Ruski virolog koji je pomogao u razvoju vakcine protiv koronavirusa, pronađen je mrtav nakon sukoba s uljezom u njegovom stanu u Moskvi, prema izvještajima lokalnih medija.

Andrej Botikov, jedan od 18 naučnika koji su razvili vakcinu Sputnik V u Nacionalnom istraživačkom centru Gamaleya, identificiran je kao muškarac koji je 2. marta otkriven zadavljen u svojom stanuu Rogovoj ulici, saopštio je Regnum pozivajući se na službene izvore. Prethodno je objavljeno da je preživio napad.

Istražni odbor Rusije (ICR) sada je otvorio istragu ubistva, vjerujući da je 29-godišnji muškarac zadavio naučnika remenom tokom sukoba prije nego što je pobjegao s mjesta zločina.

Dok službeni izvještaji ukazuju da je riječ o provali koja je dobila neplanirani ishod, smrt 47-godišnjaka dolazi usred vijesti o stradanju niza članova ruske elite koji su pronađeni mrtvi pod misterioznim okolnostima tokom prošle godine, uključujući naučnike i poslovne ljude.

U saopćenju, moskovski odjel ICR-a nije imenovao Botikova, ali je rekao da su istražitelji identificirali i locirali napadača “u najkraćem mogućem roku”.

“Na ispitivanju je priznao krivicu i optužen je”, dodaje se.

Evropska fudbalska asocijacija (UEFA) izbacila je Fudbalski klub Borac Banja Luka (Bosna i Hercegovina) iz evropskih takmičenja zbog kašnjenja s isplatama dugovanja dužim od 90 dana, javlja Anadolija.

UEFA-in ured za finansijsku kontrolu klubova završio je prvu procjenu zahtjeva solventnosti na osnovu novih pravilnika UEFA-e o licenciranju klubova i finansijskoj održivosti.

FK Borac se našao među 11 klubova koje je UEFA oštro kaznila izbacivanjem iz evropskih takmičenja, a među kojima su iz regije još Osijek i Rijeka iz Hrvatske, te ljubljanska Olimpija (Slovenija). Iz istog razloga sankcionisani su i Aris (Grčka), FC Kyzyl-Zhar SK Petropavlosk, Astana (Kazahstan), CFR 1907 Cluj (Rumunija), Floriana (Malta), Konyaspor (Turkiye) i Valmiera (Latvija).

Radi nepodmirenih finansijskih obaveza u više od 90 dana klubovi su isključenji od učešća u UEFA-inim evropskim takmičenjima za koje bi se inače kvalifikovali u naredne tri sezone, odnosno sezone 2024/25, 2025/26 i 2026/27.

U godinama koje su pred nama Bosna i Hercegovina suočit će se s ozbiljnim izazovima u pogledu održivosti penzionog i zdravstvenog sustava – rekao je Feni demograf Aleksandar Čavić.

Od zadnjeg popisa stanovništva iz 2013. godine do danas BiH ima oko 100 hiljada stanovnika manje samo na osnovu prirodnog kretanja stanovništva. Kada su u pitanju migracije, našu zemlju godišnje napusti najmanje 25 hiljada ljudi, što je optimistična procjena.

– S obzirom na to da nemamo statistiku o vanjskim migracijama, do tih podataka dolazimo preko podataka Eurostata o broju doseljenih u zemlje Europske unije, zatim preko podataka diplomatsko-konzularnih predstavništva drugih zemalja u BiH, istraživanja nevladinog sektora itd. Procjene su različite, ali najoptimističnije procjene govore da BiH na godišnjoj razini napusti 20-25 hiljada stanovnika. BiH je, u najboljem slučaju, ostala bez najmanje 250 hiljada stanovnika u zadnjih deset godina – pojasnio je Čavić.

Prema tome, ističe demograf, podaci o prirodnom kretanju stanovništva i vanjskim migracijama govore da je BiH u zadnjih deset godina ostala bez najmanje 350 tisuća stanovnika, a neke procjene idu i do pola milijuna manje stanovnika u odnosu na popis iz 2013. godine.

Preko 40 posto stanovništva starije od 65 godina

Podaci Populacijskog fonda UN-a govore da bi do 2070. godine broj onih koji žive u BiH mogao pasti na 1,56 miliona, odnosno na 1,2 miliona prema pesimističnim procjenama. Čavić smatra da su ti podaci alarmantni, ne samo zbog broja stanovništva, nego i zbog strukture stanovništva koja će tada biti zastupljena.

– Koliko je sami broj zabrinjavajući, još je alarmantnija struktura tih 1,2 ili 1,5 miliona stanovnika od čega bi preko 40 posto činila lica starija od 65 godina. Kada su u pitanju troškovi i organizacija socijalne i zdravstvene zaštite u državi, to neće biti održiv sustav, a postat će neodrživo i mnogo prije 2070. godine – smatra on, ističući kako će u godinama ispred nas najbrojnija grupa stanovništva ući u razdoblje od 65+ godina koje se povezuje s godinama za ostvarivanje starosne penzije.

Upravo zbog takvih podataka važno je redovito provoditi popis stanovništva koji je u Bosni i Hercegovini posljednji put proveden 2013. godine, odnosno tri godine nakon što je stanovništvo popisalo većina zemalja svijeta. Popis u BiH tada je kasnio zbog političkih nesuglasica, a glavni spor bio je hoće li se brojati i oni koji žive i rade izvan BiH.

– U zemljama koje ne raspolažu drugim načinima za praćenjem broja i strukture stanovništva, popis stanovništva svakako je neophodan. Očekivao sam da ovaj popis bude izveden onako kako je to bila praksa u bivšoj Jugoslaviji i u većini zemalja diljem svijeta, odnosno da će se popis provesti prve godine svakoga desetljeća – smatra demograf Čavić.

Dodaje kako je razumljivo da se tada nije mogao provesti zbog pandemije, međutim Čavić ističe kako ni danas ne postoje naznake da će popis biti održan u skorije vrijeme. Postoji, kaže, radna verzija teksta Zakona o popisu stanovništva, ali ništa više od toga.

– Pored kontinuiranog praćenja kretanja broja stanovnika, popis je bitan da bismo utvrdili broj i najznačajnije strukture stanovništva u određenom trenutku te da prema tome prilagodimo javne politike koje se provode. Nijednu javnu politiku ne možemo provesti ukoliko ne znamo kojim brojem i kojim strukturama stanovništva raspolažemo, odnosno na koji broj i strukturu stanovništva se primjenjuje javna politika – rekao je on.

Registar stanovništva i iseljeništva

Kada i ukoliko dođe do popisa stanovništva, Čavić naglašava kako bi on trebao biti temelj za uspostavljanje Registra stanovništva koji bi bio reguliran u skladu s ustavnim nadležnostima te oblasti.

– Taj Registar stanovništva bi trebao, radi rasterećenja nekog oblika političke zloupotrebe, sadržavati dva oblika. Prvi bi bio uobičajen popis stanovništva, a drugi bi se odnosio na popis iseljeništva zbog činjenice da imamo brojno stanovništvo izvan države. Takvi podaci bili bi korisni u planiranju određenih aktivnosti – pojasnio je.

Dodatno pojašnjava da BiH ima pouzdane podatke o rađanju i umiranju, međutim statistika vanjskih migracija se naslanja na prijavno-odjavnu evidenciju i kao takva je zastupljena s manje od 5 posto.

– Takva metodologija praćenja vanjskih migracija ne daje pouzdane rezultate i stoga se ne objavljuje. Postoji dovoljno tehničkih uvjeta koji kontinuirano mogu pomoći u praćenju vanjskih migracija kako bismo uvijek imali aktualne podatke o broju i osnovnim strukturama stanovništva – smatra demograf Aleksandar Čavić.

Kada ćemo popisati stanovništvo?

Iako je prošlo deset godina od posljednjeg popisa, ove godine je njegova provedba upitna jer nije predviđen novac u državnom budžetu, a prije toga potrebno je donijeti i poseban zakon. Iz Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine Feni su kazali kako u proračunskom zahtjevu nisu tražena sredstva za popis stanovništva.

Za popis stanovništva u BiH nadležna je državna Agencija za statistiku BiH, dok na terenu popis provode entitetski zavodi za statistiku Federacije BiH i Republike Srpske. Agencija za statistiku BiH formirala je radnu grupu koja je uradila prijedlog teksta Zakona o popisu stanovništva i dostavila ga entitetskim zavodima na mišljenje.

– Sve tri statističke institucije (Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku FBiH i Republički zavod za statistiku RS) su utvrdile da se prijedlog Zakona o popisu stanovništva ne može finalizirati bez jasno utvrđenih ključnih elemenata i drugih bitnih pojedinosti, poput datuma početka popisa, popisnih pitanja, proračuna, mape popisnih krugova, metodoloških i organizacijskih dokumenata, nabavke IT opreme, provođenja pilot popisa i drugih pojedinosti, a koje imaju za cilj testiranje predloženih rješenja – kazala je Feni Mirsada Adembegović, stručna savjetnica za odnose sa javnošću Agencije za statistiku BiH.

Dodala je kako je za realizaciju navedenih aktivnosti potrebno da se, pored statističkih, uključe i druge relevantne državne i entitetske institucije.

– Što se tiče samog termina popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, Agencija za statistiku BiH će postupiti u skladu s članom 8. Zakona o statistici BiH u kojem stoji: “Kada to državni organi budu smatrali neophodnim, Agencija će koordinirati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava Bosne i Hercegovine, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini uključujući i Anekse 7. i 10. Sporazuma” – zaključila je Adembegović.

Ove godine popisuje se poljoprivreda

Agencija za statistiku BiH, u suradnji s entitetskim zavodima za statistiku, trenutno radi na pripremama za Popis poljoprivrede čija se realizacija planira krajem 2023. godine.

– U oktobru prošle godine uspješno je proveden Probni Popis poljoprivrede s ciljem da statističke institucije provjere organizaciju, metodologiju, tehnička rešenja elektronskog upitnika, aplikaciju za kontrolu materijala, vrijeme potrebno za instruktažu i popisivanje gazdinstava, s ciljem da se puni popis poljoprivrede provede što kvalitetnije i efikasnije. U skladu s tim, predstavnici sve tri statističke institucije rade analizu i podataka i stečenih iskustava iz probnog popisa koje će koristiti u aktivnostima vezanim za pripremu punog popisa poljoprivrede – rekla je Adembegović.

Agencija za statistiku BiH je, u suradnji s entitetskim zavodima za statistiku, sačinila zajedničku, usuglašenu Informaciju o potrebi pripreme, provođenja i diseminacije rezultata Popisa poljoprivrede u BiH 2021-2024. i prijedlog Odluke o formiranju Interresorne radne grupe za pripremu Akcijskog plana za pripremu, provođenje i diseminaciju Popisa poljoprivrede u BiH 2021-2024. godine i dostavila ih Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

Pored toga, Agencija za statistiku BiH je uputila i zahtjev za ekspertsku pomoć Delegaciji EU u BiH koji je u proceduri odobravanja.

(Fena)

Evropska unija predložila je novi zakon koji se odnosi na saobraćaj i kojim se uvodi digitalna vozačka dozvola na nivou cijele Unije, ali i smanjenje starosne granice za dobijanje vozačke dozvole na 17 godina.

Novim zakonom osobe stare 17 godina, koje dobiju vozačku dozvolu, moći će da voze samo u pratnji punoljetne osobe koja također ima vozačku dozvolu, piše Times of Malta.

Kako se navodi, glavni cilj novog zakona je suzbijanje saobraćajnih prekršaja širom Evrope i uvođenje digitalne vozačke dozvole koja bi važila u cijelom bloku.

Zakonom se također predlaže da se svi novi vozači podvrgnu dvogodišnjem probnom roku, uz pristup nulte tolerancije na vožnju u alkoholisanom stanju.

Evropska komisija saopštila je da je više od 20.000 ljudi poginulo prošle godine u saobraćajnim incidentima na putevima Evropske unije.

Nova pravila će organima za sprovođenje zakona omogućiti pristup nacionalnim registrima vozačkih dozvola, za koje je Komisija rekla da će pomoći u identifikaciji prekršilaca i osigurati da plate svoje kazne.

Više od 40 odsto prekršaja u prekograničnom saobraćaju ostaje nekažnjeno, rekla je komesarka EU za saobraćaj Adina Valean na konferenciji za novinare u Briselu.

"Prijedlog se bavi unapređenjem prekogranične saradnje. Oni koji voze opasno ne smiju da se izvuku", dodala je ona.

Prema novim pravilima, ako neko lice bude diskvalifikovano za vožnju u jednoj zemlji, biće diskvalifikovano za vožnju širom EU.

Novu digitalnu vozačku dozvolu priznale bi sve zemlje članice i bila bi "prva u svijetu", navodi se u saopštenju Evropske komisije i dodaje da će zemlje članice i dalje imati pravo da izdaju dozvole svojim građanima.

Više od 2.500 ljudi "skinuto" je sa spiska nezaposlenih osoba koje su se prijavile za pomoć Federalne vlade u iznosu od 100 KM, a da do danas nisu dobili obrazloženje zbog čega i ko ih je uklonio sa liste. Jedna neformalna grupa građana u Zenici pokušava saznati upravo to, pa su zbog toga organizovali čak pet protesta, ali konkretne informacije nemaju.

Federalna vlada je prošle godine donijela odluku o isplati jednokratne novčane pomoći od 100 KM za nezaposlene osobe u Federaciji BiH.

Isplata naknade vršena je putem kantonalnih službi za zapošljavanje koje su podatke o broju nezaposlenih dostavile Federalnoj vladi. Pravo na isplatu naknade ostvarilo je 187.245 nezaposlenih osoba, piše Žurnal.

Ali nisu svi koji su se prijavili za pomoć istu i dobili. U Zeničko-dobojskom kantonu broj onih koji su ostali bez 100 KM procjenjuje se na par hiljada. Medina Juhić i Jasmina Osmančević iz Zenice već mjesecima pokušavaju dobiti odgovor koliko osoba nije dobilo 100 KM, te iz kog razloga. Resorna ministarstva, Federalna vlada, Služba za zapošljavanja Ze-do kantona… sve su to institucije kojima su se obraćale sa kolegama kao neformalna grupa građana, ali konkretnog odgovora još uvijek nema:

– Bilo je tu različitih obrazloženja, ali nijedno konkretno i sa dokazom – prvo da je greška u transakcijskim računima kod banaka, zatim da je Federalno ministarstvo za boračka pitanja „skidalo“ neke korisnike sa liste jer su dobijali pomoć po drugom osnovu. U Federalnom zavodu za zapošljavanje su nam rekli da nisu revidirali liste. U Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike odgovorili da nije nadležno za provođenje uredbe.

Žurnal se obratio Službi za zapošljavanje Ze-do kantona ali nisu poslali konkretne podatke o broju onih koji pomoć nisu ostvarili:

– Kada je u pitanju broj osoba koji nisu primile naknadu, u ovom trenutku nije moguće sa sigurnošću i preciznošću odrediti tačan broj navedenih osoba obzirom da se ne može unaprijed tvrditi da bi navedene osobe ispunjavale pravo na jednokratnu naknadu.

U Službi kažu da je do ove situacije došlo zbog tehničkih problema u jedinstvenom informacionom sistemu te da je spisak nezaposlenih osoba imao manjkavosti jer se određeni broj osoba koje su predale transakcijske račune nije nalazio na navedenom spisku a bile su nezaposlene osobe na dan 31.8.2022.godine:

– Kao još jedan razlog, posebno napominjemo da zbog kratkih rokova navedene probleme nismo bili u mogućnosti ispraviti u propisanim rokovima koji su zadani Uredbom. U cilju rješavanja navedenog problema imajući u vidu rokove koji su propisani Uredbom a vezano za realizaciju navedene pomoći, ova Služba je pokrenula inicijativu za izmjene i dopune Uredbe kako bi se odgovarajućim izmjenama stvorila mogućnost za isplatu navedenih sredstava svim osobama za koje se utvrdi da imaju pravo na jednokratnu novčanu naknadu.

Nakon velikog broja osoba koje su im se javile, kao i informacija koje su dobile iz drugih izvora, Medina i Jasmina procjenjuju da broj osoba koje nisu primile naknadu između 2.500 i 2.800. Posebno je apsurdna situacija što jedan broj njih nije imao račune o bankama, uglavnom stanovnici okolnih sela. Kako bi dobili 100 KM, često su putovali u najbliži grad, otvarali transakcijski račun u banci i tako na kraju potrošili novac a ostali bez naknade.

Nekoliko puta bile su na sastanku kod direktora Službe Ante Pešića (HDZ):

– Rekao nam je da broj onih koji nisu dobili pomoć nije bitan, da mu nije jasno zašto nas to zanima. Imputirao nam je i da su naši protesti, kojih je ukupno bilo pet, politički motivisani i da želimo da ga smijenimo. Ovdje se više ne radi o 100 KM već o srozavanju ljudskog dostojanstva.

Na svim protestima koje su organizovale morali su ispuniti stroge zahtjeve policije. Dobijale bi, pričaju, dugačku listu obaveza koje moraju ispuniti ako žele okupljanja:
– Budu i “marice” i dosta policije, a nikada nijednog incidenta.

Od strane Vlade Federacije BiH na ime isplate jednokratne novčane naknade JU Služba za zapošljavanje ZDK proslijeđeno je ukupno 3.331.400 KM. Služba je od te sume Vladi vratila 22.300 KM, kažu za Žurnal.

– Nakon popunjenog zahtjeva za informaciju zbog neisplaćene naknade od 100 KM, pitala sam službenicu ko će mi odgovoriti na ovaj zahtjev – samo je slegnula ramenima. Na moje pitanje o čemu se radi niko ništa nije znao, rekli su mi – mi smo samo ovdje da uputimo predmet dalje na obradu. Razočarana u cijeli sistem evidentno pokušaja manipulacije tim novcem , slala sam dopise svim institucijama koje sam mogla povezati u realizaciji ove uredbe… nikakvih odgovora, nikakvih rješenja, nigdje novca, i tu se nadaju da će biti kraj – napisala je jedna Zeničanka koja se prijavila ali nije dobila pomoć.

Pravo na isplatu naknade ostvarilo je 187.245 nezaposlenih osoba. Najviše iz Tuzlanskog kantona (43.405), Kantona Sarajevo (38.432), Zeničko-dobojskog (33.314), Hercegovačko-neretvanskog (21.734), Srednjobosanskog kantona (18.430), Unsko-sanskog (16.800), a zatim Zapadno-hercegovačkom kantonu (6.696) Kantonu 10 (4.070), Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde (2.190), te u Posavskom 2.176 osoba.

Predstavnici menadžmenta koncerna "Mann Hummel" iz Njemačke jučer su boravili u radnoj posjeti Općini Tešanj. Izraženo je zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom, posebno u segmentu investicija i saradnje s lokalnom zajednicom, kvalitetne i odgovorne radne snage, kao i činjenicom da će ovaj kraj uskoro biti povezan s ostatkom svijeta i auto-putem što je posebno važno imajući u vidu činjenicu da se 90 posto proizvodnje fabrike u Tešnju plasira na strano tržište.

Broj uposlenih je od 2005. godine sa 400 povećan na 750, a nakon savremenog logističkog centra u Tešnju vrijednog više od osam miliona maraka, najavljene su i nove investicije. Reforme koje poslovna zajednica i javna vlast u Tešnju provode doprinose daljem unaprjeđenju poslovnog ambijenta.

"I mi smo, kao javni sektor težili provođenju tih reformi u dokazivanju da smo dobra lokacija za investiranje. Naravno prednost nam daje lokacija, odnosno blizina granice EU, stručnost i kvalitet radne snage, poslovni kontakti koji ovdje postoje, niz dobavljača i tako dalje", kazao je tešanjski načelnik Suad Huskić.

"Prije svega želimo da iskažemo zahvalnost našim partnerima ovdje. Mi imamo veoma veliko povjerenje u naše uposlenike i saradnike ovdje, kao i u općinsku administraciju. Mi u budućnosti želimo nastaviti da investiramo čemu u prilog govori značaj naše dosadašnje obostrano korisne saradnje", poručio je prilikom posjete Tešnju Klaus-Peter Fouquet, član NO "Mann Hummel Group" iz Njemačke.

Delegaciju njemačke grupacije činili su i Thomas Fisher predsjednik NO MH grupe, Stefan Tolle Predsjednik BU AA (biznis jedinica Automotive Aftermarket) i Dr. Marco Heck SVP Klaster Filter elementi regija Evropa. Domaćin susreta bio je generalni direktor "Mann Hummel BA" u Tešnju Mahmut Galijašević.

Tehnološki centar sa računarima i licenciranim softverima nove generacije zamijenio je radionicu sa škripovima i strugovima u Mješovitoj srednjoj školi u Gračanici.

Više od polovine uloženog novca osigurali su lokalni privrednici, jer su i njima potrebni radnici sa modernijim stručnim obrazovanjem.

Nastava sa modernim alatima daleko je zanimljivija od ranijih stručnih predavanja. Srednjoškolci rade i uče na aktivan način.

"Trenutno skidam ostatak materijala koji se nakupio prilikom printanja. Konačni proizvod će biti držač na našoj ploči", kaže Šejla Tursunović, učenica IV razreda MSŠ Gračnica.

Drugi učenik kaže kako programira procese obrade kako bi dobio proizvod određenih karakteristika na osnovu modela koji je prethodno izmodelovan u SolidCam softveru.

"Moj zadatak je izabrati adekvatan pripremak kao i režime obrade", navodi on.

Tehnološki centar je nova dimenzija u stručnom obrazovanju u Gračanici. Situacija prije mjesec dana bila je potpuno drugačija, izvještava Radio Slobodna Evropa.

"Nismo imali normalnog kompjutera, a nismo ni zamišljali da ćemo imati 3D printere i CNC mašine. Prije uopšte nismo imali praksu za CNC operatere, dok nam je sada sve omogućeno kao primjena najnovijeg softvera koji je 2021. godište i više", kažu u Centru.

Pored učenika i predavači se moraju educirati za rad sa naprednim tehnologijama. S njima će raditi domaći proizvođači mašina. Tu je i 3D CNC mašina koja omogućava učenicima da kroz konkretne zadatke koje dobiju na računaru modeliranjem naprave konkretni proizvod.

"Ovo je ogroman korak. Ovdje je bila radionica za ručnu obradu, šrkipovi i slično", kaže Sabina Ahmetagić, profesorica mašinske grupe predmeta.

Početni korak ka savremenijoj nastavi inicirali su privrednici koji su pokrenuli osnivanje Tehnološkog centra.

Ideja je da se dobiju tehničari koji će biti sposobni da nadomjeste nedostatak inžinjera u kompanijama.

"Završena je prava faza projekta, a u drugoj fazi će nastati interakcija između najboljih inžinjera, najboljih majstora, profesora i privrednika", kaže Sead Jahić iz Udruženja privrednika Gračanica.

U moderniju nastavu privrednici su uložili 50.000 eura, dok su Ministarstvo obrazovanja TK, Mješovita škola i lokalna vlast izdvojili 40.000 eura.

(RSE)

Brojne spasilačke ekipe iz Bosne i Hercegovine učestvovale su u akcijama potrage i spašavanja u Turskoj nakon što su početkom februara južne provincije u zemlji pogodili razorni zemljotresi, javlja Anadolija.

Među tim ekipama su bili i pripadnici Gorske službe za spasavanje općine Novi Grad Sarajevo koji su zajedno sa Civilnom zaštitom Općine Novi Grad Sarajevo i Oružanim snagama BiH učestvovali u humanoj misiji izvlačenja i spašavanja ljudi ispod ruševina u turskoj provinciji Hatay.

Ovi hrabri momci i djevojke otputovali su među prvim ekipama iz Bosne i Hercegovine u zemljotresom pogođene regije kako bi pomogli u spašavanju ljudi.

U razgovoru za Anadoliju govorili su o akcijama spašavanja, ali i o tome koliko su im na terenu bile korisne obuke i edukacija za hitne slučajeve i reagovanje na katastrofe koje su završili prethodnih godina u saradnji Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) i turske organizacije IHH.

Na obukama koje TIKA realizuje u Bosni i Hercegovini od 2017. godine, prisustvovalo je dosad oko 200 osoba. U spasilačkim timovima iz BiH, koji su bili u Turskoj bilo oko 30 osoba koje su prošle ove obuke.

Obuke su realizovane u oblasti jačanja kapaciteta urgentne medicine, te potrage i spašavanja u prirodi u ljetnim i zimskim uslovima, urbane potrage i spašavanja (USAR), te spašavanja na i pod vodom.

Kada je TIKA 2017. pokrenula projekat jačanja kapaciteta za odgovore na krizne situacije u BiH kroz kontinuirane edukacije spasilaca i medicinskih ekipa te donaciju opreme, niko nije mogao ni pomisliti da će stečeno znanje primijeniti upravo u Turskoj nakon velike katastrofe.

Projektom su po prvi put obuhvaćene kako entitetske službe u BiH tako i Gorske službe spašavanja. Po prvi put ti ljudi, koji inače u kriznim situacijama odlično sarađuju bez obzira iz kojeg dijela BiH dolaze, zajedno su učestvovali na edukacijama gdje su obučavani od strane instruktora AFAD-a i IHH.

Ujedinjeni u istom cilju, brojni spasioci su prošli nekoliko ciklusa edukacija, a više od 30 njih steklo je i zvanje instruktora koji su registrirani od strane Ministarstva sigurnosti u okviru Mehanizma zaštite i spašavanja EU-a.

Plan je bio da učestvuju na velikoj međunarodnoj pokaznoj vježbi, koja se organizuje svake godine u Turskoj. Međutim, umjesto na pokaznu vježbu većina ih je došla na pravu akciju spašavanja, nakon razornih zemljotresa.

Radeći sa svojim nekadašnjim instruktorima iz AFAD-a i IHH, timovi iz BiH su dali ogroman doprinos u spašavanju ljudskih života.

– Obuka i edukacija ključni –

Pamela Bejdić iz Gorske službe za spasavanje općine Novi Grad Sarajevo, završila je nekoliko serija obuka Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA).

“Prošle godine smo završili sve cikluse USAR obuke (Urbana potraga i spašavanje), a pored te obuke i druge obuke kao što je spašavanje u nepristupačnim terenima pod vodom, na vodi itd. Za našu akciju u Turskoj najznačajnija mi je bila ovaj USAR obuka. Mislim da bez tek obuke ne bismo mogli postići rezultate koje smo postigli, a to je spašavanje deset građana. To je bio i razlog zašto smo mi otišli dole jer smo bili sposobni i obučeni. Zahvaljujući toj obuci naš tim je pokazao da smo spremni da reagujemo u tim situacijama. Ta obuka nam je bila ključna u spašavanju unesrećenih u ovoj katastrofalnoj nesreći”, rekla je Bejdić.

Semra Japalak, koja je također učestvovala u akciji spašavanja u Turskoj, ističe da su im obuke pomogle, posebno prilikom pristupa unesrećenim osobama.

“Također je jako bitno da znamo na koji način pristupiti ljudima koji očekuju da ćemo izvući njihove članove porodice, kako ih u tom trenutku smiriti. Jako je bitno da ih saslušamo ili da im pružimo neki savjet”, kazala je Japalak.

Dodala je da su bili u centru Turske humanitarne organizacije IHH gdje su se uvjerili u njihovu odličnu organizaciju rada na terenu.

“Organizacija u svakom poslu je jako bitna, ali ovdje ima veću dimenziju jer su ovo nepredvidive okolnosti gdje imamo jako puno stresa i pomiješanih emocija koje treba kanalisati ali isto tako biti profesionalan u onome što radimo. Tu sam bila fascinirana sa ‘leadership skills’ (liderske vještine) koje su imale osobe zadužene za organizaciju, a to su osobe koje su bile instruktori mojim kolegama u GSS-u. Pored ljudskog kadra, oni su jako vodili računa da samo obučeni rade određene stvari. Sav taj ‘leadership skills’ je nešto što ću zasigurno ponijeti kroz život sa sobom”, rekla je Japalak.

– Spašavanje u nepristupačnim terenima –

Benjamin Poturak, spasilac – volonter, prošao je također brojne obuke i edukaciju organizirane pod pokroviteljstvom TIKA-e.

“Pod pokroviteljstvom TIKA-e sam prošao šest ciklusa obuke i stekao zvanje instruktora spašavanja u nepristupačnim terenima i instruktora spašavanja u urbanim sredinama, to jest ruševinama. Obuke koje sam prošao u TIKA-i su dosta utjecale na moj profesionalni razvoj i usavršavanje kao spasioca. Imali smo priliku sada kroz obuku urbanog spašavanja, spašavanja u ruševinama pokažemo sve što smo naučili i da budemo rame uz rame s našim instruktorima na terenu nakon zemljotresa”, kazao je Poturak.

Ipak, vratili su se u BiH donekle zadovoljni jer je njihov tima uspio spasiti deset ljudi.

“Moja ekipa je spasila deset ljudi, a kažu da ko spasi jedan život kao da je spasio cijelo čovječanstvo. Kada smo se predstavili da smo ekipa iz Bosne i Hercegovine, vidjeli smo suze ljudi i to je ostavilo velikog traga na sve nas”, kazao je ovaj spasilac, dodajući da neke scene nikada neće moći zaboraviti.

“Scena kada smo spasili šest ljudi iz jedne ruševine, to jest jednu kompletnu porodicu koji su nepovrijeđeni izvučen. Ta njihova sreća i suze, pogotovo kada smo se predstavili da smo iz Bosne i Hercegovine, to će mi ostati u vječnom sjećanju kao jedna pozitivna strana, ali naravno mi smo bili u jednoj takvoj situaciji da smo vidjeli i veliki broj mrtvih. Ostat će nam uvijek u sjećanju scena koju će biti teško zaboraviti, a to je kad smo podigli jednu ploču i na stepenicama ugledali oca i majku zagrljene i u sredini njihova beba. Sve troje su bili mrtvi”, ispričao je Poturak.

Kako je na kraju kazao, život se nastavlja i mogu biti bar donekle zadovoljni u ovom bh. spasilačkom timu jer su tokom misije uspjeli spasiti deset ljudi, uključujući djecu.

Ukupno trinaest timova za potragu i spašavanje od 234 osobe iz Bosne i Hercegovine stiglo je u Tursku odmah nakon zemljotresa koji je odnio desetine hiljada života, kako bi dali doprinos u ovoj veoma zahtjevnoj spasilačkoj misiji.

Prema dostupnim prognostičkim materijalima i ovo proljeće (odnosno period od 1. marta do 31. maja) na prostoru Bosne i Hercegovine trebao bi da bude topliji u odnosu na prosječnu proljetnu temperaturu zraka za period 1981.- 2010. godine.

Vjerovatnoća ostvarenja prognoze je umjerena i kreće se do 60 posto, navedeno je u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Izgledno je da bi sva tri mjeseca mogla biti toplija u odnosu na referentni niz. Pozitivna odstupanja u sjevernim i djelimično u centralnim područjima biće nešto izraženija u odnosu na jug zemlje. Najveće pozitivno odstupanje temperature očekuje se u maju.

Proljeće 2023. godine, u poređenju sa istim razdobljem prošle godine, trebalo bi biti nešto toplije. Prodori hladnih zračnih masa sa sjevera kontinenta koji će oboriti temperaturu zraka ispod prosječnih vrijednosti mogući su tokom čitavog promatranog perioda, a pojava mraza do treće dekade aprila.

Očekivani broj mraznih dana (minimalna temperatura zraka < 0,0 °C) u Bosni tokom proljeća 2023. je do 20, a na području južne Hercegovine do četiri mrazna dana.

Ukupna sezonska suma padavina prema istim prognostičkim materijalima trebala bi biti na širem području BiH nešto niža u odnosu na višegodišnji prosjek. Iznadprosječne sume padavina prognoziraju se u sjeveroistočnim područjima. Raspored padavina bit će neujednačen, a najviše padavina prognozira se sredinom proljetnog perioda.

Očekivane ukupne količine padavina trebale bi biti približno jednake u odnosu na proljeće 2022. godine.

Dostupni prognostički materijali za područje BiH, po pitanju padavina, predviđaju umjerenu (oko 40 posto) vjerovatnoću ostvarenja prognoze. Pojava snijega je izgledna, ali periode padanja snijega u ovom tipu prognoze nije moguće prognozirati, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Iz FHMZ napominju da je prognoza padavina na duži vremenski period složenija i sa manjom vjerovatnoćom za uspješnost u odnosu na prognozu temperature.