Potrošnja se povećava, Azija kupuje naveliko, Rusi zavrću ventil, a vjetar slabije duva… To su razlozi energetske krize koja se pomalja nad Evropom. Posljedice su jasne: grijanje i struja su skuplji, a prijete i nestašice.

Širom Evrope dramatično su porasli računi za struju za domaćinstva i preduzeća. Tokom ove godine cijena se stalno povećavala, ali je najzapaženiji skok bio u septembru. Samo ovog mjeseca veleprodajne cijene električne energije u Njemačkoj porasle su za skoro pedeset posto. 

Glavni uzrok je globalna nestašica gasa, čime se cijena prirodnog gasa u Evropi se od početka godine učetvorostručila. Čini se da se situacija pogoršava i mnoge vlade se plaše nestanka struje uoči neizbježnog skoka potražnje tokom zime. 

U Ujedinjenom Kraljevstvu su najveće energetske kompanije zatražile od vlade paket hitne pomoći. Pet manjih dobavljača već je prestalo sa radom u posljednjih mjesec dana, zbog nemogućnosti da plate energiju kojom je trebalo da  snabdijevaju preduzeća. Drugi strahuju da bi narednih dana i nedjelja moglo isto da im se desi. 

U Španiji je Vlada već usvojila hitan zakon o smanjenju visokih računa za energiju za potrošače preusmjeravanjem dobiti od energetskih kompanija. Italija ove sedmice predstavlja paket podrške domaćinstvima u iznosu od 4,5 milijardi eura, dok je Francuska uvela subvencije za milione domaćinstava sa niskim prihodima, piše Deutsche Welle.

Zbog čega se ovo dešava? 

Prema Verivoksu 32, online-platformi koja upoređuje cijene energije, cijene su u Njemačkoj u septembru i oktobru porasle u prosjeku za 12,6 posto. Prema njihovim podacima, takvo povećanje predstavlja 188 eura dodatnih troškova grijanja godišnje za jednu porodičnu kuću. 

Jedan od uzroka nestašice je što Evropa svoju energiju dobija iz različitih izvora, pri čemu prirodni gas čini oko 20 posto. Pojedine zemlje se više oslanjaju na gas od drugih. U Njemačkoj se skoro polovina domaćinstava grije na gas. 

Takođe, na nestašicu gasa su u velikoj mjeri uticale vremenske prilike. Prošla zima u Evropi bila je neobično hladna, zbog čega su se iscrple zalihe gasa. Obično bi se gas dopunjavao tokom proljeća i ljeta u pripremi za sljedeću zimu, ali je jedan od najhladnijih aprila u dvije decenije dodatno otežao snabdijevanje. 

Zatim je tu i pitanje ruskog gasa. Ruski energetski gigant Gasprom, koji isporučuje čak trećinu evropskog gasa, uporno je odbijao da poveća snabdijevanje. Neki komentatori nagađaju da je Rusija obustavila isporuke gasa kako bi izvršila pritisak na EU da što prije pusti u rad gasovod “Sjeverni tok dva”. 

Nedavno je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, rekao je da će novi gasovod “značajno uravnotežiti parametre cijena prirodnog gasa u Evropi”. 

Postoji li alternativa? 

Postoje i drugi faktori koji pogoršavaju problem. Neobično jake vrućine u Aziji prouzrokovale su povećanu potražnju za klima-uređajima i, kao rezultat toga, povećali potrošnju električne energije. Time su dodatno pogođene zalihe prirodnog gasa. 

Problema je bilo i sa alternativnim rješenjima, poput tečnog gasa. Potražnja za tečnim prirodnim gasom brzo raste širom svijeta, posebno u Aziji, usljed brzog ekonomskog rasta i povećanja stanovništva. To je pogodilo snabdijevanje u Evropi, pri čemu je uvoz ove godine pao u odnosu na prošlu. 

Još jedna alternativa je ugalj, ali je i njegova cijena sada rekordno visoka, djelimično zbog gasne krize, ali i zbog sve strožih politika EU o sprečavanju klimatskih promena.

Klimatske politike u centru optužbi 

Klimatske politike EU za 2030. i 2050. godinu su pokazale da je Unija postavila ambiciozne ciljeve za korišćenje obnovljive energije. U Evropskoj uniji je 2019. udio potrošene energije koja dolazi iz obnovljivih izvora bio 19,7 posto. Cilj je da se ova potrošnja do 2030. poveća na 32 posto. 

Ali nedavno je nastao problem i sa obnovljivim izvorima energije. Energija vetra je posljednjih godina najveći proizvođač električne energije u Njemačkoj, ali je udio njene potrošnje pao sa 29 posto na 22 posto u prvoj polovini 2021. Na to je uticalo neobično mirno vrijeme, odnosno odsustvo vjetra u vjetroparkovima. 

Sve to je sada dovelo do evropske energetske krize i optužbi da su klimatske politike EU krive za ovaj problem, kao i da je prelazak na klimatski neutralnu budućnost preskup za potrošače. 

U Evropskom parlamentu prošle nedjelje, tokom rasprave o predlozima Evropske komisije za plan pod nazivom “Fit za 55”, kojim se predviđa smanjenje štetnih emisija od 55 odsto, nekoliko evropskih polsanika iskazalo je ljutnju građana zbog toga kako politike protiv klimatskih promjena utiču na cijene energije. 

Međutim, Frans Timermans, komesar Evropske komisije za klimatska pitanja, odbacuje ove optužbe i ističe da je nedostatak gasa primarni razlog energetske krize, kao i da su povećani troškovi samo ojačali argument za brzi prelazak na obnovljive izvore. 

Stiže zima 

Opšta slika je veoma složena, mada je sve jasno kada su u pitanju potrošači širom Evrope. Grijanje i električna energija su poskupjeli. Scenario koji vlade očajnički žele da izbjegnu pred zimu je nestašica struje, kako za potrošače tako i za preduzeća. 

Blaga zima bi sigurno riješila mnoge probleme, kao i jači vjetrovi. Slično, ako bi Rusija povećala snabdijevanje gasom – bilo kroz postojeće gasovode ili preko još neodobrenog “Sjevernog toka dv”a – onda bi cijene vjerovatno pale. 

Ako se to ne dogodi, i ako ova evropska zima bude hladna kao i prošla, energetska kriza bi mogla da preraste u glavni problem u EU. Građani i kompanije polako osjećaju zimu.

(Antena Radio/akta.ba)

Jedna od tri osobe zaražene koronavirusom osjeća najmanje jedan simptom sindroma produženog COVID-19, pokazalo je novo veliko istraživanje o produženom dejstvu zarazne bolesti, prenosi Anadolu Agency (AA).

Istraživači sa Univerziteta u Oxfordu, Nacionalnog instituta za zdravstvena istraživanja (NIHR) i Oksfordskog zdravstvenog biomedicinskog istraživačkog centra (BRC) dobili su nova saznanja o produženom dejstvu bolesti COVID-19, nakon što su proučili zdravstveno stanje više od 270.000 osoba koje su se oporavile od zaraze koronavirusom.

Otkrili su da je 37 posto oboljelih imalo najmanje jedan simptom COVID-19 tri do šest mjeseci nakon infekcije. Najčešći simptomi bili su problemi s disanjem, abdominalni simptomi, umor, bol i anksioznost ili depresija.

"Rezultati potvrđuju da na značajan dio ljudi, svih dobi, može uticati niz simptoma i poteškoća šest mjeseci nakon infekcije koronavirusom", izjavio je Max Taquet, akademski klinički saradnik NIHR-a.

Mnogi su pacijenti imali više od jednog simptoma produženog COVID-a, naveli su istraživači.

Produženo dejstvo COVID-19 bilo je češće kod hospitalizovanih osoba, i nešto prisutnije kod žena, pokazala je studija objavljena u časopisu “PLOS Medicine“.

Studija je također proučavala iste simptome kod osoba koje se oporavljaju od gripe. Oboljeli od gripe mogu imati produžene simptome slične onima koji se javljaju kod nekih pacijenata s produženim COVID-19, ali trajni simptomi javljaju se u daleko manjoj mjeri kod onih koji su imali gripu, pokazalo je istraživanje.

Britanski Zavod za nacionalnu statistiku (ONS), procjenjuje da 970.000 ljudi u Velikoj Britaniji ima kontinuirane simptome nakon infekcije koronavirusom, prenosi “The Guardian“.

Podaci također ukazuju na to da 384.000 Britanaca i dalje živi sa simptomima godinu dana nakon infekcije.

Afera Kisik posljednjih dana potresa Republiku Srpsku. No, sudeći prema informacijama do kojih smo došli, nije to jedini slučaj, javlja FTV..

Dom zdravlja Zenica nabavljao je medicinske plinove od kompanije Istrabenz plini d.o.o Breza. Kako je za Federalnu televiziju potvrđeno iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, ta kompanija nije registrirana niti je podnijela zahtjev za registraciju da bi bila proizvođač i distributer medicinskog plina. Je li na pomolu afera s nabavkama mediciskog kisika i u Federaciji?

Dom zdravlja Zenica u jeku martovske pandemijske krize nabavljao je medicinske plinove putem direktnog sporazuma s kompanijom Istrabenz plini d.o.o. Breza. Vidljivo je to iz dokumenta koji je u posjedu Federalne televizije, a koji potpisuje direktorica ove ustanove Mersija Kasumović. I ništa ne bi bilo sporno da se navedena kompanija nalazi u registru državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva kao što to nalažu zakonski propisi.

"Uvidom u evidenciju Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine utvrđeno je da kompanija Istrabenz plini d.o.o. Breza nije registrovana ni kao proizvođač ni kao distributer medicinskog gasa niti je podnijela zahtjev za registraciju", navode iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.

Šta je tačno isporučeno i je li u pitanju medicinski kisik, nismo uspjeli saznati od navedene kompanije. Na pisani upit nismo dobili odgovor, a u telefonskom razgovoru nam je rečeno da je direktor kao jedina ovlaštena osoba na putu te da kompanija nema određenu osobu za komunikaciju s medijima. Tragom informacije iz nadležne državne agencije da je Messer Tehnoplin d.o. jedini registrovan za proizvodnju i promet lijeka - medicinski kisik pojašnjenje smo tražili od struke – šta podrazumijeva termin medicinski plinovi.

"Medicinski plinovi mogu biti zrak kao što je kisik, dušik, mogu biti dušikovi oksidi, kisikovi oksidi, svaki medicinski plin koji se daje i tretira kod liječenja je lijek i to je neupitno i agenda 2001/83 je to definisala na nivou Evropske unije", objašnjava prof. dr. Ilhan Bušatlić, profesor na Odsjeku za hemijsko inženjerstvo UNZE.

Koje su vrste medicinskih plinova nabavljene te za koju namjenu i svrhu su korišteni, pitanja su koja smo postavili i Domu zdravlja Zenica. Do zaključenja ovog priloga nismo dobili komentar, a javnost bi morala znati odgovore! Indikativno je samo sklapanje direktnog sporazuma s distributerom koji nije registovan i to baš za nabavku medicinskih plinova, a ta tema je posljednjih dana pod posebnom pažnjom javnosti. Zbog toga i očekuju da nadležni, ukoliko su zaobilazili zakonske propise, ne zaobilaze one koji postavljaju pitanja.

(Antena Radio/FTV)

Zorica Damnjanović (64) iz Zemuna uhapšena je u Derventi zbog sumnje da je na prevaru oštetila više osoba ubijedivši ih da će im svojim natprirodnim moćima izliječiti i osloboditi crne magije, te ih oštetila za oko 800.000 KM.

Osobu iz Oštre Luke oštetila je za ukupno 18.000 KM, ubijedivši ga da će ga svojim natprirodnim moćima izliječiti i osloboditi crne magije. Damnjanovićeva je uhapšena u Derventi prilikom preuzimanja novca u iznosu od 5.000 KM, a ranije joj je oštećeni poslao 13.000 KM.

Od ranije je poznata ne samo dobojskoj policiji nego i hrvatskoj, gdje je jednu osobu oštetila za oko 400.000 evra (oko 782.000 KM).

U Hrvatskoj se predstavljala kao majka Milanović iz riječkog manastira.

Oštećenom iz Oštre Luke se predstavljala kao Persida, a u Doboju je bila poznata kao vidovita Radenka.

(Antena Radio/N.N.)

Firmi TGT Tehnogas iz Laktaša zabranjen je rad, a sve nakon kontrole inspektora Agencije za lijekove koja je obavljena juče, potvrđeno je za N1. U međuvremenu je beogradska laboratorija angažovana od strane Vlade RS, na UKC-u obavila uzorkovanje kiseonika, a nalazi bi trebali biti gotovi za 48 časova. Dopunu krivične prijave je tužilaštvu pokušao da dostavi gradonačelnik Banjaluke, no, poljubio je vrata.

Ovako je zaposlenik inostrane laboratorije ovlaštene za ispitivanje kontrole kvaliteta kiseonika jučer u 10h, uzeo uzorak iz centralne cisterne UKC RS. Uzorak u boci je zapečaćen i upućen na kontrolu u Beograd.

“Tako da smo danas prisustvovali uzorkovanju uzoraka koje je izvršeno od strane imenovanog tijela iz Republike Srbije”, kazao je Ivan Petrović, vršilac dužnosti generalnog tehničkog inspektora u Inspektoratu Republike Srpske.

U međuvremenu je Agencija za lijekove BIH nakon farmaceutsko inspekcijskog nadzora zapečatila rad TGT Tehnogasa iz Laktaša. Prvi čovjek te agencije Aleksandar Zolak kaže da su jedino oni, kao članica OMCL evropske mreže laboratorija, nadležni za kontrole. Zolak i dalje tvrdi da TGT nema potrebne dozvole, a reagovali su dodaje čim su saznali da prodaju navodno medicinski kiseonik. Agencija reaguje po prijavi, što je zaključuje i učinila. Sada je na potezu tužilaštvo, ističe Zolak u telefonskom razgovoru za N1.

A tamo je vrata nešto posle 16 časova poljubio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković. Dopunu krivične prijave zakačio je za kvaku.

“Ako poslije predaje ovoga dokumenta u Specijalno tužilaštvo ne reaguju institucije i ne krenu sa hapšenjem odgovornih to znači da nemamo ni institucija ni države. Dakle, na zahtjev od inspektora da se dostavi nalaz i kontrola prve serije, pomenuta osoba odgovorna za stavljanje lijeka u promet je izjavila da iste ne posjeduje jer nikada ni jedna serija lijekova medicinskog kiseonika nije uvezena u BIH”, kazao je Stanivuković.

TGT je ipak prema podacima iz UIO BIH uvoznik kiseonika. Kakvog? Medicinskog, bezbjednog kaže direktor najveće zdravstvene ustanove u RS.

“Kiseonik provjeravamo, imamo dozatore na respiratorima. Ne pokazuju nikakve greške. Imamo kliničku situaciju kada stavimo masku na pacijenta i stavimo aparat na prst da mjerimo, istovremeno kiseonik raste. Imamo gasne analizie koje pokazuju da nema štetnih materija ugljen dioksiada već kolike je seturacije kiseonik. Evidentno je da je neko nasamario Draška Stanivukovića i vjerovatno ga je Vasković svojim poluinformacijama i lažima dokusurio. On je nasjeo i krenu u hajku u ovom trenutku bez povratka. Pokazao je bolesne ambicije i političku nepromišljenost”. istakao je Vlado Đajić, direktor UKC RS.

Đajić je rekao i da je UKC-u ostalo kiseonika za oko 30 sati da se ne zna da li će sutra dobiti novu cisternu. Nezavisnim je rekao da se obratio i sarajevskom Meseeru. Šef Đajićeve stranke ipak umiruje javnost: Kiseonika će biti.

“Ljudi u RS ne treba da se sekiraju da se brinu. Ja ću odavde sada otići, staviti se na raspolaganje svima koji rade na tome da obezbijedimo dovoljno kiseonika i da to ne bude sporno u RS”, kazao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Zbog svega i porodice pacijenata preminulih od korona virusa najavljuju tužbe, kaže to advokat Duško Tomić. Smatra da ministra Alena Šeranića treba uhapsiti.

“Nema više nikakve dileme da se koristio industrijski gas umjesto medicinskog kiseonika. Ja sam danas razgovarao sa glavnom tužiteljicom za organizovani kriminal u Tužilaštvu BIH, razgovarao sam šta kakva saznanja imam. Dobio sam uvjeravanja da će se Tužilaštvo BIH uključiti u proces, tim više da je sve više informacija da se ziasta radilo o nezakonitom uvozu i prodaji, kriminalnom ponašanju ljudi koji nisu bili svjesni da će se jednog dana otkriti istina, naravno “sve je za novac pa i ljudski životi”, to ne može dalje. Pozivam tužilaštvo i SIPU da stave tačku na ovaj užas”, kazao je Tomić.

Pod lupom je i trebinjska bolnica zbog kompanije Milojević Gilje Gas koja nema adekvatne dozvole za promet medicinskog kisoenika. O svemu tome nadležna inspekcija imala je saznanja u avgustu. Slučaj je za sada u nadležnosti Posebnog odjeljenja RJT.

(Antena Radio/akta.ba)

Svi hrvatski državljani će najkasnije od 1. decembra moći putovati u SAD bez viza, objavio je u utorak poslijepodne na svom Twitter profilu potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

“Zahvaljujem u ime Vlade RH Robertu Silversu, podtajniku Ministarstva domovinske sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država, koji me upravo obavijestio o službenom ulasku Republike Hrvatske u Program izuzeća od viza. Svi hrvatski državljani će najkasnije od 1. prosinca moći putovati u SAD bez viza. Ovo je završetak dugog puta pregovora i evaluacija, ali prije svega nastavak i jačanje strateškog partnerstva naših država”, objavio je Božinović.

Ministarstvo sigurnosti SAD-a je ranije saopćilo da je ministar Alejandro Mayorkas u koordinaciji s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom u utorak Hrvatsku uvrstio na popis država sudionica tzv. Programa izuzeća od viza (VWP).

Prema saopćenju, najkasnije 1. decembra, Elektronski sistem za odobravanje putovanja (ESTA) će omogućiti hrvatskim državljanima da se prijavljuju za poslovna ili turistička putovanja u trajanju do 90 dana bez ishodovanja vize, dodaje se u saopćenju.

“Današnje uvrštavanje Hrvatske u Program izuzeća od viza važno je priznanje zajedničkih ekonomskih i sigurnosnih interesa naših dviju zemalja”, izjavio je Mayorkas.

Mayorkas je čestitao Hrvatskoj što je postala 40. članica VWP-a nakon što je ispunila stroge kriterije.

“Radujem se nastavku naše bliske saradnje na ključnim prioritetima”, dodao je Mayorkas.

(Antena Radio/akta.ba)

Zdravstvene ustanove u američkoj Sjevernoj Carolini otpustile su 175 uposlenika jer se nisu vakcinisali protiv koronavirusa, javlja Anadolu Agency (AA).

Bolnički lanac “Novant Health” sa sjedištem u Sjevernoj Carolini naveo je da su raskinuti ugovori 175 zdravstvenih radnika koji nisu poštovali obavezu vakcinacije protiv COVID-19.

Za svoje zaposlenike s medicinskim ili vjerskim izuzecima, zdravstvena organizacija uvela je mjeru obaveznog sedmičnog testiranja, nošenje maske N95 i zaštite za oči.

Zdravstvena ustanova, koja ima 35.000 zaposlenih, saopćila je kako je do prošle sedmice dala dodatni rok za 375 zdravstvenih radnika da se vakcinišu. Oni koji to ne urade dobit će otkaze ili im neće biti produženi ugovori o radu.

Novan Health prvi je put 22. jula objavio da je uveo obaveznu vakcinaciju za uposlenike i dao im rok do 15. septembra.

Jedna bolnica u Houstonu u Teksasu je otpustila 150 zdravstvenih radnika zbog odbijanja da se vakcinišu.

Američki predsjednik Joe Biden je proglasio vakcinaciju protiv koronavirusa obaveznim na radnim mjestima s najmanje 100 uposlenika.

U Bosni i Hercegovini danas, prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda, očekuje pretežno oblačno s kišom i pljuskovima. Od jutarnjih sati padavine u Bosni, a od sredne dana prema poslijepodnevnim satima i u Hercegovini. Vjetar slab sjevernog smjera. Jutarnja temperatura vazduha većinom između 8 i 13, na jugu zemlje do 17, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 14 i 19, na jugu zemlje od 21 do 25 stepeni.

Za četvrtak, 30. septembra, prema prognozi, biće pretežno oblačno vrijeme s kišom i pljuskovima. Od jutarnjih sati padavine u Bosni, a od sredne dana prema poslijepodnevnim satima i u Hercegovini. Vjetar slab sjevernog smjera. Jutarnja temperatura vazduha većinom između 8 i 13, na jugu zemlje do 17, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 14 i 19, na jugu zemlje od 21 do 25 stepeni.

U petak, 1. oktobra, u Bosni se prije podne očekuje pretežno oblačno vrijeme. Smanjenje oblačnosti u drugoj polovini dana. U Hercegovini umjereno oblačno. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura većinom između 8 i 12, na jugu zemlje do 16, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 16 i 21, na jugu zemlje od 21 do 25 Prvog dana vikenda, 2. oktobra, prema prognozi Zavoda očekuje se sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Dio prijepodneva po kotlinama će biti magle. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura većinom između 4 i 8, na jugu zemlje do 14, a najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između 17 i 22, na jugu zemlje do 24 stepena.

Nakon sunčanog i natprosječnog toplog vikenda, početkom sedmice doći će do promjene vremenskih prilika u Bosni i Hercegovini. Očekuje se svježije i pretežno oblačno vrijeme s povremenom kišom, ali i mogućim kraćim pljuskovima. Kiša će u južnim područjima ovog puta izostati. S prvim danima oktobra uslijediće stabilizacija vremenskih prilika uz umjerenu oblačnost i bez izraženijih promjena temperatura vazduha.

Minimalne jutarnje temperature variraće od 12 do 18 u Bosni, na jugu zemlje do 20°C. Najviše dnevne temperature između 20 i 25, u Hercegovini do 28 stepeni.

Od 4. oktobra, prema trenutnim prognoznim materijalima, očekuje se nestabilno vrijeme s kišom i pljuskovima. Kiša se očekuje na čitavom prostoru zemlje. Pred kraj prognoznog perioda moguć je izraženiji pad temperature vazduha.

Minimalne temperature biće u rasponu od 8 i 12 u Bosni, do 15°C u Hercegovini. Maksimalne temperature variraće između 10 i 15 u Bosni, na jugu Hercegovine do 20°C.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Strahujući od reakcija svojih članica, Europska unija više ne može garantovati buduće članstvo za šest zemalja Zapadnog Balkana, otkrivaju četiri diplomata te interni dokument, javlja Reuters.

Neuspješno usuglašavanje izjave za samit EU i čelnika balkanskih zemalja 6. oktobra najteži je trenutak u strategiji Europske unije prema prihvatu Srbije, Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije te Sjeverne Makedonije u svoj klub.

Zastoj je nastao u vrijeme napetosti na granici između Srbije i Kosova.

U pripremi samita EU je planirao deklaraciju kojom opetuje svoje obećanje dano prije 18 godina o “nedvosmislenoj podršci europskoj perspektivi zapadnog Balkana”, stoji u nacrtu teksta od 11. rujna u koji je uvid imala agencija Reuters.

O toj izjavi raspravljalo se u dva kruga razgovora no dogovor nije postignut, kažu diplomati.

Zemlje članice nisu iznijele svoja stajališta, ali poznato je da bogate sjeverne zemlje poput Danske, Francuske i Nizozemske strahuju od scenarija kakav se dogodio prebrzim prijemom Rumunjske i Bugarske 2007. godine te migracijom radnika s istoka Europe u Britaniju što je utjecalo na negativno stajalište Britanaca prema EU.

Postoje i druge zapreke, primjerice Bugarska koja se protivi prijemu Sjeverne Makedonije dok se ne riješi spor oko jezika.

Pa čak i ako se deklaracija konačno usuglasi i prihvati, nelagoda odražava paralizu u planu Europske unije da izgradi “krug prijatelja” od Ukrajine do Tunisa nudeći tim državama bliske veze, trgovinu i pomoć.

Umjesto toga, Kina i Rusija snažno prodiru ulaganjem i utjecajem. U januaru je Srbija postala prva europska zemlja koja je primila kinesku vakcinu protiv covida-19 za masovnu imunizaciju.

Diplomati smatraju da EU indirektno potiče napetosti u regiji s oko 20 milona ljudi jer ti su građani sanjali o pridruživanju Uniji nakon krvavih ratova 90-ih pri raspadu Jugoslavije.

NATO-ovi vojnici pojačali su ophodnje na Kosovu u ponedjeljak blizu graničnih prijelaza koje su blokirali lokalni Srbiji bijesni zbog zabrane ulaska u zemlju vozila sa srbijanskim registarskim oznakama.

Srbija ne priznaje izjavu o neovisnosti Kosova iz 2008. i počela je vojne vježbe na granici.

"Stanje na Balkanu se pogoršava jer u prijestolnicama EU gube interes za njih", smatra diplomat.

EU i Sjedinjene Država pozvale su na smirivanje stanja, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen počela je u utorak trodnevni posjet u šest država zapadnog Balkana kako bi pokazala da je izvršno tijelo Unije i dalje predano toj regiji.

Takva politika "ne vodi nikamo"

U Albaniji, prvoj od šest zemalja koje obilazi, rekla je da EU ostaje pri obećanju da “je budućnost Albanije u Uniji”.

Albanija pripada Europskoj uniji u budućnosti i na Europskoj uniji je da počne pregovore o članstvu, rekla je u utorak predsjednica EK-a.

"Albanska budućnost je u Europskoj uniji", rekla je nakon sastanka s premijerom Edijem Ramom. "Albanija je učinila sve što smo mi tražili… sada mi moramo učiniti svoje", rekla je von der Leyen o zastoju pregovora.

"Doista sam odlučna da se to dogodi", rekla je naznačivši da bi to moglo biti krajem godine.

No vjerodostojnost EU-a narušena je, osobito pošto su Francuska i Nizozemska privremeno zaustavile proces proširenja prije dvije godine, a Bugarska ga sada blokira.

Kosovu i Srbiji čini se da se se Sjedinjene Države za njih prestale zanimati otkako je prije godinu dana predsjednik Donald Trump pozvao čelnike da potpišu sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa, a u konačni taj dogovor je propao.

Članice koje se zauzimaju za proširenje, a među njima su Austrija, Italija, Hrvatska,  Slovenija i baltičke zemlje, kritiziraju Njemačku i Francusku jer nisu pritisnule Bugarsku da odustane od svog veta, piše Reuters.

Napredak Albanije prema članstvu zaustavljen je jer je vezan uz proces proširenja Sjeverne Makedonije.

"Sve dok imate tako mnogo država članica koje iz ovog ili onog razloga vjeruju da ne treba dalje širiti EU, zbilja to nas nikamo ne vodi", kaže John O’Brennan, stručnjak za integraciju Europske unije na Sveučilištu Maynooth u Irskoj.

(Antena Radio/akta.ba)