A.A.
U stanu u zagrebačkom naselju Mlinovi policija je u noćnim satima pronašla troje najvjerojatnije ugušene djece i njihova oca koji je pokušao počiniti samoubojstvo, doznaje se u subotu u policiji.
U policiji kažu da je oko 2 sata u Mlinovima, temeljem zaprimljene informacije o najavljenom samoubojstvu, u stanu pronađen muškarac koji se pokušao ubiti zbog čega je prevezen u bolnicu.
“Na mjestu događaja pronađeno i troje djece bez znakova života te se sumnja na kazneno djelo ubojstva. Očevidom rukovodi zamjenica Županijskog državnog odvjetnika”, izvijestila je zagrebačka policija, javila je Hina.
Prema neslužbenim podacima djecu je ugušio austrijski državljanin koji živi i radi u Zagrebu.
Prije brutalnog zločina na društvenim mrežama objavio je pismo u kojem je naveo da ga je ostavila djevojka jer je njegova bivša žena bila loša prema njoj te da je ostao bez novca. Spominje i svoje prijatelje i braću iz masonske lože.
Nakon što je pronađen u stanu gdje je najvjerojatnije ubio svoje troje djece – blizance djevojčicu i dječaka te još jednog mlađeg sina pokušao se ubiti otrovom ili tabletama. Policajci su ga omamljenog pronašli u stanu i odveli na liječenje u bolnicu Sestara Milosrdnica.
U vrijeme zločina majka ubijene djece nije bila u Zagrebu, a djeca su vikend provodila s ocem.
(Antena Radio/tnt.ba)
Pacijent dobojske bolnice "Sveti Apostol Luka" S.Š (42) iz Modriče zadobio je opekotine u požaru koji je izbio sinoć u ovoj zdravstvenoj ustanovi na Odjeljenju hirurgije, potvrđeno je "Glasu Srpske".
"Negdje oko 23 časa osjetio se dim i saznali smo da je izbio požar na Odjeljenju hirurgije. Odmah sam otišao do te sobe s protivpožarnim aparatom i počeo da gasim. Iako sam teško bolestan i bio sam priključen na infuziju i imao braunile po rukama, to sam počupao jer sam želio da pomognem da spasimo čovjeka. U tom svem mi je pomagao čovjek koji je bio u kolicima i koji nema jednog stopala. Uspjeli smo to ugasiti i spasiti čovjeka koji je bio u sobi na krevetu i nije se mogao pomjerati zbog povreda koje zadobio navodno ranije u nesreći ", rekao je jedan pacijent koji leži u Dobojskoj bolnici ne želeći da se predstavi.
Istakao je da su ubrzo stigli bolnički portiri koji su pomogli da pacijenta s krevetom izmjeste iz sobe zahvaćene požarom.
"Sve je bilo puno dima, svjetla nisu radila i bio je mrak. Sreća je da smo uspjeli tog pacijenta da spasimo i da nije došlo do težih posljedica. Pomagala nam je i jedna medicinska sestra koja inače bila sama. Ubrzo na mjesto događaja stigla je policija kao i direktor bolnice. Pretpostavlja se da je do izbijanja vatre došlo zbog kvara na elektronistalaciji negdje oko klime", kazao je naš sagovornik.
Policijska uprava Doboj saopštila je da im je sinoć u 23.35 časova prijavljeno je da je na odjeljenju hirurgije u bolnici "Sveti Apostol Luka" u Doboju, iz nepoznatih razloga došlo do požara u sobi broj 6.
"Tom prilikom je pacijent koji je ležao na pomenutom odjeljenju S.Š. iz Modriče, zadobio povrede-opekotine po tijelu. Postupaju policijski službenici PS Doboj 1, dalji rad u toku", sapšteno je iz policije ne navodeći detalje.
(N.N.)
Uz rastuću nestašicu plina, sirovina, plastike, građevinskog drveta, čipova i ostale robe, Evropu i svijet pogodila je nova nevolja koja dodatno otežava trgovinu i proizvodnju te gura cijene u nebo.
To je nestašica vozača kamiona zbog koje trgovcima nema ko da puni skladišta, a poduzetnicima dopremi komponente nužne za proizvodnju. Stoga u evropskim zemljama i SAD-u povremeno nestaje neke robe na policama prodavaonica, a fabrike bilježe zastoje u radu.
U Evropi trenutno nedostaje više od 400 hiljada vozača kamiona i taj problem je iz mjeseca u mjesec sve gori, prema alarmantnom izvještaju kuće Transport Intelligence, objavljenom prije mjesec dana, piše SEEbiz.
Među najpogođenijima je Ujedinjeno Kraljevstvo kojem manjka oko 100 hiljada vozača, posebno nakon Brexita i otežanog dolaska stranih radnika. Trgovci očekuju sve više problema sa snabdijevanjem bojeći se da neće moći posve zadovoljiti rastuću potražnju kupaca, posebno uoči božićnih praznika.
Mnogi restorani s brzom hranom posljednjih dana ne mogu nabaviti sve potrebne namirnice, pišu britanski mediji.
U međuvremenu, države su posegnule za privremenim rješenjima. Kako bi ublažile nestašicu vozača kamiona, vlasti u Holandiji su sklopile ugovor s vojskom o najmu njenih vozača.
Vlasti u Njemačkoj i Britaniji planiraju upravljanje kamionima da ponude ratnim veteranima koji su trenutno nezaposleni, prema podacima kuće Transport Intelligence.
Naime, potreba za prevozom robe tokom pandemije, uporedo s rastom internet trgovine i oporavkom ekonomije, znatno se povećala. S druge strane, broj raspoloživih vozača – koji u Evropi prosječno imaju 55 godina – stalno se smanjuje. Mladi su istovremeno slabo zainteresovani za taj posao jer su uslovi rada vrlo teški, često nepodnošljivi.
Recimo, vozač iz Bjelorusije Aleksandar Macijaš (30), koji je od maja počeo da radi za litvanskog kamionskog prevoznika Baltic Transline, požalio se medijima da je morao odustati od tog posla. Nakon dvije sedmice obučavanja radio je i živio 13 sedmica u kamionu baziranom u Holandiji, za platu manju od 2.500 eura.
– Za ljudsko biće to nije normalan život. To nije posao, već nešto poput zatvora. To radiš kao da si zombi – požalio se Macijaš.
Koliko su uslovi rada mučni, potvrdio je nedavno Amazon koji je pod pritiskom javnosti priznao da njegovi vozači kamiona tokom vožnje, zbog različitih okolnosti, nemaju prilike da staju u odmorištima, pa su prisiljeni da mokre u plastične boce. Čini se da neugodnostima nisu izloženi samo vozači Amazona.
Prema Financial Timesu, bit će ugrožena sezona trgovine uoči Božića, ali ne samo to.
– Nestašica vozača kamiona prenijet će se u iduću godin – tvrdi Luis Gomez, predsjednik američke kompanije XPO Logistics za Evropu.
Isto smatra kuća Transport Intelligence, koja daje do znanja da će ekonomija iduće godine imati još veće štete nego danas.
– Nestašica vozača dostigla je kritičnu tačku, a još će se i pogoršati, uprkos mnogim strategijama koje se primjenjuju – procjenjuje ta kuća.
Rješenje problema nije na vidiku. Evropska unija je lani donijela tzv. Paket mobilnosti, prema kojem bi od sredine februara iduće godine trebalo da se poboljšaju radni uslovi za vozače kamiona.
Oni će za poslove unutar jedne zemlje dobiti četiri dana odmora između tura, a u prekograničnom prevozu će se vraćati kući svakih osam sedmica.
Veliki kamionski prevoznici tvrde da će nestašica vozača zbog tih novih propisa iduće godine biti još gora. S druge strane, sindikalni predstavnici vozača ne vjeruju da će prevoznici poštovati evropske propise jer iza njih ne stoji zakonska obaveza.
Pritisnuti nestašicom, mnogi su prevoznici širom Evrope povećali plate vozača kamiona. Neki u Britaniji najavljuju da će te plate povisiti s 3.000 na 5.000 funti mjesečno, iako vozači tvrde da nije sve u novcu, nego i u uslovima rada.
Najveću nestašicu vozača kamiona u Evropskoj uniji bilježi Poljska, kojoj manjka njih 120 hiljada ili 37 posto. U teškoj situaciji je i Njemačka s manjkom od 60 hiljada vozača.
Francuskoj je još prije pandemije nedostajalo njih 40 hiljada, a danas je nestašica još gora. U SAD-u se samo ove godine broj vozača kamiona smanjio za gotovo 10 posto, dok azijskim zemljama manjka njih oko 20 posto.
Budući da niko ne očekuje brzo rješavanje tog problema, analitičari kažu da je jedno sasvim izvjesno: nestašica vozača kamiona, uz brojne druge nestašice, povećaće cijene prijevoza robe, a time i cijene u prodavnicama.
(Antena Radio/biznisinfo.ba)
Najmanje tri obećavajuća antivirusna lijeka koja bi mogla spriječiti simptome i ograničiti prijenos Covid-19 nalaze se u kliničkim ispitivanjima.
Stručnjaci smatraju da najviše obećava lijek kompanija Merck & Co. i Ridgeback Biotherapeutics nazvan Molnupiravir. To je proizvod koji se testira u Seattleu.
Dva druga su iz Pfizera, poznata kao PF-07321332 te AT-527, antivirusni lijek koji proizvode Roche i Atea Pharmaceuticals, piše NBC News.
"Oralni antivirusni lijekovi imaju potencijal ne samo skratiti trajanje Covid-19, već imaju i potencijal ograničiti prijenos na ljude u vašem domaćinstvu ako ste bolesni", rekao je Timothy Sheahan, virolog sa Univerziteta Sjeverna Karolina - Chapel Hill.
Antivirusi su već neophodni za liječenje drugih virusnih infekcija, uključujući hepatitis C i HIV. Jedna od najpoznatijih je Tamiflu, široko propisana pilula koja može skratiti trajanje gripe i smanjiti rizik od hospitalizacije ako se daje brzo.
Lijekovi, razvijeni za liječenje i sprečavanje virusnih infekcija kod ljudi i životinja, djeluju različito ovisno o vrsti. Međutim, oni se mogu koristiti za jačanje imunološkog sistema u borbi protiv infekcija, blokiranje receptora tako da virusi ne mogu ući u zdrave stanice ili smanjiti količinu aktivnog virusa u tijelu.
"Najmanje tri obećavajuća antivirusna lijeka za Covid testiraju se u kliničkim ispitivanjima, a rezultati se očekuju već u kasnu jesen ili na zimu", rekao je Carl Dieffenbach, direktor Odjela za sidu pri Nacionalnom institutu za alergije i zarazne bolesti, koji nadzire razvoj virusa.
"Mislim da ćemo u narednih nekoliko mjeseci imati odgovore na to za šta su ove tablete sposobne", rekao je Dieffenbach.
Oni djeluju ometajući sposobnost virusa da se replicira u ljudskim stanicama. U slučaju molnupiravira, enzim koji kopira virusni genetski materijal prisiljen je napraviti toliko grešaka da se virus ne može reproducirati. To pak smanjuje pacijentovo virusno opterećenje, skraćuje vrijeme infekcije i sprečava vrstu opasnog imunološkog odgovora koji može uzrokovati ozbiljne bolesti ili smrt.
Do sada je samo jedan antivirusni lijek, Remdesivir, odobren za liječenje Covida. No, daje se intravenozno pacijentima koji su dovoljno bolesni da budu hospitalizirani i nije namijenjen ranoj, širokoj upotrebi. Nasuprot tome, najbolji kandidati koji se proučavaju mogu se pakovati kao pilule.
Sheahan, koji je također obavljao pretkliničke radove na Remdesiviru, proveo je ranu studiju na miševima koja je pokazala da Molnupiravir može spriječiti ranu bolest uzrokovanu virusom SARS-CoV-2, koji uzrokuje Covid. Formula je otkrivena na Univerzitetu Emory, a kasnije su je stekli Ridgeback i Merck.
Uslijedila su klinička ispitivanja, uključujući rano ispitivanje na 202 učesnika prošlog proljeća koje je pokazalo da je molnupiravir brzo smanjio nivo infektivnog virusa.
Izvršni direktor Mercka Robert Davis rekao je ovog mjeseca da kompanija očekuje podatke iz svojih većih ispitivanja faze 3 u narednim sedmicama, s potencijalom da će zatražiti odobrenje za hitnu upotrebu od Uprave za hranu i lijekove do kraja godine.
Klinička ispitivanja Pfizerovih tableta
Pfizer je 1. septembra pokrenuo kombinirano ispitivanje faze 2 i 3 svog proizvoda, a zvaničnici Atee rekli su da očekuju rezultate ispitivanja u fazi 2 i fazi 3 kasnije ove godine.
"Ako rezultati budu pozitivni i za bilo koji proizvod bude odobrena hitna upotreba, distribucija bi mogla početi brzo", rekao je Dieffenbach.
To bi značilo da bi milioni ljudi uskoro mogli imati pristup dnevno oralno primijenjenim lijekovima, idealno jednoj piluli, koja bi se mogla uzimati pet do 10 dana pri prvoj potvrdi infekcije Covidom.
"Pandemija je pokrenula dugo zanemarene napore na razvoju snažnih antivirusnih lijekova za koronaviruse", rekao je Sheahan.
Iako je izvorni virus SARS-a 2003. godine uplašio naučnike, nakon toga je 2012. godine uslijedilo respiratorni sindrom ili MERS, istražiački napori uslijedili su nakon što se epidemija povukla.
"Komercijalni poriv za razvoj bilo kojeg prizvoda jednostavno je propao", rekao je.
Nedostaje učesnika u istraživanju
Široko dostupni antivirusni lijekovi pridružili bi se monoklonalnim terapijama antitijela koja su se već koristila za liječenje i sprječavanje ozbiljnih bolesti i hospitalizacija uzrokovanih Covidom. Monoklonska antitijela proizvedena u laboratoriju, koja oponašaju prirodni odgovor tijela na infekciju, lakše su se razvila, ali se moraju davati prvenstveno intravenoznim infuzijama.
Savezna vlada pokriva troškove većine monoklonskih proizvoda u iznosu od 2.000 dolara po dozi. Još je rano da bi se moglo znati kolika bi bila cijena antivirusnih lijekova.
"Poput monoklonskih antitijela, antivirusne pilule ne bi bile zamjena za vakcinaciju", rekao je Griffin.
Lijekovi bi bili još jedno sredstvo u borbi protiv Covida.
"Lijepo je imati drugu opciju", rekao je.
"Izazov u brzom razvoju antivirusnih lijekova bilo je regrutiranje dovoljno učesnika za klinička ispitivanja, od kojih je za svako potrebno uključiti stotine ljudi", rekla je dr. Elizabeth Duke, istraživačka saradnica Fred Hutch-a koja nadzire ispitivanje molnupiravira.
Učesnici moraju biti nevakcinisani i uključeni u ispitivanje u roku od pet dana od pozitivnih testova na Covid. Svakog dana pripravnici 100 puta pozivaju novooboljele osobe u području Seeattlea, većina odbije učestvovati u istraživanju.
"Uopšteno govoreći, postoji mnogo nepovjerenja u naučni proces", rekao je Duke.
Ako se antivirusne pilule pokažu djelotvornima, sljedeći izazov biti će pojačati distribucijski sistem koji ih može dopremiti do ljudi čim test bude pozitivan. Griffin je rekao da će biti potrebno nešto slično programu koji je prošle godine osnovao UnitedHealthcare, a koji je ubrzao komplete Tamiflua za 200.000 rizičnih pacijenata upisanih u planove osiguranja Medicare Advantage.
Zvaničnici Mercka predvidjeli su da bi kompanija do kraja godine mogla proizvesti više od 10 miliona terapijskih kompleta. Atea i Pfizer nisu objavili slične procjene.
(Antena Radio/klix.ba)
Muzej mobilnih telefona, koji će prikazati razvoj mobilnog telefona od 1984. do danas, podržao je mobilni operater Vodafone kroz petogodišnji sponzorski ugovor.
Muzej je stvorio stručnjak za mobilne telefone Ben Wood, koji je također glavni analitičar u tvrtki za tehnološka istraživanja CCS Insight, te njegov kolega veteran mobilne industrije Matt Chatterley, s ciljem da u budućnosti stvore mobilne fizičke izložbe kako bi što više ljudi moglo vidjeti zbirku telefona.
Online muzej će sadržavati prve mobilne telefone, često velike, teške uređaje koji su bili jedva prenosivi, uz najnovije sklopive pametne telefone, koji sadrže ekrane koji se mogu preklopiti na pola, kao i vrhunske kamere za fotografije i video.
"Skupljam telefone više od 25 godina. U posljednja tri desetljeća mobitel je postao dio društvenog tkiva, a raznolikost dizajna, od prvih prijenosnih telefona do najnovijih pametnih telefona s fleksibilnim zaslonima, nešto je što treba vidjeti", rekao je Wood.
"Kad se online muzej pokrene kasnije ove godine, želimo da to bude bogat izvor za učenje i način da inspiriramo mlade ljude da nastave stvarati vlastite nevjerojatne mobilne inovacije u budućnosti."
Max Taylor, direktor za britanske potrošače u Vodafonu, rekao je: "Prije više od 35 godina, Vodafone je obavio prvi mobilni telefonski razgovor u Velikoj Britaniji putem Vodafone Transportable VT1, telefona koji je bio veličine automobilskog akumulatora, a bio je čak i teži.
"Ti rani uređaji i sve što je kasnije došlo, predstavljaju fascinantnu priču, ne samo o samoj tehnologiji i načinu na koji se razvila, već i o načinu na koji komuniciramo.„
Naši su pametni telefoni sada u samom središtu našeg svijeta i ovo je prikladna proslava uloge koju igraju.
"Nadamo se da ćemo, podržavajući jedinstvenu muzejsku zbirku Bena i Matta, najopsežniju zbirku bilo gdje u svijetu, moći pomoći ljudima da se prisjete uređaja koje su imali godinama i da se uzbude oko toga što bi uređaji u budućnosti mogli učiniti za njih."
U Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine, broj 75/21 od 22.09.2021. godine je objavljen Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ovim zakonom uređuju se sadržaj, način i uslovi za obavljanje obrtničke djelatnosti, srodnih djelatnosti i domaće radinosti, osnivanje, poslovanje, zajedničko obavljanje i prestanak obavljanja obrta, srodnih djelatnosti i domaće radinosti, Obrtni registar, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti, organiziranje obrtnika i lica koja obavljaju srodne djelatnosti i nadzor nad provođenjem Zakona.
Neke od najvažnijih prednosti ovog Zakona tiču se upravo obrtnika i obrtnica i njihovih praksi rada, kao što su:
– omogućeno je vanjskotrgovinsko poslovanje obrtnika;
- obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme
– skraćena procedura i pojednostavljena registracija obrta;
– ograničeno je izvršenje nad imovinom obrtnika;
– obrtniku je omogućeno obavljati i druge djelatnosti, koje služe obavljanju osnovne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćene rješenjem o obavljanju obrta;
– omogućeno je fizičkim osobama i penzionerima obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja;
– predviđen je obrtni registar kao informacioni sistem za upravljanje procesom registracije i obradu podataka o obrtima, kojim će upravljati Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, a koji će sadržavati i podatke o obrtnicima i licima koja obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost
– Zakon ne propisuje obavezu izdavanja obrtnice kao isprave, što rezultira jednim parafiskalnim nametom manje u odnosu na prethodni Zakon;
– definisan je obrt kao osnovno, dopunsko i dodatno zanimanje;
– članarina odnosno visina članarine Obrtničkoj komori koja je značajno umanjena i to na način da se ista ne može propisati u iznosu većem od 0,50% od osnovice za obračun doprinosa za prethodnu godinu koju objavljuje Federalno ministarstvo finansija (u skladu sa postojećim Zakonom iznos je 1%);
– ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne obrte čime je po prvi put omogućeno obavljaje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme, koja je velikim dijelom sprečavala osobe, posebno mlade da registruju željeni obrt.
(Antena Radio/akta.ba)
Već dvije privatne firme u Republici Srpskoj obavijestile su svoje zaposlene da se moraju vakcinisati protiv virusa korona, jer im u suprotnom neće biti dozvoljeno da rade.
Da li poslodavci imaju zakonsko uporište za takav zahtjev, ako znamo da ovakav proglas nije upućen ni javnim ustanovama i preduzećima, čak ni samim medicinarima?
Slučaj preduzeća iz Kozarske Dubice i Milića, koji su zaposlenima postavili ultimatum o vakcinaciji, pokrenuo je pravu raspravu mogu li firme to zahtijevati od svojih radnika, s obzirom da je vakcinacija u Republici Srpskoj dobrovoljna, piše srpskainfo.com.
Da li poslodavci krše prava i slobode radnika ili, s druge strane, imaju prava da u firmi regulišu rad po svojim pravilima? Da li se nevakcinisanim radnicima ugrožavaju ljudske slobode ili pak oni ugrožavaju zdravlje kolektiva?
I da li je ovo na kraju samo briga privatnog sektora, pošto ni republičke institucije nisu imale “hrabrosti” da se tako postave prema svojim zaposlenima?!
Polemike u vezi ovog pitanja vode se i u svijetu, tako je obavezna vakcinacija propisana u nekim državama za zdravstvene radnike i policiju, dok građani bez potvrde o vakcinisanju ne mogu ući u tržne centre i kafiće.
Da li naša preduzeća imaju zakonsko uporište za iste zahtjeve prema radnicima? U Ministarstvu rada RS, koje smo prvo kontaktirali za pojašnjenje, samo kratko odgovaraju da to pitanje nije definisano odredbama Zakona o radu.
Za razliku od ministarstva, u Uniji poslodavaca imaju stav. Oni se zalažu za vakcinaciju, ali bez prisile.
"Stav je da se ljudi ne prisiljavaju, a s obzirom na zakonska rješenja, to se ne može ni primjenjivati. Mislim da najveći dio poslodavaca neće preduzimati takve mjere", poručio je predsjednik Unije Saša Trivić.
U firmama koje su se priključile organizovanoj vakcinaciji, podseća, vakcinisano je oko 50 odsto zaposlenih.
Direktor dubičke firme, Dražen Vidović, tvrdi da zvaničnim dopisom nikoga ne uslovljavaju.
"Ja ne otpuštam radnike. Pozivam ih i molim da se prijave za vakcinaciju putem Privredne komore, zbog svog i zdravlja svojih porodica, ali i same fabrike koja zapošljava 380 ljudi. Ako brinemo o 380 porodica, obezbjeđujemo posao, ne dugujemo državi ništa, minimum koji tražim u ovim uslovima je da se ljudi prijave za vakcinaciju. Ako se ne vakcinišu, radnici ne mogu da uđu u fabriku, jer želim da zaštitim zdravlje ljudi, radna mjesta i poslovanje", govori Vidović za Srpskainfo.
Napominje da su prošle sedmice na bolovanju imali više od 40 radnika, od toga trećina je s potvrđenom infekcijom.
Podsjeća da su vlasnici ove firme italijanski investitori, kao i da je Italija obavezala javni i privatni sektor da se moraju vakcinisati.
"Tvrdim da će u vrlo kratkom roku i naša Vlada i sindikati morati da donesu takav zakon kako bi regulisali sigurnu sredinu za rad ljudi", prognozira Vidović.
Radnike, naravno, najviše zanima šta na sve imaju da kažu sindakalci. A, oni poručuju: važno je zaštiti zdravlje, ali i proces rada.
"Najviše bismo voljeli kada bi radnici prihvatili apel poslodavaca, ali i sindikata, da zaštite sebe, zdravlje svoje porodice i kolega radnika u fabrici. Jer za siguran proces proizvodnje moramo biti zdravi, a s druge strane moramo da kažemo da ni zakonom nije regulisano da svako mora biti vakcinisan. To je na dobrovoljnoj osnovi", kaže predsjednik Sindikata tekstila, Danko Ružičić.
Najvažnije im je, kaže, što su dobili uvjeravanja od firme da radnici koji se ne vakcinišu neće dobiti otkaz.
"Najbitnije je da radnici neće biti otpušteni. To nam je obećano, a nevakcinisani će biti na čekanju", naglašava on, ali isto tako napominje da postoji realna opasnost da firma prekine proizvodnju zbog velikog broja zaraženih, što onda dovodi u pitanje i plate.
ZAKON O RADU
Advokat Aleksandar Jokić pojašnjava da nedonošenje dokaza o negativnom testu ili potvrda o vakcinaciji nije propisana Zakonom o radu, te ne postoji mogućnost da poslodavac to zahtijeva.
"To nisu povrede propisane Zakonom o radu i kao takve ne bi mogle da prozvedu otkaz kao posljedicu po radnika. Ako bi došlo do spora u takvoj situaciji, radnik bi vjerovatno dobio presudu", kaže Jokić.
Podsjeća da poslodavac može radnika uputiti na plaćeno odsustvo, u slučaju privremenog smanjenja obima posla. Za to vrijeme, radnik dobija najmanje 50 odsto prosječne plate.
(Antena Radio/akta.ba)
U Bosni i Hercegovini danas će biti pretežno sunčano vrijeme, u jutarnjim satima po kotlinama s maglom.
Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između četiri i osam stepeni Celzijusovih, na jugu zemlje od 10 do 14. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 26 stepeni.
U Sarajevu pretežno sunčano vrijeme. Najniža jutarnja temperatura zraka oko pet, a najviša dnevna oko 24 stepena.
Prvog dana vikenda se očekuje pretežno sunčano vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama će biti magle. Vjetar slab većinom zapadnog i jugozapadnog smjera. U sjevernim područjima vjetar sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između pet i devet stepeni, na jugu zemlje do 15. Najviša dnevna temperatura zraka biće uglavnom između 23 i 28 stepeni.
U nedjelju, u Bosni se očekuje sunčano uz umjerenu oblačnost, a u Hercegovini pretežno sunčano. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između sedam i 12, na jugu zemlje do 17. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 31 stepen.
Mjera o obaveznim kovid propusnicama u Sloveniji je danas blago ublažena, pošto je taj zahtjev ukinut za one koji rade od kuće, kao i za one koji sipaju gorivo sve dok ne ulaze u unutrašnjost benzinskih pumpi.
To je odluka koja proističe iz uredbe usvojene kasno sinoć, a koja je uslijedila nakon oštrih kritika na račun obaveznih kovid propusnica za one koji rade od kuće, posebno za samozaposlene, prenosi slovenačka agencija STA.
Ta mjera ostaje na snazi za veliku većinu usluga.
Slovenačka vlada je odlučila o da se sportske aktivnosti u zatvorenom i na otvorenom mogu izvoditi bez maski i distanciranja sve dok učesnici imaju važeću kovid propusnicu.
(N.N.)
Nastavljena je erupcija vulkana na španskom otoku La Palma koji je uništio stotine kuća, a brojne spasilačke službe su i dalje na terenu i prate nastavak vulkanskih aktivnosti, javlja Anadolu Agency (A).
Vulkan je eruptirao 19. septembra na kanarskom otoku La Palma na kojem živi oko 80.000 stanovnika.
Vulkanska lava, čija temperatura doseže 1.100 stepeni Celzijusa, uništava sve pred sobom.
Preliminarne procjene govore o šteti u iznosu od 400 miliona eura. Evakuisano je više od 6.000 ljudi, a izgorjelo je 400 hektara poljoprivrednog zemljišta i oko 400 kuća.
Većina ljudi boravi kod rodbine u sigurnim područjima na otoku, ali stotine ih prebacuju u različita državna skloništa. Oni koji su pobjegli iz svojih domova susreću se s nedostatkom drugih mogućnosti stanovanja, a vulkan bi mogao nastaviti eruptirati tjednima ili čak mjesecima.
"Ovdje su svi uništeni. Ako nisu depresivni, na rubu su", rekao je Jonay Perez, političar i stanovnik uništenog grada.
Mnogi od evakuiranih još uvijek nisu sigurni jesu li njihovi domovi uništeni ili su još u funkciji.
U posjetu atlantskom otoku u četvrtak bio je španski kralj Felipe VI.
"Ovo su dani neizmjerne tuge i tjeskobe za mnoge porodice. Danas nije lako pružiti utjehu, ali želimo vam dati nadu da će korak po korak, uz pomoć svih nas, svi moći obnoviti svoje živote", rekao je on.
Nadležne službe su saopćile da se očekuje da će vulkan Cumbre Vieja ostati aktivan najmanje 24 dana, a moguće i do tri mjeseca.
Stručnjaci su upozorili mještane na moguće eksplozije i hemijske reakcije pri ulijevanju lave u more.
Posljednja slična erupacija vulkana u Španiji dogodila se 1971. godine i to također na otoku La Palmi. Tada je eruptirao vulkan Teneguia.
