Građani su ogorčeni što se cijene povećavaju iz dana u dan i što vlasti u Bosni i Hercegovini ne preduzimaju ništa da zaustave udare na kućne budžete. Sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u februaru iznosi 2.902 KM, a pokrivenost prosječnom platom tek je 40 odsto. Najviše je poskupjela hrana, čak za 22 odsto.

Prodavači na gradskoj tržnici u Banjaluci kažu da je kupovna moć građana drastično pala. Rijetko se kupuje kilogram, uglavnom tek nekoliko komada.

Građani kažu da više vole kupovati na tržnici, jer je kvalitetnije voće i povrće, iako su cijene prešle sve granice. Prinuđeni su da zbog poskupljenja smanje gramažu. Kupuju, kažu, duplo manje nego prije inflacije.

U moru poskupljenja, cijena jaja je drastično skočila za više od 100 odsto. Prošle godine je jaje koštalo 20 feninga, a sada 40, 50 i 70 feninga u zavisnosti od veličine.

Iako su cijene goriva u Bosni i Hercegovini smanjene za gotovo jednu marku u odnosu na nekoliko mjeseci ranije, cijene osnovnih životnih namirnica nisu. Što je još gore, i dalje se povećavaju iz dana u dan.

"Ovdje više nije samo do trgovaca u maloprodaji i do proizvođača i distributera, tako da ovaj rast i trend, ne vidimo način da prestane. Sad je poskupjela električna energija i novo opravdanje zašto su cijene znatno više, tako da potrošač plaća taj danak", ističe Мurisa Marić iz Udruženja građana "Don" iz Prijedora.

Prema statističkim podacima, cijene hrane i bezalkoholnih pića povećane su za 22 odsto, režijski troškovi i prevoz za više od 15 odsto. Naši sagovornici zaključuju da vlasti u Bosni i Hercegovini ne preduzimaju ništa da suštinski zaštite građane od inflatornih udara i trgovačkog lova u mutnom.

(BHRT)

Na petoj sjednici Skupštine ZDK je na dnevnom redu bio Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o Vladi Zeničko-dobojskog kantona po skraćenom postupku na prijedlog zastupnika BHI-KF Alena Kapkovića. Zakon koji je do sada bio na snazi je propisao da se Vlada ZDK sastoji od sedam članova iz reda bošnjačkog, te po dva člana iz reda hrvatskog i srpskog naroda.

Aktuelna Vlada ZDK osnovana je mimo ovog zakona s obzirom na to da ima tri člana iz reda hrvatskog i šest iz reda bošnjačkog naroda, te dva iz srpskog. Zbog te činjenice se trećina zastupnika u Skupštini ZDK obratila Ustavnom sudu FBiH čija se odluka čeka. Interesantno je da se nakon donošenja ovakve odluke o imenovanju nove vlade pristupilo izmjenama zakona.

Ove izmjene su sporne prije svega za SDA i HDZ iz kojih navode da se ukidanjem odredbe o tačnom broju članova Vlade iz svakog od konstitutivnih naroda može desiti da ubuduće Vlada bude i jednonacionalna.

Predlagač Alen Kapković (BHI-KF) je naveo da su razlozi za donešenje ovog što po dosadašnjem zakonu nisu pored konstitutivnih naroda bili zastupljeni i ostali.

Zastupnica HDZ BiH ZDK Anita Paurić je navela da klub zastupnika HDZ neće podržati ovaj prijedlog jer ništa ne garantira da će u budućnosti biti ravnopravna nacionalna zastupljenost u Vladi ZDK.

Amela Granić (BHI-KF) je navela da nije istina da se ovime ugrožava hrvatski narod, te da se navodi da će sastav Vlade biti u skladu sa popisom stanovništva. Navela je da će i u novim Vladama biti šest Bošnjaka, dva Hrvata, dva Srbina i jedan ostali koji je ovaj put pripisan Hrvatima.

Alija Ogrić (SDA ZDK) naveo je da je postojeći zakon sasvim dobar okvir da se jedan narod ne dovodi u podređeni položaj i da zbog toga klub SDA neće podržati ovaj prijedlog.

Iva Tadić (HDZ ZDK) naveo je da je ovdje preskočena jedna procedura kako se vodi ovaj postupak, te da on zna da se ovdje žuri jer je Vlada imenovana nelegalno. Tadić je naveo da je smatrao da su ovakve teme ostavljene prije deset godina iza, i smatra da saradnja Bošnjaka i Hrvata u Zeničko-dobojskom kantonu bila primjer u Bosni i Hercegovini. Zastupnik Tadić smatra da je ovaj postupak sraman i da ovakvo ponašanje nije adekvatno.

Selvedina Sarajlić -Spahić (SDA ZDK) navela je da ne zna zašto se daju izmjene zakona kada aktuelna većina i Vlada ne poštuju ni postojeće zakone. Zastupnica Selvedina Sarajlić-Spahić je navela da se ovakvim odnosom ugrožava uloga Bošnjaka i da se ide na štetu Bošnjaka.

Sanja Renić (BHI-KF) je navela da je zakon manjkav i da je potrebna izmjena i po evropskim presudama kako bi se ostalim građanima omogućilo učešće u vlasti.

Damir Memić (SDP ZDK) je naveo da u ostalim kantonima nigdje nema određen broj ministara koji trebaju činiti Vlade tih kantona. Zastupnik Memić je citirao zakone o vladi u drugim kantonima i naveo da je potrebno uskladiti i zakon o Vladi ZDK sa evropskim normama i presudama.

Iva Tadić (HDZ ZDK) se referirao na izlaganja kolega i naveo da ovakve ideje nemaju smisla.

Ibrahim Šišić (SDA ZDK) je da je ovo zakon koji rješava jednog čovjeka i da ovo nije sistemski zakon.

Sanja Renić (BHI-KF) je oštro reagovala na izlaganje Ive Tadića te navela da ovakav odnos prema Ostalima je zaista sramotan i diskriminatoran.

U raspravi Selvedina Sarajlić-Spahić (SDA ZDK) prozvala je većinu koja se poziva na prava Ostalih, a u suštini radi na spašavanju ministra Hrvata koji je imenovan ispred BHI-KF, te da je lažna zabrinutost za građane u ZDK.

Zastupnik Vahid Ramić objasnio je da zna da ovaj kanton slovi za najbolji što se tiče međunacionalnih odnosa i međusobnog poštivanja. Zastupnik Ramić je također rekao da je na kolegiju jedan od zastupnika većine rekao “mi možemo šta hoćemo” i da smatra da ovakav odnos prema svemu nije uredu. Vahid Ramić smatra da je potrebno sačekati apelaciju koja je na Ustavnom sudu i da se nakon toga treba očitovati.

Za Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Vladi ZDK glasalo je 19 zastupnika.

Nakon glasanja, Iva Tadić (HDZ ZDK) tražio je pojedinačno izjašnjavanje zbog važnosti ovog zakona.

Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice obavještava žene-majke koje nisu u radnom odnosu - korisnice prava na novčanu pomoć, da je na danas održanoj 5. sjednici Skupštine Zeničko-dobojskog kantona usvojen Budžet Zeničko-dobojskog kantona za 2023. godinu, kojim su odobrena sredstva za finansiranje ove novčane pomoći u iznosu od 1.000,00 KM.

Ministarstvo je odmah po usvajanju Budžeta završilo administrativne procedure u vezi sa isplatom novčane pomoći za mjesec januar 2023. godine, tako da će isplata novčane pomoći biti realizirana početkom iduće sedmice.

Press služba ZDK

Uprava policije MUP-a ZDK nešto prije podneva je objavila da su “u toku aktivnosti na dokumentovanju krivičnih djela počinjenih na štetu nosilaca sudskih i tužilačkih funkcija”.

U toku su aktivnosti policijskih službenika Sektora kriminalističke policije Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona na dokumentovanju krivičnih djela “Napad na službenu osobu u vršenju dužnosti" iz člana 359. Krivičnog zakona Federacije BiH” i “Ugrožavanje sigurnosti” ; iz člana 183. Krivičnog zakona Federacije BiH, usmjerenih prema određenim nosiocima sudskih i tužilačkih funkcija u Zeničko-dobojskom kantonu. Aktivnosti se provode u saradnji i uz nadzor dežurnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona. Obzirom da se vrše hitne i neodložne mjere i radnje, više informacija će biti dostupno u toku dana, kratko je saopćeno iz Odsjeka za odnose sa javnošću, analitiku i planiranje Uprave policije ZDK.

Nezvanično saznajemo da se radilo o prijetnjama koje su upućene sudiji i tužiocu u ZDK, ali više detalja policija ne želi saopćiti dok se ne obave radnje hapšenja i dokumentovanja.

Aarhus Centar u BiH u ovoj godini nastavlja priču o zabrani izgradnje mHE Bilješevo na rijeci Bosni. Iz tog centra podsjećaju da je zajedničkim snagama još prošle godine upućena Inicijativa koju je potpisalo 2.000 građana Kaknja, a kojom je zatraženo odbacivanje Prijedloga Odluke o davanju saglasnosti za provođenje koncesija za izgradnju mHE “Bilješevo” na rijeci Bosni kao i donošenje Zaključka o zabrani planiranja i izgradnje malih hidroelektrana na teritoriji općine Kakanj.

Općinsko vijeće je bilo dužno u roku 60 dana da razmatra pomenutu Inicijativu, taj rok nije ispoštovan, pa je Aarhus centar u BiH uputio niz urgencija. Nažalost, do danas Općinsko vijeće Kakanj još uvijek nije razmatralo inicijativu, a što je dužno učiniti u skladu i sa Statutom te Općine, saopćeno je iz Aarhus Centra u BiH.

Kako navode iz Aarhus Centar u BiH, godinu dana poslije, razgovarali su sa predsjednicima Mjesnih zajednica Bilješevo i Modrinje, Eldinom Gađunom i Rašidom Šahinovićem, koji su im rekli da im je načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević rekao da neće doći do izgradnje mHE na rijeci Bosni.

Predsjednik MZ Bilješevo Eldin Gadžun izrazio je zadovoljstvo jer su načelnik i Općinsko vijeće stavili volju građana na prvo mjesto.

– Drago mi je i što nam je obećano da od izgradnje mini hidroelektrane neće biti ništa. Najbitnije je da imamo zajedničke interese i iste ciljeve – izjavio je Gadžun.

Iz Aarhus Centra ističu da im je kao udruženju drago čuti, pa i vidjeti da lokalne vlasti direktno sarađuju sa građanima i poštuju njihovu volju.

– Svakako nastavljamo da pratimo situaciju i sačekamo zvanično odbacivanje Prijedloga Odluke o davanju saglasnosti za provođenje koncesija za izgradnju mHE “Bilješevo” na rijeci Bosni kao i donošenje Zaključka o zabrani planiranja i izgradnje malih hidroelektrana na teritoriji općine Kakanj, jer pisani trag o ovoj odluci OV Kakanj ipak mora biti izdat, poručili su iz Aarhus Centra u BiH.

Kompanije koje se bave preradom i konzerviranjem gotove hrane, voća i povrća ponovo su se našle u problemu jer je, kako kažu, cijena ambalaže ponovo skočila za 80 odsto, što je uzrokovalo rast cijena njihovih proizvoda koji se nalaze na policama marketa, a što je novi udar na džep građana.

Stevo Filipović, direktor kompanije “Sava Semberija”, ističe za “Nezavisne novine” da je trenutna situacija jako teška.

“U oktobru prošle godine smo imali poskupljenje od 100 odsto, a sada, par mjeseci nakon toga, ponovo imamo poskupljenje od 80 odsto“, kazao je Filipović.

Prema njegovim riječima, ambalaža od jednog litra, odnosno jedna litarska flaša je skuplja za pomenuti iznos – 80 odsto.

“Cijena litarske flaše prošle godine je bila 0,35 KM, a sada je skočila na 0,60 KM“, kazao je Filipović.

Kako je rekao, za skuplje proizvode, koji se nalaze na policama marketa, pored poskupljenja ambalaže, krivo je i prošlogodišnje poskupljenje energenata i veća cijena repromaterijala.

“Sada imamo problem jer je kompaniju iz Švajcarske, od koje smo mi nabavljali ambalažu, otkupila firmu iz Hrvatske, te oni sada imaju monopol i mogu da sami odrede cijenu kakvu hoće“, kazao je Filipović.

Mladen Pratljačić, menadžer “Mladegs paka” iz Prnjavora, rekao je za “Nezavisne novine” da je zbog poskupljenja ambalaže moguće poskupljenje pojedinih proizvoda.

“Nama je ambalaža skuplja, ali ne toliko kao proizvođačima koji koriste staklenu ambalažu, jer je staklo dosta skuplje“, kazao je Pratljačić, dodajući da je situacija teška, ali ne toliko kao prošle godine.

Da je ovo novi udar na džepove građana u Srpskoj, potvrđuje i Ana K. iz Banjaluke.

“Neki dan sam otišla u market da kupim kukuruz i meksički miks u konzervi. Šokirala sam se kad sam vidjela cijenu, jer su za kratko vrijeme ovi proizvodi poskupjeli skoro duplo, zbog čega sam se začudila i zapitala šta bi mogao biti razlog ovolikog poskupljenja“, kazala je ova Banjalučanka, dodajući da je na kraju kupila najmanje pakovanje.

“Ne znam o čemu se tu radi i šta je razlog tolikog poskupljenja, jer znam da sam prije nekoliko mjeseci kupovala te iste konzerve s povrćem, koje su bile mnogo povoljnije, ali to je sada sasvim druga cijena“, kazala je ona.

Takođe, izračunala je da joj se više isplati da kupi zamrznuto povrće, nego konzervisano.

Naš Vedran Lekić, svjetski prepoznati ekspert seizmologije i profesora pri Univerzitetu Maryland u College Parku (Sjedinjene Američke Države) dobitnik je velike i prestižne naučne nagrade - Newcomb Clevland Award za otkrića.

Newcomb Cleveland nagrada Američkog udruženja za unapređenje nauke (AAAS) se svake godine dodijeljuje autoru(ima) izvanrednih naučnih radova objavljenih u sekcijama Research Articles ili Reports.

Kako je objavio nagrađivani inžinjer, inovator, profesor na poznatom Univerzitetu La Trobe i osnivač "BH Futures Foundation" Edhem Čustović nagrada je osnovana davne 1923. godine i pored prestiža, dobitinik/ci dobijaju 25,000 američkih dolara.

"Prof. Lekić je zajedno sa kolegama prvi napravio nevjerovatno otkriće. On je rođeni Sarajlija koji je pohađao najbolje univerzitete poput MIT, Harvard i Berkeley", napisao je Čustović.

U nastavku krakti video o ovoj temi.

Fondacija za kinematografiju Sarajevo u saradnji sa lokalnim zajednicama ulazi u finalnu fazu realizacije kapitalnog projekta modernizacije i digitalizacije dvorana.

Na inicijativu Upravog odbora te uz značajnu potporu Ministrice Kulture i sporta Federacije BiH Zore Dujmović i Vlade Federacije BiH 2022.godine raspisan je javni poziv za podršku komplementarnim djelatnostima za kapitalni projekat digitalizacije kino dvorana u lokalnim zajednicama.

Isti je naišao na veliki odziv Upravih tijela lokalnih zajednica i Javnih ustanova koje upravljaju kino dvoranama pa je Odlukom po konkursu sredinom avgusta prošle godine podržano 13 lokalnih zajednica iz čak 9 Kantona Federacije BiH sa projektima digitalizacije i modernizacije kino dvorana.

Krajem januara ove godine finaliziran i međunarodni tender za nabavku i instalaciju opreme sa odabirom dva najpovoljnija ponuđača. Nakon što je Fondacija za kinematografiju Sarajevo potpisala Ugovore sa svim Upravnim tijelima dvorana iz Federacije BiH u toku ove sedmice je predsjednik Upravnog odbora Antonio Beus potpisao Ugovore o nabavci i instalaciji opreme za modernizaciju i digitalizaciju dvorana sa odabranim izvođačima radova, kompanijama Audio Video Consulting d.o.o. i IMTEC d.o.o. iz Sarajeva.

Tako je projekat koji je od nemjerljive važnosti za BH kinematografiju te će BH autorima i njihovim naslovima omogućiti da u isto vrijeme kada u velikim centrima dođu do velikog broja gledatelja širom Federacije BiH te kvalitetno prezentuju svoja ostvarenja ušao u svoju finalnu fazu.

U narednom periodu Fondacija za kinematografiju Sarajevo će u saradnji sa Upravim tijelima svih kino dvorana koje se po ovom tenderu digitaliziraju i moderniziraju, paralelno sa opremanjem dvorana raditi na obuci i usavršavanjem osoblja a očekivani završetak radova na svim dvoranama je prvi dio ljeta 2023.godine. S obzirom na navedeno tokom ljeta 2023. godine BH, regionalni, evropski i svjetski autori će dobiti novih 13 kino dvorana u Federaciji BiH za plasman svojih novih ostvarenja te će doći do velikog broja novih gledatelja svih generacija.

Projekat digitalizacije se nastavlja i u 2023.godini za sve lokalne zajednice koje ove godine nisu bile u mogućnosti da uđu u projekat i da se na taj način dobije najšira mreža kino dvorana za plasman BH, regionalnih i svijetskih filmskih naslova u što skorije vrijeme.

(akta.ba)

U četvrti Alsterdorf u Hamburgu došlo je do krvoprolića u kojem nekoliko osoba ubijeno.

Smrtonosni hici ispaljeni su malo poslije 21 sat u Dvorani kraljevstva Jehovinih svjedoka – zgradi koja se koristi za molitvu.

Prema informacijama BILD-a, sedam osoba je poginulo, a najmanje osam ozlijeđeno. Među njima je nekoliko u kritičnom stanju, tvrde istražitelji.

Tragedija u Hamburgu

Stanovništvo je upozoreno na “ekstremnu opasnost” putem aplikacije za upozoravanje na katastrofe.

Kako javlja Hamburger Abendblatt, drama u zgradi Jehovinih svjedoka počela je u 19 sati. Ukupno 17 osoba koji su ostali neozlijeđeni nakon krvavog čina zbrinuti su u velikom vozilu hitne pomoći.

Policijski rekao je da su “dobili telefonske pozive o pucnjavi oko 21.15 sati.”

Bila su otprilike četiri perioda pucnjave. Bilo bi ispaljeno po nekoliko hitaca, u razmaku od otprilike 20 sekundi do minute”, rekla je Lara Bauch, koja stanuje u blizini mjesta tragedije.

Policajci u blizini pojurili su u crkvu, čak su čuli još jedan pucanj po ulasku u zgradu.

Prema informacijama BILD-a, na gornjem spratu pronašli su i sedmog mrtvog muškarca. Prema navodima policije, postoje indicije da bi se moglo raditi o počinitelju. Sama policija nije otvarala vatru.

Zvaničnicu su na Twitteru napisali:

“Locirali smo beživotnu osobu u društvenom centru za koju vjerujemo da bi mogla biti počinitelj.”

Glasnogovornik je dodao:

“Kako bismo isključili umiješanost drugih počinitelja, provodimo provjere i intenzivno tragamo.”

Policija je na Twitteru napisala da “nema pouzdanih informacija” o motivu zločina. Stigla je policijska ekipa za uklanjanje mina kako bi osigurala da u zgradi nema mina.

Utvrđuju se motivi

Nakon zločina, policija je pozvala ljude da izbjegavaju pogođeno područje oko Deelbogea.

“Odmah potražite sklonište u nekoj zgradi. Koristite telefon samo u ekstremnim hitnim slučajevima”, objavila je policija.

Upozorenje je u međuvremenu ukinuto. Izvijestio je to Federalni ured civilne zaštite na svojim stranicama u petak nešto iza 3 sata ujutro.

U početku nije bilo jasno kakav se događaj održava u zgradi. Web stranica Jehovinih svjedoka zakazala je jedan od dva sedmična sastanka za četvrtak navečer.

Gradonačelnik Hamburga Peter Tschentscher (57, SPD) na Twitteru je napisao:

“Izvještaji iz Alsterdorfa/Gross Borstela su šokantni. Moje najdublje saučešće porodicama žrtava. Hitne službe rade bez prestanka kako bi ušle u trag počiniteljima i utvrdile motive.”

S obzirom da se u narednom periodu očekuju nove padavine prognozira se daljnji rast vodostaja rijeka u Bosni i Hercegovini, a to posebno i iz razloga otapanja snijega zbog kiše i većih temperatura.

Tokom noći najviše padavina registrovano je na području centralne i jugozapadne Bosne, te nešto manje na sjeveru Bosne i Hercegovine, javlja Anadolija.

Tako je u Livnu palo 15, a u Bugojnu 14 milimetara po metru kvadratnom padavina (kiše).

Istovremeno na Ivan Sedlu i u Zenici je registrovano 8, Sarajevu i Mostaru 3, Gradačcu i na Bjelašnici po 2, a u Sanskom Mostu 1 milimetar padavina po metru kvadratnom.

Usljed padavina u porastu je većina vodostaja rijeka u Bosni i Hercegovini.

Tako je nivo rijeke Jale u Tuzli koja je na razini 23 centimetara i ima tendenciju daljnjeg rasta.

U porastu je i nivo rijeke Une u Bihaću na razini 85 centimetara i na 15 centimetara ispod procesa obavještavanja stanovništva i civilne zaštite (upozorenje se daje na razini 100 centimetara). Nivo rijeke Une u Bihaću ima tendenciju rasta.

Istovremeno nivo rijeke Une u Martin Brodu je na razini 139 centimetara i za sada, ima tendenciju blagog pada.

Nivo rijeke Bosne u Reljevu (Sarajevo) je na razini 260 centimetara i ima tendenciju rasta, dok je istovremeno u Zenici na razini 218 centimetara i u blagom je opadanju, za sada.

Nivo rijeke Sane u Sanskom Mostu je na razini 236 centimetara i u porastu je, dok je istovremeno u Vrhpolju na razini 161 centimetar i stagnira.

Rijeka Miljacka u Sarajevu je u porastu i na razini je 129 centimetara sa tendencijom daljnjeg rasta, kao i rijeka Lepenica u Kiseljaku čija je razina 114 centimetara i dalje raste.

Istovremeno rijeka Bila u Han Biloj je na razini 83 centimetra i za sada, stagnira.