IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) na današnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila je informaciju o epidemiološkoj situaciji COVID-19 na dan 23. august 2021. godine, s prijedlogom naredbi i preporuka Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, javlja Anadolu Agency (AA).

Naredbe i preporuke donesene su s rokom važenja od 14 dana računajući od 26. augusta 2021. godine kao danom početka njihove primjene.

Naređeno je vladama kantona, odnosno kantonalnim štabovima ministarstava zdravstva, uvođenje restriktivnijih mjera spram procjene epidemiološke situacije u kantonu, odnosno općini uz redovno obavještavanje Kriznog štaba FMZ.

Krizni štab FMZ-a je zadužen da, prije isteka ovog roka, sagleda kompletnu epidemiološku situaciju COVID-19 u FBiH i sačini procjenu rizika, a radi razmatranja mogućnosti i potrebe izmjene naredbi i preporuka, te prema Vladi dostavi prijedlog novih.

Krizni štab FMZ-a će današnje zaključke s prilozima dostaviti kantonalnim kriznim štabovima i kantonalnim ministarstvima zdravstva, zdravstvenim ustanovama s područja kantona, kliničkim centrima u Federaciji BiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama, Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i kantonalnim upravama policije.

U skladu sa zaključkom od 8. januara 2021. godine, Vlada FBiH će obavijestiti Parlament FBiH o epidemiološkoj situaciji u Federaciji BiH i mjerama koje je danas donijela sa ciljem zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika za širenje virusa.

Vlada je, također, usvojila i dokument "Javnozdravstveni kriteriji za prilagođavanje javnozdravstvenih i društvenih mjera u kontekstu COVID-19", koji je sastavni dio zaključaka.

Danas je zaključeno i da će sljedeće sedmice biti održan sastanak premijera FBiH s premijerima kantona, te ministrima zdravstva i direktorima zavoda za javno zdravstvo u FBiH, na kojem će biti razmotreni epidemiološka situacija i poduzimanje mjera.

Naredbe i Preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva postavljene su na web-stranicu Vlade FBiH.

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, usvojila i informaciju o direktnim stranim ulaganjima u entitetu Federaciji BiH u 2020. godini.

"Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupno stanje dosadašnjih direktnih stranih ulaganja (DSU) je na 31. decembar 2020. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosilo je 9.062 miliona KM", navedeno je u saopćenju Vlade FBiH.

Godina koju je obilježila globalna ekonomska recesija uzrokovana pandemijom COVID-19, ipak je uspjela polučiti pozitivan trend kada je riječ o DSU u FBiH.

"Prošle godine su DSU u Bosni i Hercegovini iznosila su 678,2 miliona KM, od čega se na Federaciju BiH odnosi 390,2 miliona KM", navedeno je u saopćenju.

Vodećih pet zemalja investitora po iznosu ulaganja u 2020. godini u Federaciji BiH, čiji zbirni iznos ulaganja iznosi 318 miliona KM bile su Hrvatska (134,7 miliona KM), Austrija (59,9 miliona KM), Turska (54,8 miliona KM), Njemačka (42,7 miliona KM) i Slovenija (25,8 miliona KM).

Pet najznačajnijih djelatnosti u kojima su tokom 2020. godine registrirana strana ulaganja su finansijske uslužne djelatnosti (osim osiguranja i penzijskih fondova), trgovine na veliko i na malo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima), proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda, poslovanje nekretninama i proizvodnja prehrambenih proizvoda.

Iako je u Bosnu i Hercegovinu dosad stiglo više od 2,9 miliona vakcina protiv virusa korona, tek nešto više od devet odsto građana je vakcinisano objema dozama, ne računajući građane koji su se vakcinisali u zemljama regiona.

Kako stručnjaci ističu, mnogo je razloga zbog kojih se građani BiH teško odlučuju na vakcinu, a najveći su loša informisanost, ali i želja za boljim vakcinama i nepovjerenje u njih.

"Neki od ključnih razloga koji dominiraju među građanima koji ne žele da se vakcinišu su generalna odbojnost prema vakcinama, dok jedan dio građana čeka 'bolje vakcine', a postoji i dio građana koji su pod uticajem antivakcinalne propagande, odnosno vjeruju raznim teorijama zavjere", kazao je za "Nezavisne" novine Ednan Drljević, infektolog i član Kriznog štaba Kantona Sarajevo.

Dodao je da još jedan razlog statistički malog broja vakcinisanih u BiH što je dio stanovnika izvršio imunizaciju kod komšija, u Srbiji ili Hrvatskoj.

"Jedan od razloga što nismo mogli ranije početi sa masovnom vakcinacijom je i taj što nismo imali dovoljne količine vakcina na stanju. Ne možemo ljudima govoriti da idu da se vakcinišu, a ne raspolažemo sa dovoljnim količinama vakcina", ističe Drljević.

Prema njegovim riječima stanovnici BiH su površno informisani o pozitivnim efektima vakcina te ne vjeruju struci.

"Ispada da treba jedna medijska ličnost, poput Novaka Đoković ili Jelene Karleuše, da izađe i da im kaže da se vakcinišu i da oni to urade. Džaba je to šta struka mjesecima govori da je vakcina jedini vid zaštite", ističe Drljević.

Dodaje da mu nije jasno šta treba da se desi da se ljudi probude i da shvate da smo, kako Drljević kaže, u četvrtom talasu pandemije.

Dodao je da i zemlje u regionu, poput Hrvatske, Crne Gore i Srbije, takođe imaju mali procenat vakcinisanih građana.

Sociolog Ivan Šijaković ističe za "Nezavisne novine" da je glavni razlog malog broja vakcinisanih građana nepovjerenje koje je rašireno među građanima i koje potiče iz različitih izvora.

"Na društvenim mrežama, na internetu, može se naći dosta tumačenja i dosta onih koji su antivakserskog smera, tako da je to verovatno zbunilo građane", kazao je Šijaković.

Pojašnjava da su građani neodlučni u vezi sa vakcinacijom, uključuju i zabrinutost zbog mogućih neželjenih dejstava, ali i mišljenje da vakcine neće imati efekat.

"Građani sumnjaju da vakcine nisu sigurne i efikasne. Drugi misle kako bolest protiv koje se vakcinišemo nije opasna", kazao je Šijaković.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, do sada je BiH dobila 2.902.160 doza vakcina protiv kovida raznih proizvođača.

"Prema podacima nadležnih entitetskih vlasti, prvu dozu vakcina primilo je 537.608 građana, odnosno 15,71 odsto, dok je i drugom dozom vakcinisano 327.698 ili 9,58 odsto državljana BiH", naglašavaju iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Dodaju da raspoložive količine vakcina, kao i broj doza koji se očekuje u narednom periodu, uvodi BiH u period koji treba maksimalno iskoristiti za masovnu imunizaciju.

U posljednja 24 časa u BiH je registrovano 617 novih slučajeva zaraze virusom korona, od kojih je u RS 162, u FBiH 438 i Brčko distriktu 17, a preminulo je osam osoba.

Ukupne količine vakcina koje su stigle u BiH
AstraZeneca: 1.101.000 doza

Sinopharm: 1.090.000 doza

Pfizer: 421.860 doza

Sputnjik ve: 199.300 doza

Sinovak: 90.000 doza

Ukupno: 2.902.160 doza

(N.N.)

Općinski načelnik Suad Huskić upriličio je druženje i prijem za sportiste i predstavnike sportskih klubova koji su u posljednje vrijeme ostvarili značajne rezultate na različitim takmičenjima, i to:

Fudbalski klub Borac Jelah, Streljački klub Tešanj, Sajra Handžić (član Ženske nogometne reprezentacije BiH), Nihada Hodžić (Taekwondo akademija Tešanj), Leyla Sejmenović (Centar borilačkih sportova Tešanj), Klub borilačkih sportova Borac Jelah, Karate klub Unija Tešanj, Ajdin Salkičević (Karate klub Tešanj), Dino Sinanović (Rukometni klub Bosna Tešanj), Irma Hotić (Sec Košarka plus – basket plus) i Dalal Turalić (ŽKK Tešanj).

Ovom prilikom, posthumno je dodijeljena zahvalnica Sabahudinu Mahmutoviću, za razvoj sporta osoba sa invaliditetom. Prijemu su prisustvovali predstavnici Sportskog saveza općine Tešanj Besim Sejdić i Mirsad Srkalović. Općinski načelnik je sportistima i predstavnicima sportskih klubova čestitao na postignutim rezultatima i uručio im skromne poklone.

Općina Tešanj

Nastavlja se dnevni porast broja novozaraženih u Bosni i Hercegovini. U samo 24 sata broj pozitivnih narastao je na 617, a preminulo je osam osoba, što itekako ukazuje na pogoršanje epidemiološke situacije, te da i naša zemlja polako ulazi u četvrti val pandemije.

Većina stručnjaka je oprezna u davanju prognoza – šta nas čeka tokom jeseni i zime. I dok jedni ističu kako bi ovaj val mogao biti vrlo sličan onome kojeg smo imati u martu, drugi pak tvrde da delta soj, koji dominira kod nas, ali i u većini zemalja regije i Evrope, uzrokuje lakše kliničke slike, što bi u konačnici moglo rezultirati i manjim brojem hospitaliziranih i preminulih pacijenata.

No, svi se slažu u jednom, vakcinacija je jedini način zaustavljanja širenja koronavirusa te pozivaju sve one koji to do sada nisu učinili, da se vakcinišu. Zanimalo nas je kako se pojedini kantoni, odnosno njihovi zdravstveni centri, pripremaju za četvrti val pandemije i eventualni veći priliv oboljelih?!

Zeničko-dobojski kanton u pandemiju je ušao sam 15 kreveta u Kantonalnoj bolnici Zenica, na koje je kiseonik bio raspoređen, i sa vrlo malom intenzivnom njegom. U međuvremenu, u ovoj zdravstvenoj ustanovi je, prema riječima Adnana Jupića, ministar zdravstva u Vladi Zeničko-dobojskog kantona, urađena adaptacija i priprema infektivnog odjela koji je, kako kaže, među najboljim u Federaciji BiH.

– Prostor sada ima kapacitet od oko 60 ležaja koji su jedno vrijeme korišteni isključivo za covid-pacijente. Imamo i Covid-bolnicu, preuređenu Ortopediju, u kojoj je 12,13 respiratorskih mjesta. Na 150 mjesta raširen je kisik. Osim toga, u Općoj bolnici Tešanj napravljeno je dva puta po 40 ležaja. Kad se sve sabere, ZDK je za 30 puta povećao kapacitete. Dakle, ZDK kapacitetima i opremom može odgovoriti na sve potrebe naših stanovnika – ističe Jupić.

Razrađeni protokoli

No, ono što je problem u ovom, ali i u većini drugih kantona u Federaciji BiH godinama, a što je u pandemiji posebno došlo do izražaja, je nedovoljan broj medicinskog kadra. Konkretno ZDK susreće se sa nedostatkom anesteziologa, infektologa.

– Problem nam je visokosofisticirani kadar, pa se nadam da četvrti val neće biti težak kao treći i da će zdravstveni radnici ZDK ipak izaći na kraj sa predstojećim izazovima kao što su to činili i prethodnih mjeseci – kaže Jupić.

I pored svega spremni dočekuju jesen, a iskustva, kako kaže Jupić, crpe iz prethodnog perioda.

– Imamo razrađene sve eventualije za 100, 200, 300, 500, 1.000, 2.000, 5.000 oboljelih. Onog momenta kada se to desi, primijenit ćemo odgovarajući protokol. Ništa nas ne može i ne smije iznenaditi. Što se tiče nekog kažnjavanja ljudi, to su zadnje mjere. Sa ljudima treba pričati, objasniti im ono što im nije jasno i smatrati ih saveznicima u ovoj zajedničkoj borbi sa virusom – naglasio je Jupić.

(Faktor)

Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona potpisalo je sa sportsko-ribolovnim društvima iz svih 12 općina ugovore o privremenom ustupanju ribolovnog područja na rijekama u ovom kantonu. Ugovori su potpisani na period od dvije godine.

Ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Mirsad Hadžić rekao je da je na ovaj način prevaziđen pravni vakuum nastao zbog nedonošenja Zakona o slatkovodnom ribarstvu Federacije BiH te da je ugovorima omogućeno da sportsko-ribolovna društva nesmetano nastave upravljanje i gazdovanje rijekama, što nije bilo pravno regulisano u protekle gotovo dvije godine.

- Ova društva imaju obavezu čuvanja ribljeg fonda, poribljavanja, zaštite okoliša, čišćenja obala i svega onoga što predstavlja normalno odvijanje ribolovnog života na našim rijekama - rekao je ministar Hadžić.

Predsjednik UO Saveza sportsko-ribolovnih društava ZDK Ilhan Klančević zahvalio je ministru Hadžiću i službenicima ovog ministarstva što su našli pravni način da se, na osnovu starog zakona, sportsko-ribolovnim društvima omogući da nastave gazdovati ribolovnim područjima, naročito imajući u vidu da je neizvjesno donošenje federalnog zakona koji uređuje ovu oblast.

- Smatramo da je ovo dobar put za nastavak saradnje i da još na bolji način uredimo neke stvari, prvenstveno misleći na zaštitu ribljeg fonda, voda i okoline, pa i sprečavanje izgradnje novih minihidrocentrala jer se uglavnom ne poštuju parametri minimalnog biološkog protoka - rekao je Klančević.

Press služba ZDK

Vlada Zeničko-dobojskog kantona odobrila je sredstva u iznosu od 356.000 KM na ime podrške za registrovane farme goveda u ovom kantonu. Na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, poticaje u visini od 400 KM po govedu a maksimalno 10.000 KM po farmi, dobit će 56 registrovanih farmera u ovom kantonu.

Premijer Mirnes Bašić podsjeća da je ovaj poticaj ranije isplaćivan krajem ili početkom naredne godine, a da je Vlada odlučila da odmah obradi sve zahtjeve zaprimljene do sredine augusta kako bi pomogla farmerima da prebrode sušnu godinu. Do kraja godine bit će obrađeni i ostali pristigli zahtjevi uzgajivača goveda.

Navodi da je za poticaje u poljoprivredi ove godine opredijeljeno ukupno 3 miliona KM.

– Podrška farmerima koji se bave uzgoje goveda jedna je od 20 poticajnih mjera koje smo usaglasili s Udruženjem poljoprivrednih proizvođača, kao našim partnerom. Želimo pomoći poljoprivrednicima da prebrode sušnu godinu, a istovremeno sačuvamo liderske pozicije u poljoprivrednoj proizvodnji – rekao je premijer Bašić nakon sjednice Vlade ZDK.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Danas se navršava punih pet godina otkako nas je zauvijek napustio naš Fahrudin Hrvić, osnivač i direktor Antena Radija.

Kroz cijeli svoj životni i radni vijek rah. Fahrudin, kako kroz medije tako i ličnim angažmanom, učestvovao u osmišljavanju i realizaciji niza projekata na ovim prostorima. Ti projekti su ostavili dubokog traga u ovim krajevima, naročito među ljudima kojih su se oni, direktno ili indirektno, ticali.

Također, rah. Fahrudin je ostao upamćen naročito među mlađim generacijama jer je uvijek davao dobre savjete, preporuke i pomoć kod projekata koje su oni realizirali.

Možda njegov najveći projekat je bila i ova medijska kuća koja, evo već pet godina nakon njegove smrti, radi i djeluje. Mi, kolektiv Antena Radija,  se našeg rah. Fahrudina sjećamo gotovo svakoga dana. Trudimo se ići putem koji je on davno zacrtao i ostati na njemu.

Iskreno se zahvaljujemo svima koji ga se redovno, pa i danas prisjećaju, posjete i nas i podsjete na njega i njegova djela.

Hvala Vam svima od srca a našem Fahki rahmet!

Broj učenika u osnovnim i srednjim školama na području Unsko-sanskog kantona drastično se smanjuje iz godine u godinu, pa tako ovdašnje obrazovne ustanove predstojeću školsku godinu dočekuju s uvjerljivo najmanjim brojem đaka u cijelom poslijeratnom periodu.

Prema riječima Harisa Smajića, direktora Pedagoškog zavoda USK, 18.042 učenika upisana su u predstojeću školsku godinu, što je za 1.239 manje u odnosu na prethodnu godinu. Ništa bolja situacija nije ni u srednjoškolskom obrazovanju, gdje su trenutno evidentirana 7.642 učenika, što je za 428 manje u odnosu na godinu ranije.

Ovi poražavajući podaci najbolje ilustruju razmjere iseljavanja ovdašnjeg stanovništva van granica Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da područje Unsko-sanskog kantona napuštaju cijele porodice sa djecom, a zbog lošeg standarda bilježi se i pad stope nataliteta.

Sve to dovelo je u pitanje opstojnost velikog broja obrazovnih ustanova te se zbog nedostatka učenika ukida sve više područnih, a razmišlja se i o zatvaranju nekih centralnih škola u ovom kantonu.

Također, jedan od problema je i tehnološki višak nastavnika i profesora, a barata se cifrom od preko 400 prosvjetnih radnika koji spadaju u ovu kategoriju.

Veliki je problem kako svima osigurati potreban broj nastavnih sati, pa postoje primjeri da neki od obrazovnih radnika istovremeno predaju u više škola.

"Primjera radi, imamo profesora muzičke kulture koji svoj predmet predaje u četiri različite škole u isto toliko gradova, kako bi imao potreban broj nastavnih sati", kaže Nasution Kljunić, direktor Gimnazije u Sanskom Mostu.

Prema riječima Albijane Trnavci, sekretarice u ovome ministarstvu, najveći je problem kako zbrinuti nastavnike razredne nastave.

"Protekle godine sačinili smo plan kako riješiti ovaj problem i on je u fazi realizacije. Jedan od načina je preusmjeravanje nastavnika u predškolske ustanove, gdje je bio evidentiran manjak stručnog kadra, pa je tako jedan broj njih usmjeren na ta radna mjesta. Kada je riječ o ostalima, pokušavamo sagledati potrebe škola i vidjeti kako na najoptimalniji način zadovoljiti sve potrebe. Ono što je izvjesno jeste da nema potrebe za novim zapošljavanjima kada je riječ o obrazovnom sektoru", kazala je Trnavcijeva. S obzirom na to da je izvjesno kako će se u narednom periodu nastaviti negativni demografski trendovi u USK, odnosno iseljavanje stanovništva, nadležnim institucijama biće sve teže pronaći način kako riješiti problem s evidentnim viškom prosvjetnih radnika.

(N.N.)