A.A.

A.A.

Predstavnici preduzeća Autoputevi Republike Srpske Dušan Topić i Milenko Dakić danas su s direktorom Integral inženjeringa Slobodanom Stankovićem potpisali ugovor o izgradnji dionice Koridora 5c od Rudanke do Putnikovog brda, javlja Anadolu Agency (AA).

Vrijednost ugovora je 93.710.409,10 evra, rok za izgradnju je tri godine, a radi se o dionici dugoj oko šest kilometara koja se naziva i "Dobojska obilaznica".

Finansiranje projekta obezbjeđeno je iz kreditnih sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od 150 miliona evra, a odobrena su i bespovratna sredstva Evropske unije preko Investicionog fonda za Zapadni Balkan od 38 miliona evra.

Dionica kroz bosanskohercegovački entitet Republika Srpska podrazumijeva most preko rijeke Bosne, vijadukt, nadvožnjak, usjek i dva tunela od kojih je jedan dug 1.600 metara. Početak radova na ovoj dionici očekuje se tokom maja.

Tunel Putnikovo brdo predstavlja međuentitetsku granicu, ukupne je dužine 700 metara, od čega 120 metara pripada entitetu Federacija BiH. Tunel će uz saglasnost preduzeća Autoputevi FBiH biće kompletno izgrađen u okviru ovog projekta čiji je nosilac preduzeće Autoputevi RS-a.

Sprovedena je i tenderska procedura za izbor nadzora, uz odobrenje EBRD-a izabrana je firma IRD Engineering S.r.l. iz Italije, a vrijednost ugovora je 4,5 miliona evra.

Dušan Topić, direktor preduzeća Autoputevi RS, rekao je da se ovim ugovorom završava priča s južnim krakom Koridora 5c.

"Sad se u punom kapacitetu okrećemo premo Srbiji u pripremi projekata. Prije svega to je u kontinuitetu već izgrađenog autoputa dionica od Tovire do Vukosavlja, 35 kilometara Koridora 5c koji pripremamo s Evropskom investicionom bankom i tri lota dalje do Rače gdje nam je za ovu godinu prioritet da ugovorimo i počnemo s radovima na prvoj dionici Rača - Bijeljina", kazao je Topić.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković i ministar saobraćaja i veza RS-a Nedeljko Ćorić koji su naglasili da je izuzetno značajno što ovaj zahtjevni projekat izvodi domaća kompanija koja je posao dobila na međunarodnom tenderu.

Višković je istakao da će poslije praznika održati sastanke vezane za izvođenje radova na autoputu od Rače prema Bijeljini dugom 17 kilometara.

On je dodao da će s "prijateljima iz Srbije, privrednicima iz Turske i RS-a doći u poziciju da ove godine imaju značajne investicije na prostoru RS-a koje će preći iznos od milijardu i po KM".

Bosna i Hercegovina je treća na svijetu po broju medicinskih radnika koji su u proteklih pet godina otišli u Njemačku.

Broj odlazaka medicinara iz BiH nastavljen je i ček se povećao tokom pandemije. I za vrijeme pandemije Njemačka je zaposlila dodatne strane medicinske radnike.

To se ispostavilo nakon što je njemačka Vlada odgovorila na službeno pitanje zastupničkog kluba Ljevice, a navodi „Redakciona mreža Njemačke“, piše Deutsche Welle.

Prema tim podacima, prošle godine je u okviru Programa „Triple-Win” njemačke Savezne agencije za zapošljavanje i Društva za međunarodnu suradnju, u zemlju pozvano 759 medicinskih sestara i tehničara.

Njih 234 su iz Vijetnama, 210 sa Filipina, 156 iz Bosne i Hercegovine, 127 iz Tunisa i 32 iz Srbije.

Ukupni porast broja u odnosu na godinu prije toga iznosi 30 posto. Nakon obavljanja svih formalnosti, u Njemačku su onda tokom protekle godine došle 593 osobe.

Godine 2019. bilo ih je manje – ukupno 453. Na osnovu tog programa je od 2016. godine u Njemačku došlo 2.813 stranaca. Najvažnija zemlja-porijekla tih stručnih radnika jesu Filipini.

Iz te azijske otočke zemlje potiče 1.294 radnika u oblasti medicinske njege. Sljedeća na popisu je Srbija sa 759 medicinskih sestara i tehničara, potom Bosna i Hercegovina sa 644, Vijetnam sa 84 i Tunis sa 32 osobe.

Ljevica je u Bundestagu žestoko kritizirala ministra zdravlja Jensa Špana, jer je, prema riječima Pije Cimerman iz te oporbene stranke, njemačka Vlada odbila poduzeti i najmanji korak u pravcu solidarnog financiranja ove oblasti medicine.

Time je, kako kaže Cimerman, Vlada također blokirala financijske pretpostavke za bolje dohotke i za sve koji njeguju starije osobe, a povećanje njihovih plaća je odavno neophodno.

„Umjesto toga, ona crpi sve raspoložive mogućnosti da vrbuje kvalificirane radnike iz inozemstva, a tamo sada nedostaju upravo ti kadrovi u suzbijanju pandemije“, kaže Pija Cimerman.

Njemačka Savezna agencija za rad na svojoj stranici pokušava opovrgnuti te tvrdnje. Tamo je napisano da se prilikom dovođenja radnika iz inozemstva orijentira prema kodeksu ponašanja Svjetske zdravstvene organizacije u oblasti regrutiranja medicinskog osoblja.

Na stranici njemačke Savezne agencije za rad tvrdi se da se medicinsko osoblje dovodi samo iz takvih zemalja u kojima postoji višak medicinskog kadra.

Kina bi trebalo da prijavi prvi pad broja stanovnika u posljednjih pet decenija, nakon što objavi rezultate popisa stanovništva, prenio je danas britanski list Fajnenšel tajms, pozivajući se na upućene izvore.

Pitanje broja stanovnika je vrlo osjetljivo i podaci neće biti objavljeni dok agencije kineske vlade ne postignu konsenzus o podacima i njihovim posljedicama, dodaje FT.

"Ako Kina potvrdi takav pad, to bi bila velika stvar", ocijenio je Dživej Džang, glavni ekonomista kompanije Pinpoint aset u Šenženu.

Kako kaže, na osnovu projekcija Ujedinjenih nacija se očekuje da će kinesko stanovništvo dostići vrhunac 2027. godine, ali bi to, prema njegovim riječima, moglo biti mnogo ranije nego što su tržišta i zakonodavci očekivali.

Kineski Nacionalni biro za statistiku, koji je početkom aprila trebalo da objavi rezultate popisa, nije obrazložio kašnjenje u objavljivanju, ali je ovog mjeseca saopštio da su potrebni dodatni pripremni radovi.

Kineski državni mediji su posljednjih mjeseci izvještavali o tome da bi broj stanovnika mogao početi da se smanjuje u narednih nekoliko godina.

Kina je 2016. godine ukinula višedecenijsku politiku "jednog djeteta" u nadi da će povećati broj beba, zamijenivši tu mjeru sa politikom "dvoje djece".

U to vrijeme je, takođe, postavila kao cilj da broj stanovnika poveća na oko 1,42 milijarde do 2020. godine, sa 1,34 milijarde u 2010. godini.

Međutim, stopa nataliteta nastavlja da opada.

Razlog tome je što urbani parovi, posebno oni rođeni poslije 1990. godine, više cijene svoju nezavisnost i karijeru nego zasnivanje porodice, uprkos pritisku roditelja da imaju djecu.

Takođe, rastući troškovi života u većim gradovima odvratili su mnoge parove od zasnivanja porodice.

Austrijska vlada donijela je odluku o uvođenju takozvanog zelenog pasoša od 19. maja i to će sprovesti u tri faze.

Prva faza uvođenja ovog elektronskog dokumenta, koji treba da omogući veće slobode tokom pandemije, biće običan dokaz o vakcinaciji, negativnom testu ili ozdravljenju od korone.

Oko dvije do tri nedjelje kasnije on će biti nacionalno primijenjen uz QR kod, nakon čega se čeka na evropsko rješenje.

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc, prilikom objave plana za popuštanje mjera, rekao je da, po pitanju "zelenog pasoša", koji treba da povrati i slobodu putovanja, Austrija ne želi da čeka EU, već će ga od 19. maja nacionalno uvesti.

Međutim, njegova najava se, najprije tiče, elektronskog dokumenta koji će u Austriji osobama koje su vakcinisane, preležale koronu ili se testirali omogućiti posjetu manifestacija, gastronomiji i hotelima.

U drugoj fazi Vlada želi da se dokazi o vakcinisanju, preležanoj koroni i negativnom testu povežu sa QR kodom, što bi uslijedilo početkom juna, pa bi se od tada moglo govoriti o austrijskom "zelenom pasošu".

Nakon što EU postigne dogovor o evropskoj varijanti tog pasoša, koji bi regulisao turizam tokom ljeta, Austrija će svoje rješenje prilagoditi zajedničkom.

Prema planu austrijske vlade, osobe koje dobiju prvu dozu vakcine, nakon tri nedjelje, moći će da povrate određene slobode.

U drugim zemljama EU taj rok, u aktuelnim razmišljanjima, je jasno kraći.

Takođe u EU je sporno i koje se vakcine smatraju pouzdanim, odnosno da li će biti prihvaćene i vakcine koje nije odobrila Evropska agencija za lijekove (EMA).

Nacrt zakon kojim treba urediti problematiku gradnje malih hidrocentrala na vodotokovima u Federaciji Bosne i Hercegovine prihvaćen je većinom glasova zastupnika na današnjoj redovnoj sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta.

Nacrt je upućen u javnu raspravu od 30 dana i zaključeno da u formi prijedloga treba biti pred zastupnicima najkasnije u junu ove godine.

Ovaj akt čiji je službeni puni naziv sada Nacrt zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH predložila je Federalna vlada te kao jednu od novina predvidjela definiciju  malih hidroelektrana (mHE)  kao hidroenergetskih objekata instalirane snage do 10 MW (megavat) uključujući i tu gornju granicu.

Također je Vlada predvidjela obustavu izdavanja energetskih dozvola za male hidroelektrane. Od toga su izuzeti podnosioci zahtjeva koji do stupanja na snagu ovog zakona, ukoliko ga odobri Parlament, budu imali zaključene ugovore s nadležnim organom o dodjeli koncesije, s tim da su dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole.

Ovaj zakon, odnosno dopune sadašnjeg Zakona o električnoj energiij, Vlada je predložila realizirajući zaključak Predstavničkog doma iz juna prošle godine, kojim je naređena potpuna obustava gradnje malih hidrocentrala u cijeloj FBiH, a Vlada zadužena da u međuvremenu i legislativno uredi tu oblast, u cilju zaštite vodotokova i okoliša od nekontrolirane eksploatacije i uništavanja.

U junskoj raspravi koja je rezultirala takvim zaključkom rečeno je da korist od gradnje malih hidroenergetskih postrojenja ima samo uska grupa ljudi stičući značajan finansijski kapital, dok država nema prihvatljive dobiti, a rijekama i okolini se nanosi nemjerljiva šteta.

Federalna vlada je nakon tih događaja zadužila njena nadležna ministarstva, dvije agencije za vodna područja i Komisiju za koncesije u FBiH da pripreme prijedloge izmjena i dopuna svih propisa iz njihovih nadležnosti u skladu s ovim zaključkom Predstavničkog doma.

Potom je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila dopune Zakona o električnoj energiji, i to u formi konačnog prijedloga, a ne nacrta, te predložila da ih zastupnici razmotre po hitnom postupku.

Međutim, današnjom većinskom odlukom zastupnika, procedura akta je usporena jer je izglasano njegovo 'vraćanje' u formu nacrta. To u praksi najčešće znači da će akt proći i javnu raspravu prije daljnje parlamentarne procedure, što se desilo i u ovom slučaju.

Zbog ovog usporavanja, reagiralo je nekoliko zastupnika. Neki od njih su kazali da ne mogu vjerovati da neki parlamentarci govore suprotno od izgovorenog u junu prošle godine.

Predsjedavajući Kluba Hrvatske demokratske zajednice Marijan Klaić potom je kazao da se i taj klub zalaže za zakonsko uređenje ove oblasti, ali da je javna rasprava potrebna kako bi budući novi zakon uspostavio balans između željene zaštite vodnog prirodnog bogatstva i proizvodnje čiste, ekološki prihvatljive, a ekonomski opravdane proizvodnje električne energije, pa i u kontekstu željene energetske nezavisnosti.

Sjednica Predstavničkog doma Federalnog parlamenta je nakon ove tematike nastavljena prema dnevnom redu.

(akta.ba)

U Bosni i Hercegovini pojavio se novi, indijski soj koronavirusa. Ne treba paničiti. Nije opasniji od ostalih, ali ne treba biti ni opušten. Ozbiljno shvatiti, uz obavezno poštivanje svih propisanih epidemioloških mjera, poruka je struke.

Nakon bitanskog, južnoafričkog i brazilskog soja pojavio se i indijski, zasad u Evropi. Ono što je sigurno jeste da virus mutira i da će mutirati, poručuje doktor Bakir Nakaš. Koliko je ovaj soj agresivan još nije poznato.

“Ukoliko se dva ili tri soja ukrste i u jednom organizmu razvijaju onda dobijamo jedan novi soj koji postaje agresivniji. Da li je ovo najagresivniji, da li će uslijediti još agresivniji soj o tome ostaje vrijeme da nam pokaže, ali sigurno ovo neće biti posljednji soj koji će donositi nedaće stanovništvu cjelokupnog svijeta”, pojašnjava Nakaš.

Teufik Goletić, šef laboratorije za molekularno-genetička i forenzička ispitivanja na Veterinarskom fakultetu, poručuje da bi fokus trebalo staviti na trenutno cirkulirajuće sojeve u Bosni i Hercegovini. Najdominantniji je britanski soj. Trenutno nema nikakvih dokaza da je indijski soj opasniji od prethodnih.

“Tome u prilog najbolje govori činjenica da ICDS i sve veće epidemiološke kuće u svijetu ovaj soj smatraju sojem od interesa, a ne u sojeve koji izazivaju zabrinutost”, ističe Goletić.

Sasvim je prirodno da građani trenutnu situaciju u Indiji, koja je alarmantna, povezuju sa indijskim sojem i zbog toga je prisutan strah. Međutim, Goletić poručuje da nema razloga za zabrinutost, ukoliko se mjere poštuju.

“Igre brojki nikada nisu dobre. Situacija i kontekst u Indiji kada je u pitanju zdravstveni sistem, kada je u pitanju njihovo unutarnje uređenje je sasvim drugačiji nego u Evropi, rekao bih čak i u ostatku svijeta i u tom kontekstu onaj sistem koji mi imamo nam daje na neki način prednost”, dodaje Goletić.

Dakle, mjesta za paniku nema. Indijski soj je samo jedna u nizu mutacija koronavirusa sa kojim se možemo isključivo izboriti ukoliko poštujemo sve epidemiološke mjere. Naravno, neophodna nam je i masovna imunizaciju, poručuje struka.

(Fokus)

Policijski službenici u Lukavcu pojačaće nadzor i prisustvo u lukavačkom naselju Bistarac zbog sve većeg broja provala u kuće.

Građanima je upućen apel, ako primijete sumnjiva lice ili radnje, da odmah nazovu policiju, koja će bez odgađanja izaći na teren.

Finka Dragić, starija mještanka Bistarca, kaže da su provale nezapamćene te da strahuje hoće li se probuditi ujutru kako treba.

"Ja živim sama. Sin mi je u Srbiji. U pola tri noći došao mi je neko i zalupao na vrata. Sreća moja pa sam gledala TV i bila budna. Otišla sam u kupatilo i oslušnula i počela galamiti: Ko si, šta lupaš, šta radiš na mom imanju?! Još je dva puta zalupao i otišao", prepričava Finka svoj susret sa provalnicima.

U strahu je pozvala policiju, koja je došla, ali te osobe nije bilo. Nažalost, nemio događaj se ponovio početkom aprila oko ponoći.

"Isto tako nešto je zalupilo. Vidjela sam nekog kako prebacuje stvari. Imam jednu torbu u kojoj držim krpe i neki alat. Opet sam zagalamila: Šta ćeš tu?! On je dva puta zalupio i otišao. Sutra vidim polomljenu ogradu u ćošku", priča ona.

Nažalost, neki mještani su i fizički ozlijeđeni tokom provala, poput Finkine komšinice, kojoj su tri puta dolazili provalnici.

"Prvi put tražili su pare, drugi put su joj otkinuli komarnik. Treći put je provalnik došao dok su ona i sestra spavale. Kako sam čula, razbio je prozor na kuhinji i ušao. Ona je na kraju završila u bolnici", ističe ova mještanka.

Jozo Tunjić iz mjesne zajednice Bistarac Donji, priča da su prvo primijećene provale u napuštene objekte, a potom i u objekte gdje žive ljudi, uglavnom stariji. Problem traje već godinama, ističe Tunjić.

"To se pogoršalo povećanim dolaskom migranata. Naša mjesna zajednica je na njihovoj ruti Tuzla - Doboj, jer kroz naša naselja prolazi ta magistralna cesta i željeznička pruga. Ulaze i u napuštene objekte, ali i u kuće gdje ljudi žive", pojašnjava Tunjić. On smatra da je problem migranata državni problem i teško da se jedna mjesna zajednica može s tim izboriti.

"Oni svojim ulaskom i boravkom nekoliko noći, toliko devastiraju kuće da vi više nemate mogućnost da živite tu. Upropaste sav namještaj. Krajem prošle godine ušli su u jednu kući i ložili vatru nasred kuće i zapalili je. Unište sve unutra što zateknu", kaže Tunjić.

Kako su kazali iz Uprave policije MUP-a TK, najčešće mete provalnika su objekti čiji su vlasnici odsutni. To je veliki problem u mjesnim zajednicama Bistarac Gornji i Bistarac Donji, gdje je za tri mjeseca ove godine evidentirano 20 provala.

"U 16 slučajeva nije bilo ništa otuđeno, a u četiri je konstatovano da se radi o teškoj krađi. Tri teške krađe su rasvijetljene i riječ je o migrantu. Podnesene su prijave", rečeno je iz MUP-a TK.

Inače, Policijski službenici PU Lukavac imali su sastanak sa mještanima te razgovarali kako da nađu najbolje rješenje.

Policija će pojačati prisustvo u pomenutim naseljima s ciljem preventivnog, ali i represivnog djelovanja, a građanima se preporučuje da prijave svaku sumnjivu osobu ili radnju.

(N.N.)

Kafići i restorani u Sjevernoj Makedoniji ponovo mogu da primaju goste, ali samo u otvorenim dijelovima, a skraćen je i policijski čas.

Terase ugostiteljskih objekata mogu da služe goste do 20.30 časova, jer policijski čas sada počinje u 21.00, sat kasnije nego prethodnih sedmica.

Vlada u Skoplju je mjere za sprečavanje širenja kovida 19 ublažila na preporuku Komisije za zarazne bolesti, a na osnovu smanjenja broja zaraženih u posljednje vrijeme, prenose mediji.

Ograničavanje kretanja građana u noćnim časovima u Sjevernoj Makedoniji uvedeno je 10. marta, nakon što je ubrzano počeo da se širi zarazniji britanski soj virusa korona, a ugostiteljski objekti zatvoreni su od 5. aprila.

Prema najnovijim izmjenama mjera za sprečavanje širenja kovida, koje će biti na snazi do 15. maja, prestaje da važi zabrana za organizovanje seminara, obuka, radionica, kurseva, konferencija i drugih događaja takvog tipa.

Ostaje zabrana rada svih fitnes klubova i sala za vježbanje, ali su izuzetak firme koje te sportske djelatnosti mogu da organizuju na otvorenom uz primjenu mjera lične zaštite.

Policijski čas je skraćen za jedan sat, počinje u 21.00 i trajaće kao i do sada do 5.00 časova narednog dana, osim u vrijeme predstojećih vjerskih praznika - Vaskrsa i ramazanskog Bajrama kada će na po jednu noć biti ukinut.

Za Vaskrs ograničenje kretanja građana neće važiti u večernjim časovima između 1. i 2. maja, a za Bajram u noći između 13. i 14. maja.

Vodovod Raduša pušten je u probni rad. U toku probnog rada vršit će se razne aktivnosti čija je svrha testiranje i podešavanje sistema.

Dana 29.04.2021. godine (četvrtak) izvršit će se ispiranje i dezinfekcija vodovodne mreže. Dezinfekcija će se izvršiti povećanjem koncentracije hlora u vodi te korisnike molimo da vodu ne koriste za piće niti za aktivnosti kod kojih hlor može izazvati štetu.

Nakon ispirinja i dezinfekcije izvršit će se kontrola valiteta vode u vodovodnoj mreži, a korisnici će biti informisani kada je voda za piće.

U toku ispiranja vodovodne mreže mogući su kraći prekidi u vodosnabdijevanju.

Molimo korisnike za razumijevanje.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Red.

broj

VRSTA INFORMACIJE

DNEVNO STANJE

 

1.

Prirodne nepogode i druge pojave i događaji

 

 

2.

Stanje puteva

Magistralni put M-17: Šamac-Sarajevo i magistralni put M-4: Doboj-Banja Luka: vlažni. Regionalni put RP-474: Novi Šeher-Prnjavor: vlažan.

Lokalni putevi: vlažni.

Saobraćaj se odvija po vlažnim putevima i bez posebnih ograničenja.

 

3.

Klimatološki i drugi uslovi

Stanje u 08:00 sati:oblačno sa kišom;

-Temperatura zraka u 08:00 sati: 9 ºC;            

-Relativna vlažnost: 100%;

-Relativni pritisak: 1010 mbar;

-Pravac i brzina vjetra: - m/s;

-Količina padavina za protekla 24 sata: 2 lit/m2;

-Vodostaj rijeka: BOSNA, USORA,TEŠANJKA –U granicama normalnog. . Vodostaj Usore u Kaloševiću jutros je iznosio 78 cm.

 

4.

Informacije iz Policijske uprave

U protekla 24 sata na području općine evidentirane su:

-          1 prijave građana i

-          2 saobraćajne nezgode i

-          3 narušavanja javnog red i mira.

  

5.

Informacije iz Službe hitne pomoći i porođajnog odjela

 

-Služba hitne pomoći u protekla 24 sata evidentirala je 37 intervencija, od toga 4 zbog povreda. U bolnicu je upućeno 9 osoba.­­

-Na porođajnom odjelu Opće bolnice u protekla 24 sata rođene su  1 ženska i 2 muške bebe.

 

6.

Snabdjevanje energentima, vodom i stanje telefonskih veza

 

ELEKTRIČNA ENERGIJA Zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima danas  će bez električne energije biti trafo područje Vukovo Stara  od 08:00 do 16:00 sati.

VODA-Snabdjevanje vodom korisnika vodovodnih sistema Tešanj, Jelah i Kraševo jutros se vrši uredno i ista zadovoljava  zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

TELEFONSKE VEZE-  Uredno funkcionišu.

TOPLOTNA ENERGIJA- Uredno snabdjevanje.

 

7.

Ostale informacije

/

 

Antena Servis

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.