiskalnog opterećenja na rad, ali svakako i nekih drugih stvari poput digitalne transformacije. Posebno zabrinjava što imamo određene blokade ekonomskih procesa, ili blokade u najavi. Jedan od primjera navedenog je blokada Komisije za vrijednosne papire FBiH. Riječ je o čisto političkoj blokadi koja nas košta par stotina miliona maraka godišnje propuštenih investicija."

Ističe da je aktuelan i primjer pokušaja blokade rada Centralne banke BiH kroz neimenovanje Upravnog vijeća, što sve skupa ima vrlo negativne ekonomske posljedice.

"Dakle, vlast umjesto da se bavi pripremama za nove COVID-19 izazove, više je fokusirana na određene blokade i stvaranje političkih kriza, a što se može tumačiti kao priprema za novi izborni ciklus. Izuzetak su niži nivoi vlasti gdje imamo primjere opština, gradova i kantona koji su primijenili neke od preporuka struke i tako, naprimjer, prilagodili svoje grantovne politike i slično."

Najviše su na udaru mikro i mala poduzeća, koja su najveće žrtve ove recesije, a država nema puno instrumenata ekonomske politike, sa ciljem zaštite navedenih, te je upravo zbog toga potrebna dodatna inovativnost.

"Na bazi primarnih istraživanja koje smo radili u proteklih godinu dana, moguće je identificirati nekoliko oblasti za unaprijeđenje i direktnu podršku ovom sektoru biznisa. Prije svega potrebno je izvršiti digitalnu transformaciju, sa fokusom na rad javne uprave. Na taj način bi se prilagodilo pandemiji, a u isto vrijeme olakšalo poslovanje za sva poduzeća."

Dodaje, kako to znači da je nužno izvršiti rekonstrukciju grant politike, kako bi ista bila poticajna i kako bi vodila ka promjeni ponašanja korisnika sredstava podrške države.

"Također se mora uraditi redukcija i racionalizacija procedura poslovanja, a što bi značajno pomoglo svakodnevnim poslovnim operacijama. Postoji na stotine dobrih rješenja, međutim vlast jednostavno nije zainteresovana za implementaciju istih, i to treba da brine, kako privrednike, tako i građanstvo koje će cijenu plaćati u lošijem životnom standardu."

(akta.ba)

Broj potvrđenih smrtnih slučajeva poslije zemljotresa magnitude 7,2 na Haitiju povećan je na 2.189, saopštila je danas lokalna služba civilne zaštite.

Premijer Arijel Anri izjavio je da je ova karipska zemlja "na koljenima", dok među građanima raste nezadovoljstvo jer u teško pogođena područja ne stiže pomoć.

Anri je ranije obišao grad Le Kaj od 100.000 stanovnika na jugozapadu zemlje, koji je pretrpio velika oštećenja u potresu u subotu, 14. avgusta, i obećao da će brzo biti pojačana isporuka pomoći. U sinoćnjem obraćanju naciji putem video poruke priznao je da je Haiti u problemu.

"Haiti je sada na koljenima. Zemljotres je razorio veliki dio juga zemlje i još jednom je pokazao gdje su naša ograničenja i koliko smo osjetljivi", rekao je premijer.

Desetine ljudi došle su na aerodrom u Le Kaju i zatražile vodu i hranu nakon što je stigao jedan helikopter sa zalihama, izjavili su očevici. Policija je intervenisala da bi kamion natovaren namirnicama mogao da ode.

Poslije još jedne kišne noći, stanovnici Le Kaja, uključujući one koji sada žive pod šatorima u gradskom centru, žale se da je pomoć koju dobijaju veoma mala.

Sve je veća bojazan i za udaljena mjesta dalje od ovog grada, poput Žeremija na sjeverozapadu, gdje su pristupni putevi oštećeni, prikazano je na društvenim mrežama.

Pjer Senel, sudija iz Le Kaja, kritikovao je vlasti i rekao da, "kao običan čovjek zabrinut za situaciju u zemlji", želi da kaže da "ništa ne funkcioniše".

Haiti je najsiromašnija zemlja Južne i Sjeverne Amerike, a još se oporavlja od zemljotresa iz 2010. godine u kojem je poginulo 200.000 ljudi. Krizu je pojačao atentat na predsjednika Žovenela Moiza, koji je ubijen 7. jula.