U drugom kvartalu 2021. godine, odnosno u periodu april – juni, u Bosni i Hercegovini radnu snagu činilo je 1,38 miliona osoba, od kojih je 1,13 miliona (82 posto) zaposlenih i 250.000 (18 posto) nezaposlenih osoba, prenosi Anadolu Agency (AA).

Broj osoba izvan radne snage u Bosni i Hercegovini, u drugom kvartalu 2021. godine iznosio je 1,51 miliona i u odnosu na prethodni kvartal manji je za 0,7 posto.

Radnu snagu ili aktivno stanovništvo čine sve zaposlene osobe starosti od 15 do 89 godina i nezaposlene osobe starosti od 15 do 74 godine.

U odnosu na prethodni kvartal, broj zaposlenih osoba se povećao dva posto, dok se broj nezaposlenih osoba smanjio za 4,5 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u drugom kvartalu 2021. godine od ukupnog broja osoba koji čine radnu snagu, 839.000 (60,5 posto) su muškarci, a 548.000 (39,5 posto) su žene.

Od ukupne radne snage 64,4 posto osoba pripada starosnoj grupi od 25 do 49 godina, zatim 24,6 posto starosnoj grupi od 50 do 64 godine, 9,3 posto starosnoj grupi od 15 do 24 godine i 1,8 posto ima 65 i više godina.

Najveće učešće u obrazovnoj strukturi osoba koje čine radnu snagu imaju osobe sa završenom srednjom školom i specijalizacijom i to 70,1 posto, zatim slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 19,6 posto i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 10,3 posto.

Obrazovna struktura zaposlenih osoba pokazuje da 69,2 posto njih ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 21,1 posto i osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 9,7 posto.

Obrazovna struktura nezaposlenih osoba pokazuje da 74,2 posto osoba ima završenu srednju školu i specijalizaciju, slijede osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem 13,1 posto i osobe sa završenom višom školom, fakultetom, magisterijem, doktoratom 12,7 posto.

Struktura zaposlenih osoba prema statusu u zaposlenosti pokazuje da najveće učešće u zaposlenosti imaju zaposlenici 84,8 posto, zatim samozaposlenici 13,6 posto i neplaćeni pomažući članovi 1,6 posto.

Anketa je provedena na uzorku koji je u drugom kvartalu 2021. godine obuhvatio 10.721 domaćinstvo. Anketirani su svi rezidentni članovi privatnih domaćinstava.

Cijena gasa u Evropi nastavila je divlji rast i ponovo oborila istorijski rekord dostižući danas nivo od gotovo 1.200 dolara za 1.000 kubnih metara.

Cijena novembarskih fjučersa u holandskom gasnom čvorištu TTF skočila je na jutrošnjem otvaranju trgovanja na 100 evra po MWh, odnosno na 1.199,44 dolara za 1.000 kubnih metara, ali se kasnije spustila za 1,7 posto na oko 1.150 dolara, javlja Tas.

Jedan od razloga ovako oštrog rasta cijene možda leži u činjenici da je protok gasa kroz gasovod Jamal-Evropa pao rano jutros za skoro tri puta, nakon čega je oporavljen na oko 0,5 miliona kubnih metara na sat. Protok gasa ovim cjevovodom je u četvrtak iznosio 2,2 miliona kubnih metara na sat, dodaje ruska agencija.

Početkom ove nedjelje, cijene gasa u Evropi su prvi put u istoriji premašile 1.000 dolara za 1.000 kubnih metara, nakon čega su nastavile uspon prekoračivši nivo od 1.100 dolara.

Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona potpisao je s Ginekološkom poliklinikom “Korak do života” iz Tuzle ugovor za obavljanje postupka biomedicinski potpomognute oplodnje na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja za osiguranje lica tog zavoda – kazala je Feni pomoćnica direktora ZZOZDK Haša Begić.

Navodi da su se na raspisani javni poziv javile samo dvije ustanove, a ponuda ustanove iz Mostara stigla je nakon isteka roka za prijavu.

-Ugovor je potpisan do kraja ove godine, jer ćemo nakon usvajanja Finansijskog plana ZZOZDK za 2022. godinu, raspisati novi javni poziv. Tada očekujemo i prijavu iz više medicinskih ustanova, a našim zdravstvenim osiguranicama će biti omogućen izbor ustanove po vlastitoj želji – najavljuje Begić.

Očekuje se da će u narednim danima na Odjelu za ginekologiju i akušerstvo Kantonalne Zenica biti formirana i komisija, koja će, kako je kazala, pregledavati dokumentaciju te upućivati pacijentice na Komisiju ZZOZDK, koja će također biti formirana.

-Ovo je novost i za nas i za pacijentice, jer smo mi među prvim zavodima koji je na ovakav način počeo ispunjavati zakonske obaveze iz ove oblasti. Prelaskom na ovakav način rada u postupku biomedicinski potpomognute oplodnje, prestaje važiti ranija odluka o odobravanju subvencije iznosa od 2.600 KM za taj postupak – dodaje Begić.

U kontekstu čestih interesovanja i upita sredstava informisanja o načinu nabavke i korištenja medicinskog kisika u zdravstvenim ustanovama, iz Kantonalne bolnice Zenica su uputili obavijest koju prenosimo u cijelosti.

– JU Kantonalna bolnica Zenica, za liječenje svojih pacijenata, medicinski kisik nabavlja od dobavljača MESSER. Imamo potpisan ugovor o nabavci nakon provedene procedure javne nabavke. U vrijeme Pandemije nismo imali nikakvih smetnji u nabavci kisika – navode iz Kantonalne bolnice Zenica.

Podsjećamo, nabavka medicinskog kisika je jedna od najaktuelnijih tema ove sedmice u našoj zemlji nakon što je prvo gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković otkrio da UKC RS koristi industrijski kisik, umjesto medicinskog, a početkom ove sedmice i mediji u FBiH su došli do podataka da je i JU “Dom zdravlja” Zenica nabavljao kisik od neovlaštenog dobavljača za medicinski kisik, zbog čega je i Tužilaštvo ZDK formiralo predmet po ovom osnovu.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) nastavlja aktivnosti na povećanju i unapređenju saradnje u svim oblastima zaštite bilja, životinja i ljudi, kroz aktivnosti službi i Zavoda unutar Instituta, posebno kad je u pitanju saradnja sa lokalnim zajednicama.

Nakon što je protekle sedmice održan sastanak sa čelnim ljudima Općine Kakanj, ove sedmice domaćini delegaciji Instituta, koju je predvodio direktor dr. Senad Huseinagić, bili su zvaničnici općinskih administracija općina Usora i Doboj Jug.

- Sastanak je bio vrlo uspješan i nadam se skorom potpisivanju Ugovora o produljenju suradnje. Institut je opremljen, ima stručne ljude i vidimo veliki niz "polja" u kojima možemo zajedno djelovati, ponajviše za poljoprivredu, uzgoj voća, povrća, gdje možemo očekivati podršku Instituta. Odranije imamo saradnju u našim školama, posebno tokom ove pandemije, koristimo Institut za kontrolu uzoraka kvaliteta vode iz svih naših susata, kao i za deratizaciju u cijeloj Općini Usora, ističe načelnik Usore Zvonimir Anđelić.

Kako je istakao, cilj općinske administracije je proširiti saradnju na druga polja, korištenja svih mogućih kapaciteta stručnosti i znanja INZ-a, kao što su mjerne jedinice za nivo polena, praćenje meteo-stanja za manje, ali kvalitetnije i zdravije korištenje pesticida i drugih sredstava u poljoprivredi.

- Nama cilj da budemo u svemu tome, želja nam je produbiti suradnju i približiti građanima sve ono što rade u Institutu, od veterine, kontrole proizvedene hrane, do pretraga zdravstvenog stanja kućnih ljubimaca, istakao je Anđelić.

Prvi čovjek susjedne, Općine Doboj Jug Mirnes Tukić ponovio je obostranu opredjeljenost da se radi na dobrobit građana općine i Kantona.

- Siguran sam da ćemo pružiti svoj maksimum i ići u sve vrste projekata koje pokrene i predloži Institut, ali i mi kao lokalna zajednica ćemo odgovoriti na sve zahtjeve. Mi imamo izreku da želimo da Općina Doboj Jug bude mjesto ugodnog življenja i siguran sam da ćemo ovim djelovanjem učiniti korak ka tome, istakao je Tukić.

Prema riječima direktora Instituta dr. Senada Huseinagića, posjetama poput ove želi se naglasiti da su Institutu sve općine i gradovi, bez obzira na veličinu, baš kao i svi stanovnici ZDK podjednako bitni i važni, te da Institut svoje aktivnosti provodi u svim sredinama.

- Na ovaj način stvaramo prostor da Institut svoje stručne i laboratorijske kapacitete stavi na raspolaganje lokalnim zajednicama, a one bolje mogu prepoznati svoje lokalne potrebe i tako ih kanalisati prema INZ-u, koji onda bolje odgovori na njihove zahtjeve. Naša djelatnost je fokusirana na zdravlje ljudi, a vezano i životinja i bilja, što znači posredno i unapređenje proizvodnje hrane. Uvjeren sam da će ova saradnja sa lokalnim zajednicama, dodatno kroz mogućnost zajedničkog nastupa u većim projektima, značiti obostranu dobit, istakao je Huseinagić.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Platforma za video sadržaje YouTube će zabraniti sadržaj koji tvrdi da su uobičajeno korištene vakcine, odobrene od zdravstvenih institucija, neefikasne ili opasne.

Zabrana se ne odnosi samo na one protiv korone nego i na sadržaj koji širi propagandu protiv vakcina poput onih protiv ospica i malih boginja.

YouTube će blokirati sav propagandni sadržaj protiv vakcinacije, stoji u saopćenju ove platforme.

Platforma koja je u vlasništvu Googlea blokirat će sadržaj za koji se tvrdi da vakcine uzrokuju hronične posljedice po zdravlje ili sadrži dezinformacije o tvarima u vakcinama.

Kompanija je ranije blokirala videe koji iznose te tvrdnje o vakcinama protiv koronavirusa, ali ne i one za druge vakcine, poput onih protiv ospica ili malih boginja.

YouTube također zabranjuje objavljivanje sadržaja istaknutim aktivistima protiv vakcinacije, uključujući Roberta F. Kennedyja mlađeg i Josepha Mercolu, i ukinuo im je nekoliko kanala.

Taj potez je uslijedio nakon sve veće zabrinutosti zbog uloge koju su aktivisti protiv vakcina odigrali u usporavanju stope vakcinacije širom SAD-a podstičući skepticizam.

Popularna platforma društvenih medija svakodnevno prenosi više od milijardu sati sadržaja. Zvaničnici javnog zdravstva borili su se suprotstavljanjem aktuelnim internetskim dezinformacijama o vakcini protiv Covid-19 predstavljajući činjenice.

"YouTube nije proširio zabranu ranije jer se fokusirao na dezinformacije posebno o vakcinama protiv koronavirusa", rekao je Halprin.

Kada je kompanija primijetila da netačne tvrdnje o drugim vakcinama doprinose strahu od vakcina protiv Covid-19, proširila je zabranu.

(Antena Radio/klix.ba)

Klub vijećnika SDPBiH u OV Tešanj predložio konkretna rješenja za problem vodosnabdjevanja

Vijećnici SDP BiH su na 9. sjednici OV Tešanj podržali rebalans Budžeta općine Tešanj za 2021. godinu jer je ovim rebalansom Budžet općine Tešanj uvećan za 1.6 miliona KM a najveći dio rebalansa odnosi se na kapitalna ulaganja te na uvećanje grantova koje je SDP BiH i tražio da se nađu u budžetu za 2021 a to su:

• veći grant za rješavanje problema porodične medicine
• treća traka Bukva-Tešanjka
• novi bunar za vodosnabdijevanje općine itd

Također na trećoj tački naši vijećnici su glasali ZA utvrđivanje javnog interesa za izgradnju novog bunara, a što je bio prvi preduslov za gradnju istog.

Najveća rasprava, očekivano, se vodila na 7. tački dnevnog reda a to je bila Informacija o vodosnabdijevanju na prostoru općine Tešanj. Iako su mnogi vijećnici radili neozbiljne performanse lične promocije te samo iznosili probleme i činjenicu da na našoj općini nema vode, vijećnici SDP-a su mnogo ozbiljnije pristupili ovoj tački te kroz svoje diskusije osim detekcije problema ponudili i konkretna rješenja za rješavanje ovog problema.

U uvodnim izlaganjima naši vijećnici su još jednom napomenuli da je SDP BiH bio inicijator sazivanja vanredne sjednice u augustu koju je vladajuća većina odbila sazvati uz obrazloženje da su tada na godišnjim odmorima.

SDP BiH je nudio konkretna rješenja ovog problema:

• pronalazak novih lokacija za gradnju bunareva
• izgradnja fabrike vode i zamjena azbestnih cijevi po uzoru na grad Tuzlu koja je na ovaj način riješila 75 godina star problem redukcije vode
• SDP BiH je ponudio da općina Tešanj obavi razgovore sa općinom Teslić oko isporuke vode našoj općini u slučaju nestašice vode jer općina Teslić trenutno koristi samo 40 % od ukupnog kapaciteta isporuke pitkom vodom...

Naši vijećnici između ostalog su postavili i pitanje zašto se ne poštuje propisani režim redukcije, te na kraju predložili zaključak:

„Da se građanima koji su bili obuhvaćeni redukcijom umanje računi za 30% za vrijeme trajanja redukcije a razlog za to su zračni jastuci koji očitavaju utrošak vode u periodu dok građani nisu imali vodu, te kvarovi na vodoinstalacijama te kućanskim aparatima a koji su uzrokovani nestankom vode te isporukom vode koja je zaprljana pijeskom.“

Koji ćemo ponovo aktuelizirati kada građani dobiju račune za vodu JP Rad Tešanj a koji se odnose na period redukcija.

Klub vijećnika SDPBiH glasao je protiv imenovanja u OIK i UO Apoteka i CMS Tefarm jer su dosljedni da ne učestvuju u postavljanju ljudi u Upravne, Nadzorne odbore i Komisije.

Osim gore navedenog, na 9. sjednici Općinskog vijeća Tešanj Klub vijećnika SDP BiH Tešanj podnijeo je 13 pitanja i 6 inicijativa što dovoljno govori o ozbiljnom pristupu rješavanja problema svih građana.

Komisija za informisanje OO SDP BiH Tešanj

U Sloveniji je osvanulo je snježno jutro. Slovenski meteorolozi javljaju kako je Kredarica osvanula pokrivena snijegom kojeg je donio prodor hladnog zraka.

Sloveniju je u srijedu kasno poslijepodne pogodilo snažno nevrijeme. Počelo je na sjeveroistoku zemlje, no obilne padavine uskoro su se proširile na čitavu zemlju.

Slovenska Uprava za zaštitu i spašavanje (SPIN) saopćila je da su vatrogasci imali pune ruke posla u Beltincima gdje su iz više objekata ispumpavali vodu, a vatrogasci iz Gerlinaca gasili su požar koji je uzrokovala munja udarivši u stablo.

Meteorolog Blaž Šter objasnio je da se radilo o ljetnom tipu oluje.

“Matična postaja južno od Kranja izmjerila je 30 milimetara oborine u pola sata”, napisao je na Twitteru dodajući kako je na nekim mjestima palo i više kiše.

(Antena Radio/fokus.ba)

BiH je jedna od najjeftinijih zemalja u Evropi po troškovima života, objavljeno je u najnovijoj studiji Njemačkog zavoda za statistiku.

Studija se bavi kupovnom moći njemačkih državljana u slučaju da se zateknu u nekoj od 36 evropskih zemalja, a od BiH, gdje su troškovi stali na 50 odsto, Nijemcima su jeftiniji jedino Sjeverna Makedonija i Turska. U studiji je naglašeno da je u BiH za mjesec dana normalnog života za jednu osobu potrebno 1.050 maraka, dok je u Njemačkoj potreban 1.091 euro, odnosno dvostruko više.

Kako je navedeno, u ove indekse uračunati su iznosi koje pojedinac treba da izdvoji za troškove tipične za jedno domaćinstvo, kao i za smještaj, prevoz i druge osnovne potrepštine.

Istovremeno, prema dostupnim statističkim podacima, prosječna plata u Njemačkoj prošle godine je iznosila 3.950 eura bruto, što znači da su u taj iznos uračunati i porezi i doprinosi koje treba platiti. Prosječna bruto plata u BiH je oko 1.550 maraka (794 eura), dok je neto iznos oko 1.000 maraka.

Njemački zavod za statistiku ističe da u Njemačkoj domaćinstvo mjesečno za hranu i piće izdvaja oko 321 euro po osobi, dok je u BiH, prema podacima kojima raspolažemo iz prosječne sindikalne korpe, taj iznos oko 231 marku po osobi.

Što se tiče cijena hotela, cijene u BiH su, kako je navedeno, između 44 i 60 eura, dok su u Njemačkoj cijene prosječnih hotela oko 115 eura u Minhenu pa do 85 u Drezdenu. U BiH je cijena prosječne karte za gradski prevoz oko evro, dok je u Njemačkoj taj iznos otprilike dvostruko veći.

Što se tiče troškova prevoza, prema njemačkim podacima Nijemac svojim automobilom godišnje pređe oko 11.000 kilometara, dok je taj iznos u BiH u prosjeku oko 8.000 do 10.000. Njemački auto-klub ističe da Nijemac godišnje na gorivo potroši oko 990 eura, dok u BiH potroši oko 1.200 maraka.

Prema studiji "Destatisa", za Nijemce je najskuplja Švajcarska, koja je od Njemačke skuplja za oko 50 odsto. Iza Švajcarske nalaze se Island i Norveška, koji su, kako je naglašeno, 30, odnosno 20 odsto skuplji od Njemačke. Turska, kako je navedeno, je za trećinu jeftinija od Njemačke, a Sjeverna Makedonija za 47 odsto.

U našem regionu najskuplja je, očekivano, Slovenija, koja ima troškove od 79 odsto njemačkog nivoa, a sljedeća je Hrvatska, sa 64 odsto njemačkog nivoa. Srbija ima troškove 56 odsto njemačkog nivoa, a Crna Gora 52 odsto. Inače, ispred BiH su sljedeće zemlje, i to ovim redom: Srbija, Albanija, Crna Gora, Bugarska, Rumunija, iza koje dolazi BiH.

U Njemačkom zavodu za statistiku kažu da su u većini susjednih zemalja troškovi veći nego u Njemačkoj, navodeći primjer da je u Danskoj potrebno za potrošačku korpu platiti 28 odsto više, dok je taj iznos u Nizozemskoj sedam odsto veći. Oni pojašnjavaju da su u svojoj studiji računali koliko košta određena količina robe i usluga u različitim zemljama Evrope.

"Cilj je uporediti nivo cijena u drugim zemljama s njemačkim cijenama. Mi svakog mjeseca objavljujemo i klasificiramo oko 500 nivoa cijena u različitim zemljama za različite artikle i usluge, poput životnih namirnica ili energije", naglasili su oni.

(Antena Radio/N.N.)