Vlada Zeničko-dobojskog kantona je na posljednjoj sjednici usvojila Program utroška sredstava Ministarstva za boračka pitanja za 2022. godinu u ukupnom iznosu od 14.705.000,00 KM, namijenjen za potrebe branilaca i članova njihovih porodica.

Resorni ministar Fahrudin Čolaković naglašava da je ovo najveći iznos opredijeljenih sredstava od osnivanja ovog ministarstva i u odnosu na prethodnu godinu veći je za gotovo 200.000,00 KM.

Najveći iznos sredstava iz ovog programa, gotovo 7 miliona KM, predviđen je za isplatu egzistencijalne naknade za nezaposlene demobilizirane branioce mlađe od 57 godina koji su u implementaciji Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica FBiH u obavezi kantona.

Za dodjelu stipendija studentima iz reda branilačke populacije po raspisanom konkursu za studijsku 2021./2022. godinu namijenjena su sredstva u visini od 2.220.000,00 KM što će biti dovoljno da svi studenti koji ispunjavaju uslove koje je propisala uredba dobiju stipendiju.

Ove godine planirano je raspisivanje Javnog poziva za stambeno zbrinjavanje pripadnika branilačke populacije za šta je opredijeljeno gotovo jedan milion KM, kao i oglasi za dodjelu poticaja po programima samozapošljavanja i zapošljavanja pripadnika branilačke populacije sa planiranim sredstvima u iznosu od milion KM.

Za programe liječenja i nabavke lijekova za branioce i članove njihovih porodica opredijeljeno je 1,1 milion KM, a u slučaju da se sredstva na drugim transferima ne potroše u cjelosti, ovaj transfer će biti dodatno povećan, imajući u vidu činjenicu da branilačka populacija stari i sklonija je obolijevanju.

-Ministarstvo i ove godine nastavlja sa projektom banjsko-klimatske rehabilitacije u četiri banjska lječilišta u Olovu, Fojnici, Gradačcu i Ilidži, te je iz razloga povećanog interesovanja branilačke populacije za ovaj vid liječenja ovaj trasfer povećan i iznosi 370.000,00 KM – rekao je Čolaković.

U slučaju smrti dobitnika najvećeg ratnog priznanja, ratnog vojnog invalida, demobiliziranog branioca i porodice šehida i poginulog branioca, planirana su sredstva za pomoć porodicama u ukupnom iznosu od 500.000,00 KM.

Za nabavku ortopedskih pomagala za ratne vojne invalide sredstva su ove godine povećana i iznose 250.000,00 KM, dok je za nabavku udžbenika za djecu branilaca koji pohađaju osnovnu ili srednju školu obezbijeđeno preko 200.000,00 KM.

Preostali iznos sredstava predviđen je za pomoć pripadnicima branilačke populacije u vidu poboljšanja zdravstvenog i socijalno-ekonomskog statusa, afirmaciju invalidskog sporta, kao i za pomoć u radu branilačkih udruženja i saveza, izgradnju spomen obilježja, te obilježavanje značajnih datuma i manifestacija vezanih za odbrambeno-oslobodilački rat.

Press služba ZDK

Dana 20.01.2022. godine, u 07,50 sati, putem telefona u dežurnu službu Policijske stanice Maglaj se obratila nepoznata ženska osoba i tom prilikom prijavila da lice L.A., rođeno 2000. godine, iz Maglaja, u krugu firme “BONTEX”, u mjestu Liješnica, fizički napada uposlenice navedene firme, čiji je i sam uposlenik.

Na lice mjesta je izašla policijska patrola koja je utvrdila da je došlo do međusobnog fizičkog sukoba između lica L.A. sa jedne strane i dvije ženske osobe, B.A. i B.E., sa druge strane, kojom prilikom su sva tri lica zadobila lakše tjelesne povrede.

Izvršen je uviđaj od strane istražitelja Policijske stanice Maglaj.

Građani Bosne i Hercegovine se, zbog prilično skromnog životnog standarda, sve više okreću kupovini polovnih roba, koje su kudikamo jeftinije od novih za koje mnogima, dok zadovolje one najosnovnije potrebe, ne ostane novca.

Primjera radi, za 11 mjeseci prošle godine, u BiH je uvezeno polovne odjeće u vrijednosti 7,2 miliona KM, što je za 800.000 KM više nego u cijeloj 2020.

U ovom periodu, uvezli smo skoro 3.760 tona, ili za skoro 500 tona više.

To su za Srpskainfo potvrdili u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, čiji podaci pokazuju da je, unazad deceniju i nešto, 2021. bila druga po vrijednosti uvoza korištene garderobe.

Najveći uvoz od 7,6 miliona KM, zabilježen je 2014. godine.

Kako pokazuje analiza UIO, u BiH je za 12 godina uvezeno 39.670 tona polovne odjeće, ukupne vrijednosti 73,6 miliona KM.

S obzirom na prilično skroman standard, nezaposleni, penzioneri i mnogi radnici jednostavno nemaju izbora nego da garderobu kupuju samo kad je to neophodno, nerijetko se snabdijevajući u “second hand“ shopovima ili kineskim radnjama.

Oni koji su malo solventniji i koji žele nešto skuplje, odnosno “markirane” odjevne predmete, uglavnom se oblače na rate, jer tako lakše podnose ovaj izdatak.

“Većinu ljudi se već odavno snabdijeva korištenim robama, te u radnjama polovne garderobe, jer su im primanja taman tolika da mogu da podmire ono najosnovnije. Sve ostalo za njih je luksuz, pa tako i nova odjeća”, kažu u udruženjima potrošača.

Iako su mnoge branše pretrpjele značajne finansijske posljedice u ove dvije godine epidemije korona virusa, u „second hand“ shopopvima se ne žale na promet. Kako kažu, i sada imaju posla, prije svega jer njihovoj robi, cjenovno, nova garderoba ne može da parira.

Naglašavaju da, s druge strane, kvalitet očuvane polovne odjeće nimalo ne zaostaje za kvalitetom garderobe koja se prodaje u mnogim buticima ili na pijacama.

Posljednjih godina naši građani sve više kupuju i polovan namještaj, te bijelu tehniku. Kako je potvrđeno u radnjama sa ovakvom robom, kod njih komad bijele tehnike u prosjeku košta od 350 do 450 KM, što je i do tri puta jeftinije od novog.

Za ljude skromnih primanja, to je prilična olakšica, s obzirom na to da, posebno kad dođe do opremanja kuće ili stana, rijetki mogu da za keš kupe više ovih proizvoda odjednom.

(N1)

U Doboju je ove godine planirano da bude uloženo 900.000 KM u rekonstrukciju i unapređenje lokalne putne mreže.

Za rekonstrukciju i asfaltiranje lokalnih puteva predviđeno je 550.000 KM, a za održavanje lokalne putne mreže sa makadamskim zastorom 350.000 KM, navedeno je u Nacrtu programu održavanja, zaštite, rekonstrukcije i izgradnje lokalnih puteva u ovom gradu za 2022. godinu koji je danas bio tema javne rasprave.

Programom su obuhvaćena 22 putna pravca, kategorisanih puteva ukupne dužine 181 kilometar i lokalni nekategorisani putevi ukupne dužine 1.997 kilometara.

Načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Sandra Tatić rekla je novinarima da se, u postupku odabira prioritetnih dionica, koje su uvrštene u ovogodišnji program, poštovalo mišljenje i zahtjevi mjesnih zajednica.

Tatićeva je rekla da su održane i javne rasprave za ovu godinu o Nacrtu plana korišćenja sredstava ostvarenih od koncesionih naknada i o Nacrtu programa održavanja, sanacije i rekonstrukcije vodoprivrednih objekata i vodotokova.

Prema njenim riječima, očekivani prihod od koncesionih naknada je 350.000 KM.

Od tog iznosa, 300.000 KM biće usmjereno na izgradnju i rekonstrukciju toplovoda, vodovoda, kanalizacije, lokalnih i nekategorisanih puteva, a 50.000 KM za izgradnju novih ili proširenje postojećih privrednih kapaciteta, uključujući i mogućnost stimulativnog kreditiranja, u skladu sa odredbama Plana kapitalnih investicija i Plana implementacije Strategije integrisanog razvoja.

U Nacrtu plana navedeno je i da je u prethodnom periodu, zaključno sa 30. novembrom 2021.godine, po osnovu koncesionih naknada ostvareno 296.582,21 KM.

Takođe je u Registraru koncesija na području Doboja evidentirano 10 koncesionih ugovora, i to za eksplataciju tehničkog građevinskog kamena, alkalnih i hiperalkalnih voda, te za izgradnju mini hidroelektrana "Paklenica" na istoimenoj rijeci i "Cijevna tri" na rijeci Bosni, zaključen na period od 12.januara 2007. godine do 12.januara 2037.godine.

Tatićeva je rekla da su u Nacrtu programa održavanja, sanacije i rekonstrukcije vodoprivrednih objekata i vodotokova, za održavanje vodotokova planirana ukupna budžetska sredstava od 600.000 KM, od čega za sanaciju vodotokova 200.000 KM, a 400.000 KM za sanaciju i izgradnju vodoprivrednih objekata i vodotoka.

(akta.ba)

Nova njemačka koaliciona vlada želi da privuče 400.000 kvalifikovanih radnika iz inostranstva na godišnjem nivou kako bi se pozabavila i demografskom neravnotežom i nedostatkom radne snage u ključnim sektorima koji rizikuju da potkopaju oporavak od pandemije virusa korona.

"Nedostatak kvalifikovanih radnika je do sada postao toliko ozbiljan da dramatično usporava našu ekonomiju", rekao je Kristijan Duer, parlamentarni lider ko-vladajućih Slobodnih demokrata (FDP), za poslovni magazin "Virtšaftsvohe".

On je istakao da se problem starenja radne snage možemo staviti pod kontrolu samo modernom imigracionom politikom.

"Moramo što prije da dostignemo cifru od 400.000 kvalifikovanih radnika iz inostranstva", dodao je Duer.

Socijaldemokrate kancelara Olafa Šolca, Duerov FDP i ekolozi Zeleni dogovorili su se u svom koalicionom sporazumu o mjerama poput bodovnog sistema za stručnjake iz zemalja van EU i podizanja nacionalne minimalne plate na 12 evra po satu što bi rad u Njemačkoj učinilo privlačnijim.

Njemački ekonomski institut procjenjuje da će se radna snaga ove godine smanjiti za više od 300.000 ljudi jer se više starijih radnika penzioniše nego što mlađi ulaze na tržište rada.

Očekuje se da će se ovaj jaz proširiti na više od 650.000 2029. godine, ostavljajući akumulirani manjak ljudi radnog uzrasta 2030. godine od otprilike pet miliona. Broj zaposlenih Nijemaca prošle godine je porastao na skoro 45 miliona, uprkos pandemiji virusa korona.

Poslije decenija niske stope nataliteta i neravnomjerne migracije, smanjena radna snaga, takođe, predstavlja demografsku tempiranu bombu za njemački javni penzioni sistem, u kojem je sve manje zaposlenih opterećeno zadatkom finansiranja penzija rastuće mase penzionera koji žive sve duže.

(N.N.)

Austrijski parlament usvojio je zakon o sprovođenju kovid mjera, koji predviđa oštre kazne za nepoštovanje pravila.

Opštinske vlasti, tim zakonom, dobile su sada mogućnost da pravna lica zatvore na maksimalno nedjelju dana, ako je prethodno utvrđeno, u tri navrata, kršenje epidemioloških mjera.

Tako privredni subjekat, poslije tri puta nepridržavanja mjera, na primjer prekoračenja ograničenja broja osoba ili nekontrolisanja dokumenata, može biti kažnjen sa mjerom hitnog zatvaranja.

Za zatvaranje nije potrebno pokrenuti postupak, već može odmah biti primijenjeno na nedjelju dana.

Novina je i da inspektori rada i nadzorni organi za sprovođenje zakona o bezbjednosti namirnica i potrošača imaju ovlašćenje kontrole u skladu sa kovid mjerama.

Ministarka turizma Elizabet Kestinger kazala je da svako pravno lice koje ne poštuje korona mjere mora biti kažnjeno i da se oštrim kaznama sada povećava pritisak kontrole.

Ova mjera ponajviše će pogoditi ugostitelje, jer će sada bez većih birokratskih postupaka vlasti moći da iz zatvore.

(N.N.)

Blagog poboljšanja kvaliteta zraka u Zenici i drugim gradovima Zeničko-dobojskog kantona ima, ali građani tog kantona, pogotovo u zimskim mjesecima, udišu vrlo zagađen zrak, upozorio je u razgovoru za Fenu Halim Prcanović, šef Centra za monitoring okoliša Metalurškog instituta “Kemal Kapetanović” Zenica, koji djeluje pri Univerzitetu Zenica.

Odlukom Skupštine ZDK, od 2013. godine, donesen je i zakon kojim je naloženo formiranje Centra za monitoring okoliša ZDK, a zbog potrebe samih građana te uspostave “efikasnog sistema monitoringa kvalitete zraka na cijelom području ZDK-a”.

– Više od polovine svih emisije sumpordioksida, prašine i azotnog dioksida u Federaciji Bosne i Hercegovine potiče iz ovog kantona. Pored toga, ovo je i kanton u kojem su svi gradovi smješteni u kotlinama pa u zimskom dijelu godine svi gradovi i općine imaju problema s kvalitetom zraka.

Tamo gdje je skoncentrisana i industrija, stanje je još gore. Zato je donesena i odluka da se svi gradovi u kojima je skoncentrisana industrija – Zenica, Visoko, Kakanj, Maglaj i djelomično Tešanj, pokriju sa fiksnim stanicama za monitoring zraka. To je i urađeno –  napominje Prcanović.

Sve su stanice, dodaje Prcanović, opremljene i s analizatorima lebdećih čestica i sumpor dioksida, a stanica u Visokom, zbog karakteristike industrije i kompanije “Prevent”, opremljena je i analizatorom hydrogen sulfida.

– Zenica ima tri naše stanice – Centar, Radakovo i Tetovo, dok je jednu stanicu, na Bristu, postavio Federalni hidrometorološki zavod pa u gradu imamo četiri stanice. Jednu smo stanicu postavili i izvan grada, u naselju Vranduk, kako bismo mogli pratiti “visoke” izvore zagađivanja zraka.

Vrlo je često zrak na Vranduku zagađeniji nego što je u Zenici, jer je konfiguracija grada takva da vjetar, uglavnom, duva niz rijeku Bosnu te zagađeni zrak nosi prema sjeveru ZDK-a. Vjetar iz svih “visokih” izvora zagađeni zrak nosi prema Vranduku, tako da preko nje pratimo i kakve mjere za rješavanje problema zagađenja poduzima industrija. “Visoki” izvori zagađenja izbacuju jako puno polutanata, mi to bilježimo na Vranduku – podvlači Prcanović.

To ne znači, napominje, da samo iz zeničke kotline te kompanije “ArcelorMittal” zagađeni zrak “otkrivaju” na stanici u Vranduku, nego i iz drugih gradova.

– Termoelektrana “Kakanj” je najveći zagađivač sumpor dioksidom u našem kantonu, a i šire. Procjenjena emisija sumpordioksida na godišnjem nivou iz ZDK-a je oko 85.000 tona, a sama TE Kakanj “izbaci” oko 70.000.

Svi ostali zagađivači emituju oko 15.000 tona,  a ”ArcelorMittal”, recimo, od toga izbaci oko 10.000 tona. Više od 90 posto emisije sumpordioksida u ZDK-u potiče od industrije, a više od polovine svih emisija u FBiH potiče iz ovog kantona pa i azotnog oksida, koji je karakterističan za procese s visokim temperaturama – termolektrane, željezare, saobraćaj… – upozorava Prcanović.

Kvalitet zraka se, napominje, ocjenjuje usporedbom podataka duži period, a po zakonu je to, dodaje, period od pet godina.

– Ako posmatramo taj period, možemo reći da ima blagog samnjenja i koncentracija i broja prekoračenja. Međutim, mi smo još uvijek iznad dozvoljenih propisanih granica za koncentraciju i za broj prekoračenja.

Recimo, dozvoljeno je da koncentracija sumpor dioksida, preko 125 mikrograma po metru kubnom, bude prekoračena samo tri dana u godini. A mi, recimo, u određenim dijelovima kantona bilježimo prekoračenja po 100 ili 200 dana – upozorava Prcanović.

Zbog blaže zime te manje inverznih stanja nego prošlih godina, nešto je bolje stanje i u Zenici.

– Trenutno su u prekoračenju samo sumpordioksid i lebdeće čestice. Inače su lebdeće čestice najopasnije po zdravlje i zato se indeksi kvaliteta zraka za lebdeće čestice jako visoki. Za malo prekoračenje, imate visok indeks kvaliteta zraka, a visok indeks znači da je kvalitet zraka loš.

Najugroženiji gradovi su Zenica i Visoko, u kojima se bilježe jako visoki brojevi prekoračenja graničnih vrijednosti. Recimo, ako je dozvoljeno da u toku godine 24 puta bude prekoračena vrijednost od 350 mikrograma po kubnom metro sumpordikosida u zraku po satu, mi smo, recimo, na određenom mjestu u Zenici prošle godine zabilježili prekoračenje 148 puta (Tetovo). Skoro sedam puta više nego što je dozvoljeno – podvlači Prcanović.

Zenica-Centar prošle godine bilježio je 83, Zenica- Radakovo 58, Visoko 61, Maglaj 61 te Tešanj četiri puta prekoračenje sumpordioksida preko 350 mikrograma po metro kubnom.

– Kada su u pitanju lebdeće čestice (PM10), čije su dozvoljene dnevne vrijednosti do 50 mikrograma po metru kubnom, opet je najugroženija Zenica (Centar 128, Radakovo 115, Tetovo 180-op.a.) te, naravno, Visoko (147). Dozvoljeno prekoračenje je samo 35 puta.

Značajno prekoračenje bilježi i Maglaj (98), a u nešto boljoj situaciji je Tešanj, ali i tu bilježimo prekoračenje dozvoljenih vrijednosti (36 puta). Kakanj ima svoju mjernu stanicu i podatke dobijamo tek kada ih oni obrade. Ne dobijamo ih automatski. Ove godine postavljamo svoju stanicu i u Kaknju pa ćemo, time, zaokružiti mrežu za monitoring kvaliteta zraka u ZDK-u. Imat ćemo osam fiksnih stanica – kaže Prcanović, koji napominje kako imaju i jednu mobilnu stanicu.

Mobilnom stanicom, ističe, prate kvalitet zraka u dijelovima tog kantona gdje “nije tako intenzivna industrija te gdje su problemi izraženi samo u zimskom periodu te, uglavnom, od kućnih ložišta”.

Dobro je što se u proteklih pet godina, broj prekoračenja “na određenim mjernim mjestima smanjuje”, ali to je još uvijek daleko iznad dozvoljene granice po bh. zakonskoj regulativi.

– Da bi se poboljšao kvalitet zraka, hitno je potrebno početi provoditi mjere koje smo propisali u Akcionom planu zaštite kvaliteta zraka u ZDK, koji je urađen prošle godine. U njemu su pobrojane sve mjere da bi se, u svim dijelovima kantona u kojima je kvalitet zraka ugrožen, odnosno koji je druge i treće kategorije, da bi se poboljšao i sveo na prvu kategoriju.

Industrija i energetika imaju nekakvu svoju dinamiku, imaju posebni propisi, ali ono što je jako bitno da se kućna ložišta počnu dovoditi u zakonom propisane okvire. Da se ne dozvoili loženje goriva niskog kvaliteta; način loženja, peći…Vrlo brzo se moraju provoditi projekti energetske efikasnosti – utopljavanje objekata. Procjena je da ćemo i narednih 10-ak godina koristiti zenički i kakanjski ugalj, jer je najpristupačniji, najjeftiniji i prilagođen industrijskim postrojenjima. Međutim, loži se i u kućnim ložištima – upozorava Prcanović.

Puno evropskih fondova, ističe, ima za tu namjenu, ali se “ljudi moraju podsticati, subvencionirati…da bi se išlo u tom smjeru”.

– Što manje lože, manje će zagađivati. Recimo, od kućnih ložišta u ZDK-u potiče emisija 60 posto lebdećih čestica PM10 i PM2,5. A to su čestice koje su najštetnije po zdravlje.

One prodiru u pluća, a čestice ispod 2,5, odnosno ispod jedan, prodiru, čak, i u krv. Akumuliraju se u samom tijelu i, onda, na duge staze izazivaju jako velike zdravstvene probleme. Taj dio se pripisuje sektoru kućanstava, malih kućnih ložišta – podsjeća Prcanović.

Strogo je zabranjeno preuzimanje sadržaja, vijesti, videa ili fotografija bez navođenja izvora i bez dozvole. Vlasnik materijala su Agencija za promociju PRmedia s.d. i portal Zenicablog, osim ako nije navedeno drukčije.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona zaključio je da je epidemiološka situacija u ovom kantonu nepovoljna s dodatnim trendom pogoršanja, a na šta ukazuje i podatak Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) da je od 10. do 16. januara potvrđeno 1.873 novih slučajeva virusa korona te da je aktivno 3.080 slučajeva, što su višestruko veće brojke nego u prethodnom periodu.

-Ono što uliva nadu je činjenica da preovladava omikron soj virusa koji pokazuje puno blažu kliničku sliku, pa tako činjenicu da se bolnički kapaciteti više popunjavaju i da je nešto malo veći broj smrtnih slučajeva, ne prati povećan broj pozitivnih. Vjerujem da da ćemo s našim bolničkim kapacitetima i kvalitetan rad zdravstvenih radnika, u okviru kapaciteta koje imaju, izbjeći kolapse zdravstvenih ustanova i izaći iz ove teške situcije - rekao je ministar zdravstva i predsjednik KŠ-a dr. Adnan Jupić.

Naglasio je da nije zadovoljan stopom imunizacije stanovništva koja iznosi oko 43 posto, u šta je uključeno i 10-tak posto građana koji su vakcinisani u inostranstvu, a što nije dovoljno za sticanje kolektivnog imuniteta protiv virusa korona. Zbog toga KŠ insistira na dosljednoj primjeni epidemioloških mjera i kontroli od nadležnih policijskih i inspekcijskih organa.

KŠ je u tom smislu donio i preporuku da se nastava u drugom polugodištu u osnovnim i srednjim školama u ovom kantonu prolongira za sedam dana, tako da će se učenici, umjesto 24. januara, u školske klupe vratiti 31. januara.

KŠ je dao zeleno svjetlo da se Kantonalnoj bolnici Zenica i Općoj bolnici Tešanj u 2022. godini odobre sredstva za finansiranje testiranja na virus COVID-19, s obzirom na velike troškove koje po tom osnovu imaju ove zdravstvene ustanove. KBZ i OBT su samo u proteklih sedam dana izvršile 3.153 testiranja, od čega 1.853 antigenskih i 1.302 PCR metodom.

Ministar Jupić je rekao da je ovaj kanton ispunio sve obaveze u procesu izgradnje informacionog sistema za izdavanje jedinstvenog QR koda, te da centralnom bazom podataka upravlja Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

-Nadam se da će se vrlo brzo riješiti sa državnog nivoa i da će naši građani imati QR kodove, odnosno kovid pasoše koji će biti priznati u svim zemljama svijeta - rekao je Jupić.

Press služba ZDK

Doktor Dražen Erić prije četiri godine je otišao iz Bosne i Hercegovine. On je plastični hirurg i za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako iz države rođenja nije otišao da bi negdje drugo zaradio više.

“Što se tiče primanja, dobro smo živjeli. Iz Bosne smo otišli, jer nismo vidjeli perspektivu za sebe i porodicu, jer smo osjetili nesigurnost, nestabilnost zemlje, da se u proteklom periodu ništa nije mijenjalo, a neće ni u budućem“, navodi Erić, koji kao plastični hirurg trenutno radi u Kataru.

Erić tvrdi da je u zdravstvenom sistemu jedan od problema i taj što se „najbolji ljudi ne postavljaju za menadžere zdravstvenih institucija i ustanova, šefove, te načelnike klinika“.

”Pozicije dobijaju ako su u nekoj stranci. U zdravstvenim institucijama često ćete vidjeti da imate direktore koji imaju diskutabilne diplome, da nisu iz zdravstvene struke, već ekonomskih i, čak, pravnih oblasti i da su došli na tu poziciju, jer je njihov brat bio direktor, pa su oni tu bolnicu zauzeli kao svoju ličnu imovinu”, tvrdi Erić.

Naglašava kako to sve utječe na ”mladog čovjeka koji vidi da koliko god se trudili i radili, ipak nećete moći da dobijete ono što zaslužujete i u što ste uložili godine truda, rada i zalaganja”.

Kako zadržati mlade ljekare u BiH?

Prema informacija s kojima raspolaže Agencija za rad i zapošljavanje BiH, kao jedna od institucija koje posreduju u zapošljavanju u inozemstvu, od 2013. do 2020. godine samo u Njemačku je otišlo raditi 5.858 medicinskih radnika i njegovatelja.

Koliko im se pridružilo liječnika, u Agenciji ne znaju, jer se Sporazum o zapošljavanju radnika između BiH i Njemačke odnosi samo na medicinare sa srednjom medicinskom školom.

Tačne brojeve nemaju ni u strukovnim liječničkim komorama, jer određeni broj doktora napusti zemlju odmah po završetku studija, prije nego što uopće postane njihov član.

Da bi zadržali ljekare, vlasti u Doboju, gradu u sjevernoj Bosni i Hercegovini, su odlučili da ponude 20 stanova mladim ljekarima i specijalizantima. No, da bi dobili stan, vlast je postavila i uslove.

”Ako grad kupuje stambenu jedinicu oni (ljekari) će imati obavezu, prije svega prema građanima Doboja, najvjerovatnije da 20 godina ostaju u Doboju i da budu na raspolaganju”, kaže gradonačelnik Doboja Boris Jerinić (Savez nezavisnih socijaldemokrata).

Stanovi će imati površinu do 90 metara kvadratnih. Svi ljekari zdravstvenih ustanova u Doboju bit će subvencionisani sa po oko 75 eura na ime kupovine parking-karti i u tu svrhu iz budžeta grada obezbijeđen je iznos do 25.000 eura. Sredstva su predviđena u budžetu za 2022. godinu.

Međutim, predsjednik sindikata zdravstva u dobojskoj bolnici Mladen Gostić smatra da se uslovljavanjem neće mnogo postići.

”To se vjerovatno odnosi na mlade ljekare, ali mislim da uslovljavanje nekoga da ostane ovdje 20 godina neće uspjeti. Ako se ne popravi stanje u zdravstvenom sistemu, prije svega primanja, mogu davati stanove kome hoće. Mislim i da nije ni pošteno da to budu samo ljekari. Nemam ništa protiv, lijepo je to, evo da pohvalim, ali šta je s ostalim kadrom. Ljekari ne mogu raditi sami”, naglasio je Gostić za RSE.

Predsjednik strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske i hirurg u dobojskoj bolnici, Jovica Mišić, kaže da doktori iz Doboja većinom već imaju svoje stanove. Odluka dobojskih vlasti, smatra on, može privući jedino specijaliste van Doboja.

”Za par godina će u ovoj bolnici faliti pedijatara, pulmologa i, prije svih, opštih hirurga. Mladi doktori se ne prijavljuju za specijalizaciju iz hirurgije zato što je teška, a privatno ne možeš raditi bez tima, anesteziologa i moraš imati operacijsku salu koja je licencirana od ministarstva”, pojasnio je Mišić za RSE.

Šta kažu budući ljekari?

Pavao Planinić iz Čitluka, na jugu Hercegovine, uskoro će postati mladi liječnik. Kaže da je zanimljiva odluka vlasti u Doboju da stimulira ljekare da ostanu ili dođu raditi u taj grad. On osobno planira živjeti u gradu u kojem je rođen i raditi u tridesetak kilometara udaljenom Mostaru.

”Međutim, treba biti svjestan toga da naša zemlja, što se tiče materijalnih uvjeta, ne može parirati Njemačkoj. Ako će to biti jedina stvar koju ćemo gledati, svi liječnici će otići u Njemačku”, kazao je za RSE ovaj student šeste, završne godine studija na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

On ne isključuje mogućnost da će na neko vrijeme otići na edukaciju ili doškolovanje u inozemstvu.

”Međutim, osobno i dugoročno planiram ostati živjeti ovdje. Mogu reći da takve mjere, koje poduzmu vlasti, mogu biti poticajne za ostanak, u slučaju da se neko premišlja oko ostanka ili odlaska”, dodao je Planinić koji je i predsjednik je Studentskog zbora Medicinskog fakulteta te treći član Senata Sveučilišta u Mostaru iz reda studenata.

Dojma je, kaže, da većina njegovih kolega završne godine studija želi ostati u BiH, ”jer ima nekih stvari koje Njemačka ne može ponuditi, poput toga ostanka među ljudima koje poznaje.

Edukacija i napredovanje bitniji

Zdravstvo u BiH je u ustavnoj nadležnosti entiteta Republika Srpska, Brčko distrikta BiH, te deset kantona u entitetu Federacija BiH.

U državi postoji ukupno 13 ministarstava zdravstva. Državno ministarstvo ne postoji, a Ministarstvo civilnih poslova BiH ima ”koordinirajuću ulogu” u zdravstvu i zaduženo je, naprimjer, za komunikaciju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom.

Iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) sa sjedištem u Mostaru, kazali su za RSE da nisu upoznati da u HNK postoji inicijativa besplatne dodjele stanova mladim liječnicima.

Ni dr. Boris Matić, predsjednik ”Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije u HNK/Ž” kaže da ne zna da je neka ustanova ili općina u tom kantonu nudila stanove mladim liječnicima. On se slaže da je osnovni problem mladih liječnika dobijanje posla i stan, te da je inicijativa iz Doboja za pohvalu.

”Međutim, to nije ništa novo. Pokušavali su na takve načine, koliko znam, i u Hrvatskoj, na otocima, isto tako zadržati liječnike. Ali, nisam baš nešto optimističan da je to jedina mjera koja može zadržati liječnika na određenom radnom mjestu”, kazao je ovaj liječnik u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar za RSE.

S druge strane, dodaje, da bi neko ko se odlučio ostati i tražiti posao, te uzeti kredit na 20-30 godina, a onda mu ponude posao i besplatni stan pod uvjetom da radi u toj bolnici 20 godina, mogao prihvatiti takvu mjeru.

Istovremeno, on podsjeća da je odlazak ljekara iz HNK koliko-toliko zaustavljen nakon što je sa Vladom kantona potpisan 2018.godine kolektivni ugovor s kojim je poboljšan status medicinskih radnika, te da je sve završeno, tek, nakon protesta stotina doktora.

Međutim, dodaje, ugovor je istekao, i od prošle godine čekaju nove pregovore s Vladom HNK.

Osim financijske stabilnosti, Matić ističe da je doktorima iznimno važna mogućnost daljnjeg napredovanja i mogućnost edukacije.

”Usavršavanje je bitan segment koji vodi do bolje zdravstvene skrbi i njege za pacijente zbog čega liječnici i postoje”, naglasio je Matić.

Oko 140 kilometara južnije od Mostara, u Trebinju, imaju manjak zdravstvenih radnika.

Nikolina Mučibabić, portparol Bolnice u Trebinju, kaže za RSE da su zbog te činjenice u proteklih nekoliko mjeseci zaposlili osam mladih ljekara s biroa za zapošljavanje.

”Ljekari nam još uvijek ne odlaze u inostranstvo. Prioritet dajemo mladim ljekarima. Imamo nekoliko mladih specijalizantkinja koje su na porodiljskom i očekujemo njihov povratak na Odjeljenje za ginekologiju i akušerstvo. Očekuje se gradnja nove bolnice i onda ćemo biti u problemu i radit će se na zapošljavanju novog mladog kadra”, kazala je Mučibabić.

Poticaji za mlade u Sarajevu

Socijalna politika u entitetu Federaciji BiH zajednička je nadležnost tog entiteta i deset kantona. U entitetu Republici Srpskoj ovom oblasti upravlja entitetska Vlada, dok vlastite propise ima i Brčko distrikt, kao zasebna administrativna jedinica u BiH.

Budžet Kantona Sarajevo je u 2021. godini iznosio blizu 500 miliona eura, a u 2022. bi, prema nacrtu, trebao premašiti 560 miliona eura i veći je od dijela državnog budžeta iz kojeg se financiraju institucije BiH, naprimjer, Oružane snage i Granična policija BiH, a koji je u 2020. iznosio oko 510 miliona eura.

Posebnog programa dodjele stanova samo za liječnike u ovom kantonu nema, već postoji program ”poticajne stanogradnje za mlade”.

Iz budžeta je prošle godine izdvojeno oko 1,5 milion eura za mlade koji rješavaju stambeno pitanje. Nakon konkursa, svaku stambenu jedinicu kanton sufinancira do 12.500 eura. Program će, nakon usvajanja kantonalnog budžeta, biti nastavljen i u 2022. godini i na konkurs se mogu svi prijaviti.

U Strategiji prema mladima Kantona Sarajevo za period od 2019. do 2023. godine navedeno je da čak 72 posto mladih živi u stanu ili kući, koji su u vlasništvu njihovih roditelja.

”Podrška mladim ljudima u rješavanju stambenog pitanja ključna je za osiguravanje njihove egzistencije, njihovo zadržavanje u BiH, a u konačnici i za povećanje nataliteta, jer će se rješavanjem stambenog pitanja mladi lakše opredjeljivati za osnivanje porodice i djecu”, naveli su iz resornog Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo (KS).

Ovaj kanton ima u vlasništvu i više od 200 stanova kojima upravlja Fond KS za izgradnju stanova. Stanovi se daju na korištenje, a u iznimnim slučajevima i u vlasništvo različitim kategorijama, uglavnom bivšim borcima, porodicama poginulih boraca te drugim socijalno osjetljivim kategorijama.​

Bolnice duguju za zdravstveno osiguranje

U kakvim uvjetima rade medicinari u BiH govori i činjenica da je, prema podacima poreznih uprava u BiH, među najvećim dužnicima za doprinose za zdravstveno i penzijsko osiguranje nekoliko kliničkih centara i bolnica.

Univerzitetski centar u Banjoj Luci, u entitetu Republika Srpska, dugovao je krajem 2020. godine blizu 38 miliona eura.

Sveučilišna klinička bolnica Mostar dugovala je nešto više od 36 miliona eura, a Opšta bolnica u Konjicu, na jugu BiH, 6,5 miliona eura i među najvećim su poreznim dužnicima u entitetu Federacija BiH.

Sredinom decembra 2021. godine zdravstveni radnici u Konjicu su kolektivno prestali s radom. Zadnju, julsku plaću primili su u oktobru 2021., a onda je Porezna uprava blokirala račune Opće bolnice i Doma zdravlja u Konjicu zbog nagomilanog duga od oko 11 miliona eura.

Hercegovačko-neretvanski kanton je naknadno morao uplatiti dodatna sredstva kako bi se računi konjičkih zdravstvenih ustanova odblokirali.