A.A.

A.A.

Porezna uprava Federacije BiH je dana 26.08.2021. godine izvršila 186 inspekcijskih kontrola tzv. akcije na području Federacije BiH, a Kantonalni porezni ured Novi Travnik je dana 19.08.2021. godine izvršio 9 inspekcijskih kontrola na području Srednjobosanskog kantona, kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju građevinsku djelatnost, trgovinsku, ugostiteljsku i druge uslužne djelatnosti. Kontrole su izvršene na području općina: Bosanska Krupa, Bužim, Sanski Most, Velika Kladuša, Cazin, Odžak, Orašje, Tuzla, Živinice, Lukavac, Tešanj, Usora, Zenica, Zavidovići, Maglaj, Kakanj, Visoko, Novi Travnik, Travnik, Vitez, Busovača, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce, Bugojno, Goražde, Mostar, Neum, Čitluk, Čapljina, Ljubuški, Novi Grad, Stari Grad, Novo Sarajevo, Centar, Ilidža, Hadžići, Livno i Tomislavgrad.

Cilj kontrola je bila provjera poštivanja Zakona o fiskalnim sistemima i zapošljavanja radnika na crno. U ovim kontrolama inspektori Porezne uprave su otkrili 53 neprijavljena radnika, 70 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, 12 obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 9 objekata koji su radili bez odobrenja za rad nadležnog organa.

Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja, nepostojanje fiskaliziranog fiskalnog uređaja i rada bez odobrenja zapečaćena su 27 objekata i u 137 slučaja su podneseni su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 278.850,00 KM.

Porezna uprava će nastaviti aktivnosti inspekcijskog nadzora na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije i u dane vikenda i poziva porezne obveznike kod kojih su utvrđene nepravilnosti da usklade svoje poslovanje i da poštuju zakone kako se ne bi izlagali sankcijama i nepotrebnim troškovima.

Porezna uprava zahvaljuje svim poreznim obveznicima koji uredno izvršavaju svoje obaveze i poziva sve porezne obveznike da svoje obaveze blagovremeno izvršavaju, dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika i posluju u skladu s poreznim i drugim važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja.

Porezna uprava Federacije BiH

Projekat Aerodroma Trebinje, koji bi mogao koštati 100 miliona eura, pa i više, izazvao je pažnju i vlasti Republike Hrvatske koja od Bosne i Hercegovine sada traži objašnjenje šta se tačno planira graditi u tom pograničnom području, saznaje Radio Sarajevo.

Koncem aprila raspisan je međunarodni konkurs za izradu projektno-tehničke dokumentacije.

Aerodrom će se nalaziti na kraškom području 14 km zapadno od centra Trebinja i zauzimati će površinu od preko 300 hektara.

"Aleksandar Vučić i Srbija u potpunosti plaćaju, a Milorad Dodik gradi golemi međunarodni aerodrom u Trebinju, s terminalom većim od 7.000 kvadrata i pistom dužom od zagrebačke i beogradske!”, pisala je u maju ove godine splitska “Slobodna Dalmacija”.

Institucije Hrvatske aktivirale su se sredinom ovog mjeseca u vezi s ovim pitanjem.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske Tomislav Ćorić zatražio je od Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine zvaničnu informaciju o ovom projektu.

"Sukladno odredbama članka 3. Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, molim Vas da nam kao zainteresiranoj državi dostavite informaciju o aktivnostima vezanim za izgradnju zračne luke Trebinje kod mjesta Taleža u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina", napisao je ministar Ćorić u dopisu ministrici Biseri Turković.

Informacija je, također, upućena na znanje i ministrici Vladi RS-a Srebreniki Golić, a o svemu je upoznato i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordanom Radmanom Grlićem na čelu. 

Hrvatska je ostala u narandžastoj zoni na evropskoj korona-karti.

Narandžasta boja znači da druge zemlje neće uvoditi ograničenja za sve svoje sugrađane koji se vraćaju s godišnjih odmora. Postojeće covid-mjere u Hrvatskoj ističu za nekoliko dana, a tamošnji ih Štab zasad nema namjeru mijenjati.

“Ono što je važno naglasiti – mi imamo najpovoljniju situaciju od svih turističkih zemalja Evrope, ali i mnogih drugih. Mi u ovom trenutku ne planiramo nove mjere, ove postojeće će se produžiti do 15. septembra. Mi razmišljamo dalje o široj upotrebi covid-potvrda”, rekao je šef HZJZ-a Krunoslav Capak za Novu TV.

Očekivanja su da četvrti val neće dugo trajati i neće biti velikog rasta broja novozaraženih. Hoće li se potvrde uvoditi za svakodnevni život?

“Nismo razmišljali da ih uvedemo za šoping-centre, dućane, kafiće, restorane… Ali opcija ostaje otvorena.”

Također, razmišlja se da covid-potvrde budu iskorištene i u zdravstvenom sektoru i sektoru socijale.

“Kao što radnici ne bi trebali zaraziti pacijente, tako pacijenti ne bi trebali zaraziti radnike”, rekao je Capak.

Razmišlja se i o ograničenju upotrebe testiranja.

“U jednom momentu treba prekinuti s besplatnim testiranjima asimptomatskih, kao stimulaciju vakcinisanja”, objasnio je.

Vakcinacija u školama

“Mi svakako podržavamo vakcinaciju djece od 12 do 18 godina – što sad imamo mogućnost s Pfizerom, a uskoro ćemo imati i s Modernom”, izjavio je Capak.

Trenutno razgovaraju o tome da se djeca završnih razreda srednjih škola najprije vakcinišu, a onda i srednje škole u kojima zbog prirode posla dolazi do kontakta s više ljudi – medicinske, ugostiteljske škole…

“Mi pozivamo i sve druge koji žele da dođu na vakcinaciju skupa sa svojim roditeljima, pa se mogu i roditelji vakcinisati jer ta mogućnost sada postoji”, objasnio je.

Treća doza

Capak je otkrio da se u Hrvatskoj intenzivno razmišlja o vakcinaciji trećom dozom.

“Dakako, razgovaramo intenzivno o tome. Stav Evrope je prilično konzervativan po tom pitanju. Mi razgovaramo o tome, zasad nemamo postavljenu infrastrukturu, mogućnost da se bilježi treća doza. Na tome također radimo i mislim da će uskoro postojati takva mogućnost”, naveo je i dodao da će se epidemiolozi dogovoriti koje vulnerabilne grupe će prve biti na redu.

“To će biti vrlo brzo”, zaključio je Capak.

(Fokus)

BiH je od 2014. do jula ove godine odobrila azilantski status za 122 osobe, od čega ga je devetero dobilo na osnovu statusa izbjeglice, a ostatak se odnosi na ljude koji su dobili neku drugu dodatnu formu zaštite, objavljeno je u izvještaju Agencije za izbjeglice Ujedinjenih nacija (UNHCR).

Prema ovim podacima, u ovom periodu zahtjeve za azil na zapadnom Balkanu ukupno je podnijelo 39.709 migranata, a odobreno je 287 izbjegličkih statusa i 329 ostalih vrsta azilske zaštite. Takođe, kako je naglašeno u ovom izvještaju, tokom 2021. godine podneseno je ukupno 770 zahtjeva za azil na cijelom prostoru zapadnog Balkana. Odbijena su 23.724 zahtjeva za azil, što znači da se njih najmanje 16.000 nikad nije ni pokušalo registrovati u BiH, makar i formalno.

U našem regionu Srbija je odobrila najviše azilantskih statusa - 86 za izbjeglice, a 103 je dobilo neku dodatnu formu zaštite, što znači da je dozvola za boravak u Srbiji odobrena ne samo na osnovu statusa izbjeglice. Samoproglašeno Kosovo je naredno po broju odobrenih azilskih statusa i to 108 na osnovu izbjeglištva i 19 po drugom osnovu. Treća je BiH, iza nas je Crna Gora s ukupno 87 odobrenih zahtjeva za azil, a slijede Albanija sa 48 i Sjeverna Makedonija sa 36.

Zanimljivo je, međutim, da je među azilantima kojima je odobren azil najviše državljana Turske, dok je većina ostalih iz zemalja koje tradicionalno nazivamo migrantskim, osim ako ne računamo državljane Ukrajine, Palestine i Kube, koji su takođe tražili i dobili azil u zemljama zapadnog Balkana.

Ako gledamo po kategorijama, samoproglašeno Kosovo je odobrilo najviše izbjegličkih statusa, a BiH najviše ostalih statusa za azilante koji su došli na zapadni Balkan.

Prema podacima koje je objavio UNHCR, u BiH je od početka 2018. godine najviše registrovanih migranata boravilo u julu prošle godine, gotovo 8.000, što se može objasniti činjenicom da su migranti u tom periodu teže mogli da se kreću prema EU. Upravo je od proljeća do jeseni prošle godine, barem sudeći prema ovim UNHCR-ovim podacima, u BiH bilo najviše migranata. Ako ne računamo taj period, u BiH je uvijek bilo manje od 6.000 registrovanih migranata, ne računajući samo septembar 2019, kada je u BiH boravilo oko 6.100 migranata.

U ovom periodu na zapadni Balkan najviše je došlo migranata iz Pakistana, odnosno 26,8 odsto, iza kojih su Avganistanci, čiji je udio oko 21,7 odsto. Iz Sirije je došlo 11,7 procenata, a nakon njih dolazili su državljani Bangladeša, koji su činili 5,7 odsto ukupnog broja migranata. Iranaca je došlo oko 5,5 odsto, a iz Iraka 4,5 odsto. Između dva i tri odsto zahtjeve za azilantski status podnijeli su državljani Maroka, Indije, Libije i Alžira.

Tokom ove godine gotovo 90 odsto migranata su muškarci, tek tri odsto žene, a ostatak se odnosi na dječake i djevojčice. Prema UNHCR-ovim podacima, od 2014. godine do danas najviše migranata koji su registrovani na zapadnom Balkanu su muškarci. Najviše žena bilo je u oktobru 2019. godine, ali ni tada nisu prelazile više od deset odsto ukupnog broja.

S obzirom na trenutnu situaciju u Avganistanu, u EU očekuju da će migranti iz ove zemlje činiti mnogo veći udio od ukupnog broja onih koji ulaze u EU.

Jiva Johanson, evropska komesarka za unutrašnje poslove, upozorila je da je situacija veoma zabrinjavajuća i da bi EU trebalo da reaguje jedinstveno u ovoj situaciji. 

"Naučili smo lekciju iz 2015. godine tako da nećemo vidjeti novu migrantsku krizu u EU", rekla je ona i dodala da su talibani u stanju da naprave mnogo loših stvari i da je mnogo Avganistanaca u direktnoj opasnosti, zbog čega EU treba da ih zaštiti, posebno ranjive grupe poput žena.

(N.N.)

Krizni štab Ministarstva zdravstva (KŠMZ) Zeničko-dobojskog kantona odbacuje medijske navode vezane za zabranu unošenja navijačkih rekvizita na utakmice nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine protiv Kuvajta i Kazahstana, koje se igraju 4. i 7. augusta na stadionu Bilino polje u Zenici.

-Krizni štab ZDK dozvolio je dolazak većeg broja gledalaca na navedene utakmice u smislu promocije vakcinacije i sporta. Odredba o unošenju rekvizita je prepisana, odnosno preuzeta iz naredbe Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, jer su kantonalni krizni štabovi dužni poštovati naredbe sa nivoa FBiH - kaže ministar zdravstva i predsjednik Kriznog štaba ZDK dr. Adnan Jupić.

Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine dozvoljeno da organizira navedene utakmice uz prisustvo 6.000 gledalaca, uz obavezu da osigura da gledaoci prilikom ulaska na stadion posjeduju negativan antigenski/PCR test ne stariji od 48 sati ili potvrdu o prebolovanom COVID 19, ne stariji od šest mjeseci ili potvrdu o završenoj vakcinaciji.

Organizator je dužan da provede sve higijensko-epidemiološke mjere u skladu s mišljenjem Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica od 23. augusta 2021. godine.

Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Red.

broj

VRSTA INFORMACIJE

DNEVNO STANJE

 

1.

Prirodne nepogode i druge pojave i događaji

 

 

2.

Stanje puteva

Magistralni put M-17: Šamac-Sarajevo i magistralni put M-4: Doboj-Banja Luka: mokri.

Regionalni put RP-474: Novi Šeher-Prnjavor: mokar.

Lokalni putevi: mokri.

Saobraćaj se odvija po mokrim i klizavim putevima i bez posebnih ograničenja.

 

3.

Klimatološki i drugi uslovi

Stanje u 08:00 sati: oblačno sa kišom;

-Temperatura zraka u 08:00 sati: 13ºC;           

-Relativna vlažnost: 91%;

-Relativni pritisak: 1011 mbar;

-Pravac i brzina vjetra:- m/s;

-Količina padavina za protekla 24 sata: 2 lit/m2;

-Vodostaj rijeka: BOSNA, USORA –U granicama normalnog. TEŠANJKA-Ispod normalnog. Vodostaj Usore u Kaloševiću jutros je iznosio 65 cm.

 

4.

Informacije iz Policijske uprave

U protekla 24 sata na području općine evidentirano je:

-          1 narušavanje javnog reda i mira,

-          1 saobraćajna nezgoda i

-          6 prijava građana.

  

5.

Informacije iz Službe hitne pomoći i porođajnog odjela

-Služba hitne pomoći u protekla 24 sata evidentirala je 59 intervencija, od toga 11 zbog povreda. U bolnicu je upućeno 13 osoba.

-Na porođajnom odjelu Opće bolnice u protekla 24 sata rođene su 2 ženske i 2 muške bebe.

 

6.

Snabdjevanje energentima, vodom i stanje telefonskih veza

ELEKTRIČNA ENERGIJA–Uredno snabdjevanje.

VODA-Snabdjevanje vodom korisnika vodovodnih sistema Tešanj, Jelah i Kraševo jutros se vrši uredno i ista zadovoljava  zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Od danas (13.08.2021.) na snazi je II stepen redukcije sa utvrđenim režimom zatvaranja:

-od 11:00 do 21:00 sat u sistemima Trepče-Medakovo, Vukovo, Cerovac, Jevadžije, Dobropolje, Raduša, Miljanovci, Tepe-Hrvatinovići, Logobare, naselje Krndija, Osoje i novo naselje Krndija,

-od 16:00 do 05:00 sati u naseljima Tešanj i Jelah i

-od 16:00 do 22:00 sata u naseljima Bukva i Čifluk.

 Iz JP RAD Tešanj i dalje apeluju svim korisnicima da savjesno i racionalno koriste vodu u ovom periodu kako bi svim korisnicima mogli obezbjediti vodosnabdijevanje za elementarne potrebe.

TELEFONSKE VEZE-  Uredno funkcionišu.

 

7.

Ostale informacije

/

 

 

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) na današnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila je informaciju o epidemiološkoj situaciji COVID-19 na dan 23. august 2021. godine, s prijedlogom naredbi i preporuka Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, javlja Anadolu Agency (AA).

Naredbe i preporuke donesene su s rokom važenja od 14 dana računajući od 26. augusta 2021. godine kao danom početka njihove primjene.

Naređeno je vladama kantona, odnosno kantonalnim štabovima ministarstava zdravstva, uvođenje restriktivnijih mjera spram procjene epidemiološke situacije u kantonu, odnosno općini uz redovno obavještavanje Kriznog štaba FMZ.

Krizni štab FMZ-a je zadužen da, prije isteka ovog roka, sagleda kompletnu epidemiološku situaciju COVID-19 u FBiH i sačini procjenu rizika, a radi razmatranja mogućnosti i potrebe izmjene naredbi i preporuka, te prema Vladi dostavi prijedlog novih.

Krizni štab FMZ-a će današnje zaključke s prilozima dostaviti kantonalnim kriznim štabovima i kantonalnim ministarstvima zdravstva, zdravstvenim ustanovama s područja kantona, kliničkim centrima u Federaciji BiH, općim, kantonalnim i specijalnim bolnicama, Federalnoj i kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i kantonalnim upravama policije.

U skladu sa zaključkom od 8. januara 2021. godine, Vlada FBiH će obavijestiti Parlament FBiH o epidemiološkoj situaciji u Federaciji BiH i mjerama koje je danas donijela sa ciljem zaštite zdravlja građana i smanjenja rizika za širenje virusa.

Vlada je, također, usvojila i dokument "Javnozdravstveni kriteriji za prilagođavanje javnozdravstvenih i društvenih mjera u kontekstu COVID-19", koji je sastavni dio zaključaka.

Danas je zaključeno i da će sljedeće sedmice biti održan sastanak premijera FBiH s premijerima kantona, te ministrima zdravstva i direktorima zavoda za javno zdravstvo u FBiH, na kojem će biti razmotreni epidemiološka situacija i poduzimanje mjera.

Naredbe i Preporuke Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva postavljene su na web-stranicu Vlade FBiH.

Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, usvojila i informaciju o direktnim stranim ulaganjima u entitetu Federaciji BiH u 2020. godini.

"Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ukupno stanje dosadašnjih direktnih stranih ulaganja (DSU) je na 31. decembar 2020. godine u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosilo je 9.062 miliona KM", navedeno je u saopćenju Vlade FBiH.

Godina koju je obilježila globalna ekonomska recesija uzrokovana pandemijom COVID-19, ipak je uspjela polučiti pozitivan trend kada je riječ o DSU u FBiH.

"Prošle godine su DSU u Bosni i Hercegovini iznosila su 678,2 miliona KM, od čega se na Federaciju BiH odnosi 390,2 miliona KM", navedeno je u saopćenju.

Vodećih pet zemalja investitora po iznosu ulaganja u 2020. godini u Federaciji BiH, čiji zbirni iznos ulaganja iznosi 318 miliona KM bile su Hrvatska (134,7 miliona KM), Austrija (59,9 miliona KM), Turska (54,8 miliona KM), Njemačka (42,7 miliona KM) i Slovenija (25,8 miliona KM).

Pet najznačajnijih djelatnosti u kojima su tokom 2020. godine registrirana strana ulaganja su finansijske uslužne djelatnosti (osim osiguranja i penzijskih fondova), trgovine na veliko i na malo (osim trgovine motornim vozilima i motociklima), proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda, poslovanje nekretninama i proizvodnja prehrambenih proizvoda.

Iako je u Bosnu i Hercegovinu dosad stiglo više od 2,9 miliona vakcina protiv virusa korona, tek nešto više od devet odsto građana je vakcinisano objema dozama, ne računajući građane koji su se vakcinisali u zemljama regiona.

Kako stručnjaci ističu, mnogo je razloga zbog kojih se građani BiH teško odlučuju na vakcinu, a najveći su loša informisanost, ali i želja za boljim vakcinama i nepovjerenje u njih.

"Neki od ključnih razloga koji dominiraju među građanima koji ne žele da se vakcinišu su generalna odbojnost prema vakcinama, dok jedan dio građana čeka 'bolje vakcine', a postoji i dio građana koji su pod uticajem antivakcinalne propagande, odnosno vjeruju raznim teorijama zavjere", kazao je za "Nezavisne" novine Ednan Drljević, infektolog i član Kriznog štaba Kantona Sarajevo.

Dodao je da još jedan razlog statistički malog broja vakcinisanih u BiH što je dio stanovnika izvršio imunizaciju kod komšija, u Srbiji ili Hrvatskoj.

"Jedan od razloga što nismo mogli ranije početi sa masovnom vakcinacijom je i taj što nismo imali dovoljne količine vakcina na stanju. Ne možemo ljudima govoriti da idu da se vakcinišu, a ne raspolažemo sa dovoljnim količinama vakcina", ističe Drljević.

Prema njegovim riječima stanovnici BiH su površno informisani o pozitivnim efektima vakcina te ne vjeruju struci.

"Ispada da treba jedna medijska ličnost, poput Novaka Đoković ili Jelene Karleuše, da izađe i da im kaže da se vakcinišu i da oni to urade. Džaba je to šta struka mjesecima govori da je vakcina jedini vid zaštite", ističe Drljević.

Dodaje da mu nije jasno šta treba da se desi da se ljudi probude i da shvate da smo, kako Drljević kaže, u četvrtom talasu pandemije.

Dodao je da i zemlje u regionu, poput Hrvatske, Crne Gore i Srbije, takođe imaju mali procenat vakcinisanih građana.

Sociolog Ivan Šijaković ističe za "Nezavisne novine" da je glavni razlog malog broja vakcinisanih građana nepovjerenje koje je rašireno među građanima i koje potiče iz različitih izvora.

"Na društvenim mrežama, na internetu, može se naći dosta tumačenja i dosta onih koji su antivakserskog smera, tako da je to verovatno zbunilo građane", kazao je Šijaković.

Pojašnjava da su građani neodlučni u vezi sa vakcinacijom, uključuju i zabrinutost zbog mogućih neželjenih dejstava, ali i mišljenje da vakcine neće imati efekat.

"Građani sumnjaju da vakcine nisu sigurne i efikasne. Drugi misle kako bolest protiv koje se vakcinišemo nije opasna", kazao je Šijaković.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, do sada je BiH dobila 2.902.160 doza vakcina protiv kovida raznih proizvođača.

"Prema podacima nadležnih entitetskih vlasti, prvu dozu vakcina primilo je 537.608 građana, odnosno 15,71 odsto, dok je i drugom dozom vakcinisano 327.698 ili 9,58 odsto državljana BiH", naglašavaju iz Ministarstva civilnih poslova BiH. Dodaju da raspoložive količine vakcina, kao i broj doza koji se očekuje u narednom periodu, uvodi BiH u period koji treba maksimalno iskoristiti za masovnu imunizaciju.

U posljednja 24 časa u BiH je registrovano 617 novih slučajeva zaraze virusom korona, od kojih je u RS 162, u FBiH 438 i Brčko distriktu 17, a preminulo je osam osoba.

Ukupne količine vakcina koje su stigle u BiH
AstraZeneca: 1.101.000 doza

Sinopharm: 1.090.000 doza

Pfizer: 421.860 doza

Sputnjik ve: 199.300 doza

Sinovak: 90.000 doza

Ukupno: 2.902.160 doza

(N.N.)

Općinski načelnik Suad Huskić upriličio je druženje i prijem za sportiste i predstavnike sportskih klubova koji su u posljednje vrijeme ostvarili značajne rezultate na različitim takmičenjima, i to:

Fudbalski klub Borac Jelah, Streljački klub Tešanj, Sajra Handžić (član Ženske nogometne reprezentacije BiH), Nihada Hodžić (Taekwondo akademija Tešanj), Leyla Sejmenović (Centar borilačkih sportova Tešanj), Klub borilačkih sportova Borac Jelah, Karate klub Unija Tešanj, Ajdin Salkičević (Karate klub Tešanj), Dino Sinanović (Rukometni klub Bosna Tešanj), Irma Hotić (Sec Košarka plus – basket plus) i Dalal Turalić (ŽKK Tešanj).

Ovom prilikom, posthumno je dodijeljena zahvalnica Sabahudinu Mahmutoviću, za razvoj sporta osoba sa invaliditetom. Prijemu su prisustvovali predstavnici Sportskog saveza općine Tešanj Besim Sejdić i Mirsad Srkalović. Općinski načelnik je sportistima i predstavnicima sportskih klubova čestitao na postignutim rezultatima i uručio im skromne poklone.

Općina Tešanj

Nastavlja se dnevni porast broja novozaraženih u Bosni i Hercegovini. U samo 24 sata broj pozitivnih narastao je na 617, a preminulo je osam osoba, što itekako ukazuje na pogoršanje epidemiološke situacije, te da i naša zemlja polako ulazi u četvrti val pandemije.

Većina stručnjaka je oprezna u davanju prognoza – šta nas čeka tokom jeseni i zime. I dok jedni ističu kako bi ovaj val mogao biti vrlo sličan onome kojeg smo imati u martu, drugi pak tvrde da delta soj, koji dominira kod nas, ali i u većini zemalja regije i Evrope, uzrokuje lakše kliničke slike, što bi u konačnici moglo rezultirati i manjim brojem hospitaliziranih i preminulih pacijenata.

No, svi se slažu u jednom, vakcinacija je jedini način zaustavljanja širenja koronavirusa te pozivaju sve one koji to do sada nisu učinili, da se vakcinišu. Zanimalo nas je kako se pojedini kantoni, odnosno njihovi zdravstveni centri, pripremaju za četvrti val pandemije i eventualni veći priliv oboljelih?!

Zeničko-dobojski kanton u pandemiju je ušao sam 15 kreveta u Kantonalnoj bolnici Zenica, na koje je kiseonik bio raspoređen, i sa vrlo malom intenzivnom njegom. U međuvremenu, u ovoj zdravstvenoj ustanovi je, prema riječima Adnana Jupića, ministar zdravstva u Vladi Zeničko-dobojskog kantona, urađena adaptacija i priprema infektivnog odjela koji je, kako kaže, među najboljim u Federaciji BiH.

– Prostor sada ima kapacitet od oko 60 ležaja koji su jedno vrijeme korišteni isključivo za covid-pacijente. Imamo i Covid-bolnicu, preuređenu Ortopediju, u kojoj je 12,13 respiratorskih mjesta. Na 150 mjesta raširen je kisik. Osim toga, u Općoj bolnici Tešanj napravljeno je dva puta po 40 ležaja. Kad se sve sabere, ZDK je za 30 puta povećao kapacitete. Dakle, ZDK kapacitetima i opremom može odgovoriti na sve potrebe naših stanovnika – ističe Jupić.

Razrađeni protokoli

No, ono što je problem u ovom, ali i u većini drugih kantona u Federaciji BiH godinama, a što je u pandemiji posebno došlo do izražaja, je nedovoljan broj medicinskog kadra. Konkretno ZDK susreće se sa nedostatkom anesteziologa, infektologa.

– Problem nam je visokosofisticirani kadar, pa se nadam da četvrti val neće biti težak kao treći i da će zdravstveni radnici ZDK ipak izaći na kraj sa predstojećim izazovima kao što su to činili i prethodnih mjeseci – kaže Jupić.

I pored svega spremni dočekuju jesen, a iskustva, kako kaže Jupić, crpe iz prethodnog perioda.

– Imamo razrađene sve eventualije za 100, 200, 300, 500, 1.000, 2.000, 5.000 oboljelih. Onog momenta kada se to desi, primijenit ćemo odgovarajući protokol. Ništa nas ne može i ne smije iznenaditi. Što se tiče nekog kažnjavanja ljudi, to su zadnje mjere. Sa ljudima treba pričati, objasniti im ono što im nije jasno i smatrati ih saveznicima u ovoj zajedničkoj borbi sa virusom – naglasio je Jupić.

(Faktor)

Antena Servis

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.