Državni zavod za statistiku objavio je prve rezultate Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine prema kojem RH ima 3,888.529 stanovnika.  Broj stanovnika tako se od 2011. godine smanjio za 396.360 osoba, odnosno za 9,25 posto. Broj domaćinstava je 1,438.423, odnosno manji za 5,31 posto u odnosu na 2011. godinu. Broj stambenih jedinica u posljednjih je 10 godina povećan za 4,61 posto te sada iznosi 2,350.444.  Najmanji pad stanovnika zabilježen je u Grad Zagrebu, a potom u Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji. Najveći pad bilježi Vukovarsko-srijemska županija, a nakon nje slijede Sisačko-moslavačka i Brodsko-posavska županija.

Popis stanovništva 2021. godine, podsjetimo, završen je prije šezdeset dana. Prvi je puta bio proveden dijelom digitalno, odnosno podijeljen u dvije faze, a dva je puta i produžavan. Prva faza, samopopisivanje, trajala je od 13. do 27. septembra, a od 28. septembra pa sve do 14. novembra trajala je druga, kada su na teren izlazili popisivači. Njih gotovo 8000 obilazilo je domove provodeći intervjue s građanima te prikupljajući referentne brojeve onih koji su potrebne podatke unijeli online.  

Prema prošlom popisu stanovništva, provedenom od 1. do 28. aprila 2011. godine, Republika Hrvatska imala je 4,284.889 stanovnika, od toga 2.066.335 muškaraca (48,2%) i 2.218.554 žene (51,8%).

(vecernji.hr)

Inspekcijski organi su na području Federacije BiH (FBiH) tokom prošle godine izvršili ukupno 29.664 inspekcijskih nadzora, u okviru kojih je u slučajevima grubog kršenja obavezujućih mjera predviđeno izdavanje 1.447 prekršajnih naloga u iznosu od 2.231.278 KM.

Inspektori su subjektima nadzora kod kojih su ustanovljena manja odstupanja od propisanih mjera lani izrekli upravne mjere u vidu 4.469 rješenja o otklanjanju nedostataka, saopšteno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Doneseno je 87 rješenja o zabrani rada fizičkim i pravnim licima, te 727 upozorenja radi otklanjanja nedostataka na licu mjesta, naveli su iz ove uprave i dodali da su navjeći broj sanitarnih nadzora tokom 2021. godine izvršili inspektori uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo, Zeničko-dobojskog i Livanjskog kantona.

Od ukupnog broja inspekcijskih nadzora nad provođenjem higijensko-epidemioloških mjera iz naredbi kriznih štabova ministarstava zdravstva, inspektori Federalne uprave su u prethodnoj godini izvršili 2.346 inspekcijska nadzora u okviru kojih su utvrdili prekršaje koji podrazumijevaju izdavanje 226 prekršajnih naloga u iznosu od 380.960 KM, te izdali 289 rješenja o otklanjanju nedostataka, 79 rješenja o zabrani rada fizičkim licima i 727 upozorenja.

Samo u decembru, a prije pogoršanja epidemiološke situacije u FBiH, inspekcijski organi izvršili su ukupno 1.796 inspekcijskih nadzora, kojom prilikom je za grubo kršenje obavezujućih mjera izrečeno 75 prekršajnih naloga s finansijskim teretom u visini od 129.410 KM, kao i 341 rješenje o otklanjanju nedostataka, te sedam zabrana rada pravnim i fizičkim licima.

Od ukupnog broja, federalni inspektori su u decembru lani izvršili ukupno 94 inspekcijska nadzora, koji su u 11 slučajeva rezultovali izdavanjem prekršajnih naloga s finansijskim teretom od 23.500 KM, a izdata su i po tri rješenja o otklanjanju nedostataka i o zabrani rada fizičkom licu, kao i 60 upozorenja.

“Kako bi se što efikasnije organizovao i proveo nadzor nad poštovanjem higijensko-epidemioloških mjera i naredbi Kriznog štaba federalnog Ministarstva zdravstva, Uprava od početka 2020. godine sarađuje s drugim inspekcijskim organima u FBiH s ciljem intenziviranja i koordinisanja djelovanja kantonalnih, gradskih i opštinskih inspekcija, a u kontekstu pravovremenog i adekvatnog sistemskog odgovora svih nadležnih inspekcija na području FBiH”, ističe se u saopštenju.

Iz ove uprave napominju da su kazne za prekršaje propisane Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, i to u rasponu od 3.000 do 10.000 KM za privredna društva, druga pravna lica i zdravstvene ustanove, za odgovorna lica u pravnim licima od 500 do 2.000 KM, za nosioce privatne prakse i obrtnike od 2.000 do 8.000 KM, a za fizička lica od 100 do 2.000 KM.

Federalna uprava za inspekcijske poslove apeluje da se građani i privredni subjekti pridržavaju propisanih mjera, te obezbijede pretpostavke za poštovanje svih preporuka, kako za dobrobit ličnog zdravlja, tako i za kolektivnu bezbjednost i normalizaciju prilika u FBiH.

(capital.ba)

Širenjem omikrona, covid-19 se pretvara u endemiju s kojom čovječanstvo može živjeti, iako za sada ostaje pandemija, objavila je Evropska agencija za lijekove (EMA). Ona je takođe izrazila sumnju u vezi sa četvrtom vakcinacijom za opštu populaciju, rekavši da ponovljene doze nisu "održiva" strategija.

"Niko ne zna tačno kada ćemo završiti tunel, ali stići ćemo tamo", rekao je Marc Cavaleri, šef strategije za vakcine u Evropskoj agenciji za lijekove (EMA), prenosi francuska novinska agencija AFP.

"Povećavanjem imuniteta stanovništva – a sa omikronom, osim vakcinacije, pojavit će se i dosta prirodnog imuniteta – brzo ćemo se kretati prema scenariju koji je bliži endemičnosti", dodao je Cavaleri. Istakao je da smo trenutno i dalje u pandemiji, te ukazao na veliko opterećenje zdravstva zbog porasta omikronskih infekcija.

Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopštila je da je više od polovine ljudi u Evropi na "dobrom putu" da se razboli od ovog soja u naredna dva mjeseca. Takođe je istakla da ponovljene doze vakcine nisu razumna strategija, kako je istakla i Ema.

"Ako imamo strategiju u kojoj dajemo doze svaka četiri mjeseca, mogli bismo na kraju imati problema s imunološkim odgovorom", rekao je Cavaleri, dodajući da bi stalna vakcinacija mogla umoriti populaciju. Zemlje bi umjesto toga trebale početi razmišljati o dužim intervalima za davanje doza doza i, poput sadašnjih vakcina za vakcine protiv gripa, uskladiti ih s početkom hladnijeg dijela godine, dodao je Cavaleri.

Ema je ranije rekla da su studije potvrdile da je, uprkos većoj zaraznosti omikrona, rizik od hospitalizacije u ovoj verziji između jedne trećine i jedne polovine u odnosu na delta soj.

Postoje informacije da je u BiH u porastu elitna prostitucija u stanovima i hotelima.

Navedeno je to u Prijedlogu procjene prijetnje od organizovanog kriminala u BiH u 2021. godini, dokumentu Ministarstva bezbjednosti BiH, koji je u procesu konsultacija.

U dijelu ovog dokumenta, koji se odnosi na trgovinu ljudima, ističe se da je glavni pojavni oblik ove trgovine i dalje seksualna eksploatacija ženskih osoba, među kojima se nalaze i djevojčice.

"Žrtve trgovine ljudima su uglavnom osobe koje pripadaju socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Trenutni trendovi pokazuju da BiH sve više postaje zemlja polazišta trgovine ljudima, s obzirom na to da su žrtve trgovine ljudima uglavnom državljani BiH, koji se na različite načine eksploatišu u svrhu prosjačenja, zatim u svrhu radnih i seksualnih potreba", ističe se u Prijedlogu procjene prijetnje od organizovanog kriminala u BiH u 2021. godini.

Naglašeno je i da kriminalci često vrbuju i eksploatišu ženske osobe, tako što sa njima stupaju u vanbračne zajednice i organizuju njihov odlazak u inostranstvo, a potom ih putem ucjena, prijetnji, zastrašivanja, zlostavljanja i drugih vidova fizičkog i psihičkog nasilja primoravaju na rad i prostituciju.

"Pojedine informacije ukazuju da se klasična seksualna eksploatacija žrtava u BiH postepeno transformiše u smislu da se djevojke sve više angažuju kao 'pratnja poslovnih ljudi' te je u porastu i takozvana elitna prostitucija u stanovima i hotelima", ističe se u dokumentu.

Kako se dodaje, osnovni motiv za vršenje ovih kriminalnih radnji je sticanje nezakonite dobiti koja se naknadno investira u nekretnine, skupocjene automobile i legalne poslove, čime se vrši posljednja faza stavljanja stečenog novca u legalne tokove, tzv. pranje novca.

Na osnovu raspoloživih informacija, kako se dodaje, može se konstatovati da je BiH već odavno prešla iz kategorije tranzitne i zemlje destinacije žrtava trgovine ljudima u kategoriju zemlje polazišta, čiji građani sve više postaju žrtve trgovine ljudima.

"Procjene su da će se trend povećanja trgovine ljudima nastaviti i u narednom periodu zbog postojanja faktora koji pogoduju njegovom rastu, a prije svega loše ekonomske i socijalne situacije, siromaštva, velike nezaposlenosti, mogućnosti velike finansijske zarade, stalnog priliva migranata, poroznosti granica i drugo", ističe se u ovom dokumentu.

Da je u pitanju realna procjena smatra i Radmila Žigić, direktorica Fondacije "Lara" iz Bijeljine, koja naglašava da na to ukazuju i konkretni primjeri iz prakse, dok je, kako ističe, angažman institucija na sprečavanju i suzbijanju trgovine ljudima u BiH posljednjih godina značajno umanjen.

"Mislim da je eksploatacija žena prisutna mnogo više nego što je to vidljivo i mnogo više nego što je to iskazano u različitim kriminalističkim statistikama. Taj problem se u radu agencija za sprovođenje zakona apsolutno marginalizuje i tretira kao dobrovoljna prostitucija, a zanemaruje se činjenica da prostitucija kod nas nije legalizovana", rekla je Žigićeva.

Ona ne vjeruje da će institucije u skorije vrijeme ući u borbu protiv elitne prostitucije.

"Ali prije ili poslije svako društvo mora ući u tu vrstu obračuna zato što će se elitna prostitucija jednog dana najvjerovatnije preseliti na uličnu prostituciju, u ugostiteljske objekte nižeg ranga", navela je Žigićeva.

Naime, ona pojašnjava da, u suštini, uključenost žena u takozvanu elitnu prostituciju ima određen rok trajanja i rizike i najčešće se ne završava rezultatima zbog kojih se u tu prostituciju ušlo, odnosno ne donosi materijalnu dobit.

"Jednog dana te žene više neće biti atraktivne za tržište elitne prostitucije. Ako same nisu bile dovoljno jake, ako su imale podvodača, one će se brzo naći u situaciji da nemaju izbora nego da se nastave baviti prostitucijom, ali na mnogo manje elitnim mjestima", kaže Žigićeva.

Prema njenim riječima, najveći dio žena ne želi da se bavi prostitucijom, ali u datim okolnostima to im se učini kao dobar ili jedini mogući izbor, odnosno način da brzo zarade veliki novac.

"Ali elitna prostitucija je skupa za onoga ko je plaća, ali i za onoga ko daje usluge, tako da se kumulisanje velike zarade najčešće ne dešava, već se živi na jednoj, uslovno rečeno, višoj nozi, dok to traje. Kada to prestane, žena ili djevojka će se naći u gotovo istim problemima u kojima je bila i prije nego što je ušla na tržište elitne prostitucije", istakla je Žigićeva.

Prema podacima MUP-a Srpske, u 2020. godini evidentirano je jedno krivično djelo navođenje na prostituciju, a godinu ranije nije bilo takvih slučajeva. Međutim, u 2019. registrovano je pet prekršaja koji se odnose na prostituciju.

(N.N.)

Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu u protekle tri godine podneseno je oko 3.500 tužbi protiv BiH.

"U 2019. godini je Europskom sudu za ljudska prava podneseno oko 1.800 tužbi protiv BiH, u 2020. godini oko 900, a u 2021. godini oko 800 tužbi", rekla je Monika Mijić, v.d. zastupnice Savjeta ministara BiH pred sudom u Strazburu.

Međutim, sudeći prema njenim riječima, Evropski sud za ljudska prava je na dobar dio tih predmeta već stavio tačku.

"Trenutno je pred Sudom u Strazburu oko 600 tužbi podnesenih protiv BiH. Tužbe koje ne budu u startu odbačene kao nedopuštene u većini slučajeva rezultiraju presudom u kojoj se utvrdi povreda prava ili se rješavaju prijateljskom nagodbom, kao i odlukom o odbacivanju zbog nedopuštenosti", navela je Mijićeva. Kako je precizirala, prošlogodišnje tužbe su se u najvećoj mjeri odnosile na neizvršenje presuda domaćih sudova koje se odnose na potraživanja iz radnih odnosa na teret kantona i Federacije BiH, kao i na dužinu postupka pred domaćim sudovima.

"S obzirom na to da su odgovorni kantoni donijeli akcione planove za sistemsko rješavanje problema neizvršenja domaćih sudskih presuda, a koje je Sud u Strazburu prihvatio, veliki broj ovih predmeta je Sud brisao sa liste svojih predmeta. Također i Federacija BiH je donijela takav akcioni plan", navela je Mijićeva.

Ona ističe da Kancelarija zastupnika Savjeta ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava ne vodi statistiku o iznosima koje pojedinci potražuju pred Sudom u Strazburu, jer ti iznosi, kako dodaje, i nisu toliko relevantni.

"Naime, pojedinci uglavnom pred Sudom u Strazburu potražuju znatno veće iznose od onih koje im Sud zaista i dosudi u presudi", rekla je Mijićeva. Prema presudama i odlukama o prijateljskim nagodbama koje se odnose na različite nivoe vlasti u BiH, a koje su donesene u 2021. godini, isplaćeno je oko 158.853 evra.

"U 2019. godini na ime pravične naknade i troškova postupka po presudama i odlukama o prijateljskim nagodbama Suda u Strazburu isplaćene su oko 702.000 evra, a u 2020. godini oko 75.600 evra", navela je Mijićeva.

Tumačeći brojke o tužbama koje na godišnjem nivou budu podnesene protiv BiH Sudu u Strazburu, advokat Tatjana Savić ističe da one pokazuju da postoji nezadovoljstvo građana radom domaćih sudova. Dakle, kako dodaje, u pitanju je pokušaj traženja pravde u Strazburu.  Međutim, prema riječima Savićeve, broj predstavki koje budu usvojene izuzetno je mali. Kako je naglasila, opšte mišljenje evropskih advokata je da se preveliki broj predstavki odbaci u "trijažnom" procesu, odnosno ne dođe do strazburskih sudija da ih razmatraju.

"Međutim, ono što ja vidim kao problem, jeste da naši sudovi još nisu spremni da Evropsku konvenciju primijene direktno. Ako imate predmet koji je činjenično i pravno vrlo sličan onom koji je riješen pred Sudom u Strazburu, naši sudovi još nisu spremni da prihvate direktno stav Strazbura, naročito ako neka naša zakonska norma govori suprotno. To je problem", naglasila je Savićeva za "Nezavisne novine".

Inače, čak i neke presude koje je Strazbur davno donio, u BiH su mrtvo slovo na papiru. Najpoznatija od njih, ona u predmetu "Sejdić i Finci", još nije implementirana.

Inspektori u Sloveniji tokom posljednje sedmice decembra prošle i prve sedmice ove godine izrekli su novčane kazne od 69.100 eura zbog nepoštivanja PCT uslova, javlja Anadolu Agency (AA).

Naime, inspekcijski organi su od 20. decembra do zaključno 9. januara izvršili 21.315 inspekcijskih nadzora. Izrekli su 149 prekršajnih sankcija, 1.028 opomena i 1.076 upravnih mjera, a donijeli su sedam rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti. Ukupna vrijednost izrečenih kazni iznosila je 98.809 eura, a većinu, 69.100 eura, izrekao je inspektorat zbog nepoštovanja PCT uslova.

Policija je od 21. decembra 2021. do 10. januara zaprimila 163 prijave o kršenju pravilnika i izrekla 373 upozorenja. U ovom periodu izvršila je deset zajedničkih pooštrenih inspekcijskih nadzora sa inspekcijskim službama i izrekla 194 upozorenja na javnim skupovima.

Na granici su policajci uručili 1.885 izjava o karantinu kod kuće. U 155 slučajeva ljudi su odbili da potpišu izjavu, a policija je dostavila podatke Ministarstvu zdravlja Slovenije radi donošenja odluke o kućnom karantinu.

U zavisnosti od zemlje dolaska, najviše upućivanja u kućni karantin dato je za osobe koje su stigle iz Bosne i Hercegovine (1.059), Kosova (349), Hrvatske (213), Srbije (178) i Sjeverne Makedonije (56).

Na graničnim prelazima i kontrolnim punktovima policija je odbila 65 osoba koje nisu ispunjavale uslove za ulazak ili prolazak kroz Sloveniju.

Nositi zaštitne maske ili ne je pitanje koje je Italija riješila na početku pandemije COVID-19 sa energičnim "da". Sada se nekadašnji epicentar pandemije u Evropi nada da će joj još strožije mjere pomoći da pobijedi najnoviji porast infekcije.

Druge zemlje poduzimaju slične mjere, jer se transmisivnija omikron varijanta širi kontinentom.

S obzirom na to da se odjeljenja intenzivne njege u Italiji brzo pune većinom nevakcinisanim pacijentima, vlada je na Badnje veče objavila da se FFP2 maske, koje korisnicima nude veću zaštitu od platnenih ili hirurških maski, moraju nositi u javnom prevozu, uključujući avione, vozove, trajekte i podzemne željeznice.

FFP2 se sada također moraju nositi u pozorištima, bioskopima i sportskim događajima, u zatvorenom ili napolju.

Italija je ponovo uvela obavezno nošenje maski i na otvorenom. Nikada nije ukinula mjeru nošenja u zatvorenom prostoru, čak i kada su infekcije naglo pale tokom ljeta.

Španija je na Badnje veče ponovo uvela obavezu nošenja maski na otvorenom. Nakon što je 14-dnevna stopa zaraze porasla na 2.722 nove infekcije na 100.000 stanovnika do kraja prošle sedmice, premijer Pedro Sanchez upitan je da li nošenje maski na otvorenom pomaže.

Portugal je vratio maske krajem novembra, nakon što je u velikoj mjeri odustao od zahtjeva kada je postigao cilj vakcinacije 86 posto stanovništva.

Grčka je također uvela obavezno nošenje maski na otvorenom, dok zahtijeva FFP2 ili dvostruku hiruršku masku u javnom prevozu i u zatvorenim javnim prostorima.

Ove sedmice, tim za upravljanje epidemijom holandske vlade preporučio je nošenje maski za osobe starije od 13 godina u prometnim javnim zatvorenim prostorima kao što su restorani, muzeji i pozorišta te za gledaoce na sportskim događajima u zatvorenom prostoru. Ta mjesta su trenutno zatvorena.

U Francuskoj je obavezno nošenje maski na otvorenom djelimično ponovo uvedeno u decembru u mnogim gradovima, uključujući Pariz. Uzrast djece za nošenje maski na javnim mjestima smanjen je sa 11 na šest godina.

Austrijski kancelar Karl Nehammer najavio je prošle sedmice da ljudi moraju nositi FFP2 maske na otvorenom ako ne mogu da drže razmak od najmanje dva metra.

U Italiji, zemlji od 60 miliona stanovnika, na koronavirus je pozitivno više od dva miliona ljudi.

Mnogi ljudi su pozitivni na koronavirus ili u samoizolaciji što je dovelo do poremećaja u funkcionisanju javnog prevoza.

Vlada vidi maske kao način da omogući društvu da efikasnije funkcionira.

Ljudi koji su primili dopunske vakcine ili nedavno primili drugu dozu vakcine sada mogu izbjeći karantin nakon kontakta sa zaraženom osobom ako nose FFP2 masku 10 dana.

U Velikoj Britaniji, gdje se premijer Boris Johnson fokusirao na vakcinaciju, maske nikada nisu bile potrebne na otvorenom.

Ovog mjeseca, međutim, vlada je rekla da bi učenici srednjih škola trebali nositi maske za lice i na nastavi. No, ministar obrazovanja Nadhim Zahawi rekao je da se to pravilo neće primjenjivati ​​"dan duže nego što je potrebno".

U 2021. godini Bosanci i Hercegovci su kupili automobile u vrijednosti 757.629.395, potvrđeno je za Faktor iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH).

Ukupno je uvezeno 54.822 automobila, od čega je 7.424 novih i 47.398 polovnih. Za sve automobile su plaćene uvozne dadžbine od 138.177.548 KM. To predstavlja veliki porast u broju automobila i njihovoj vrijednosti jer su Bosanci i Hercegovci u 2020. godini uvezli samo 40.963 četverotočkaša, čija je vrijednost bila 615.892.425 KM.

U posljednjih deset godina najviše automobila u BiH je uvezeno 2018. godine 76.357, a najveća vrijednost uvezenih automobila u jednoj godini bila je 2019. kada su Bosanci i Hercegovci uvezli četverotočkaše za nevjerovatnih 888.282.048 KM.

Najskuplji automobil koji je uvezen u našu zemlju u 2021. godini je “ferrari F 142”, za koji je izdvojeno nevjerovatnih 572.717 KM. Naime, on je plaćen 489.457 KM i za njega je vlasnik platio 83.260 KM uvoznih dadžbina. U BiH je u 2021. godini uvezeno samo 50 električnih automobila.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) na prijedlog Kriznog štaba (KŠ) Ministarstva zdravstva usvojila je nove epidemiološke mjere s rokom važenja od 14 dana, počevši od sutra, 14. januara.

Mjere se odnose se na zdravstvene ustanove, higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja, predškolske ustanove, obdaništa, ugostiteljske objekte, vjerske zajednice, pogrebna društva, organe uprave, općine/gradove, policiju i inspekcije, sudove, ugostiteljske objekte i obdaništa u ovom kantonu.

Mjerama su obuhvaćene nove mjere Vlade FBiH, po kojima je dopušteno okupljanje maksimalno 30 osoba u zatvorenom i 100 osoba na otvorenom, odnosno 60 u zatvorenom i 200 osoba na otvorenom uz poštivanje pravila VPT (vakcinisan, prebolio, testiran), uz obavezu da se osigura obavezan fizički razmak od najanje 2 metra između osoba, izuzev članova istog domaćinstva. Organizatori su odgovorni za provođenje mjera i postupanje u skladu s propisima o javnim okupljanjima.

Krizni štab Ministarstva zdravstva je predložio nešto restriktivnije mjere zbog pogoršane epidemiološke situacije i naglog porasta broja oboljelih, koji je u prethodnoj sedmici udvostručen. Potvrđeno je 1.263 novih slučajeva zaraze, aktivnih je 1.785, a umrlo je 12 osoba. Do 09. januara u ovom kantonu ukupno je potvrđeno 23.070 slučajeva infekcije virusom korona.

Premijer Mirnes Bašić pozvao je građane da poštuju epidemiološke mjere te da se vakcinišu kako bi se postizanjem kolektivnog imuniteta spriječilo nekontrolisano širenje infekcije te izbjeglo donošenje restriktivnih epidemioloških mjera.

Prema podacima Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), do sada je u ovom kantonu sa dvije doze vakcinisano 81.719 građana ili 31,4 posto odraslog stanovništva, odnosno 41,4 posto ako se u obzir uzmu građani koji su vakcinisani u inostranstvu, što nije dovoljno za sticanje kolektivnog imuniteta.

Press služba ZDK

Usvajanje Zakona o kontroli imovine zvaničnika u Tuzlanskom kantonu obilježili su otpori, koji su doveli i do reakcije Američke ambasade u Bosni i Hercegovini. Sada kada je zakon usvojen, dio zastupnika najavljuje njegovo osporavanje na sudovima.

Skupština Tuzlanskog kantona je krajem decembra usvojila Prijedlog zakona o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, nositelja izvršnih funkcija i savjetnika, koji je zbog ranije predloženih amandmana izazvao i reakcije Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) te Transparency Internationala (TI) u BiH.

Ovaj zakon smatra se jednim od ključnih koraka prema transparentnosti i njim se utvrđuju obaveze nosilaca javnih funkcija u Tuzlanskom kantonu (TK) da prijave zatečenu imovinu i prihode, porijeklo i promjene imovine i prihoda, kao i poklone koje dobiju u toku obavljanja javne funkcije. Usvajanje zakona pratila je rasprava o amandmanima koje su prije samog usvajanja zakona uložili zastupnici Demokratske fronte (DF) u Kantonalnoj skupštini, piše Balkanska istraživačka mreža BiH (BIRN BiH).

Dževad Hadžić, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini, objašnjava da su se tri od deset amandmana DF-a odnosili na imovinu bližih srodnika i maloljetne djece ili djece roditelja koji ne žive zajedno, odnosno da se njihova imovina ne odnosi na ovaj zakon.

“Zbog toga je reagovala i Američka ambasada, a zakon je usvojen bez pomenutih amandmana”, kaže Hadžić.

Zastupnik DF-a Boris Krešić kaže da će stranka nastaviti da osporava zakonska rješenja.

“Mislim da ovaj zakon neće biti efikasan, a mi ćemo svakako uputiti apelaciju Ustavnom sudu BiH”, kaže on.

Ambasada SAD-a u BiH je ranije pozvala vlasti u Tuzlanskom kantonu da odbace amandmane na zakon.

“Pozivamo Skupštinu Tuzlanskog kantona da odbaci amandmane za izmjene zakona predložene u posljednjem trenutku, koje su u suprotnosti s najboljim međunarodnim praksama i koje bi samo služile slabljenju zakona i borbi protiv korupcije”, navedeno je na Twitter profilu Ambasade SAD-a prije glasanja o zakonu.

Usvajanju zakona u Tuzli prisustvovao je i Eric Larson, američki tužilac koji radi kao savjetnik u Uredu za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo (KS).

Upravo je formiranje Ureda za borbu protiv korupcije ključni cilj Vlade Tuzlanskog kantona, smatra Dževad Hadžić, koji navodi da je, uz osnivanje Ureda, izglasani zakon jedan od dva prioriteta koje je u svom ekspozeu prilikom imenovanja iznio i aktuelni premijer Vlade TK-a Kadrija Hodžić.

“Izglasali smo zakon i osnovali Ured za borbu protiv korupcije, i to je ključni uspjeh. Ured bi uskoro trebao početi s radom, a njegova uloga će svakako biti da se u svakom momentu može ispitati imovina svih političara i njihovih bližih srodnika. Dakle, on će sadržavati registar državnih službenika političara”, objašnjava Hadžić.

Predlagač neusvojenih amandmana Krešić smatra da su amandmani njegove stranke bili opravdani.

“Usvojenim zakonom nije jasno definisano šta raditi sa imovinom koja se vodi na djeci, maloljetnoj ili punoljetnoj. Šta u slučaju kada su roditelji djeteta razvedeni, pa drugi roditelj nije saglasan da se ime njegovog djeteta dovodi u vezu s provjerama”, kaže Krešić, za kojeg je pitanje i ko će određivati šta je srazmjerno a šta nesrazmjerno povećanje imovine.

Zbog ovih dilema, kaže on, od Ustavnog suda će tražiti izjašnjenje.

Dok pozdravljaju usvajanje zakona, iz Transparency Internationala u BiH, organizacije posvećene borbi protiv korupcije, podsjećaju da je osnovna uloga ovakvih propisa da se, kroz informacije o bliskim srodnicima, njihovim prihodima i imovini, identifikuje potencijalni sukoba interesa.

“Da su usvojeni predloženi amandmani, izgubio bi se smisao zakona i prikrivanje imovine preko bliskih srodnika bilo bi zaista očigledno moguće”, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparencyja u BiH.

Prema rješenjima usvojenim u Tuzlanskom kantonu, imovinu će morati prijaviti izabrani i imenovani dužnosnici na kantonalnom i lokalnom nivou, njihovi savjetnici te direktori, zamjenici i izvršni direktori uprava, javnih agencija, fondova i preduzeća čiji su osnivači Tuzlanski kanton ili lokalne zajednice.

Oni su dužni prijaviti vlasništvo nad imovinom, dionicama i udjelima u kompanijama te, između ostalog, i štednju u bankama.
Ključ uspjeha ovog zakona bit će Ured za borbu protiv korupcije, koji je u nastanku u Tuzlanskom kantonu, smatra Korajlić.

“Ukoliko se osigura nezavisan rad Ureda za borbu protiv korupcije, bez pritisaka Vlade i Skupštine Tuzlanskog kantona, onda bi ovaj zakon mobao biti koristan”, naglašava Korajlić.

Samo tri kantona na području Federacije BiH imaju slične zakone, i to je problem, smatra Korajlić, jer su, umjesto entitetskog, spušteni na kantonalne nivoe.

“Nacrt zakona o sukobu interesa, koji predviđa i kontrolu imovine izabranih zvaničnika, na entitetskom nivou postoji, ali nikad nije usvojen. Ovakvi zakoni nisu trebali biti donošeni na kantonalnim nivoima, a čak nisu ni usaglašeni detaljno između kantona. Smatram, ipak, da bi bilo efikasnije da postoji jedan entitetski zakon”, kaže Korajlić.

U Kantonu Sarajevo je Ured za borbu protiv korupcije javno na stranici objavio podatke o imovini nekoliko stotina nosilaca javnih funkcija.