Evropski sud za ljudska prava presudio je u korist 33 državljana BiH koji su podnijeli su prijavu protiv Azerbejdžana još u martu 2012. godine navodeći da su žrtve trgovine ljudima i prisilnog rada.

Kako stoji u presudi Evropskog suda za ljudska prava podnosioci prijave, 33 državljana Bosne i Hercegovine, primljeni su i odvedeni u Azerbejdžan kao strani građevinski radnici za građevinsko preduzeće, Serbaz Design and Construction LLC (“Serbaz”, kompanija registrovana u Azerbejdžanu).

“U Azerbejdžanu su boravili šest mjeseci ili duže. Podnosioci predstavke su, između ostalog, tvrdili da su u tom periodu bili žrtve prisilnog rada i trgovine ljudima, radili bez ugovora i radnih dozvola, da su im oduzeli dokumente i da im je sloboda kretanja ograničena od strane poslodavca, te da im nisu isplaćene njihove plaće počev od maja 2009. godine pa do njihovog odlaska iz Azerbejdžana”, kaže se u presudi.

Dodali su da građanska prijava koju su protiv Serbaza podnijeli azerbejdžanskim sudovima nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu tražeći neisplaćene plaće i nematerijalnu štetu zbog navodnih “povreda njihovih prava i sloboda” nije uspio. Njihova žalba i je također odbačena.

“Nakon kriminalističke istrage o navodima prisilnog rada i trgovine od strane uprave i zaposlenih u Serbazu, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je krivični postupak protiv trinaest državljana Bosne i Hercegovine. U kontekstu ovog postupka, vlasti Bosne i Hercegovine uputile su tri zahtjeva za pravnu pomoć azerbejdžanskim vlastima, pozivajući se na navode koji se tiču situacije u Serbazu”, stoji u presudi.

Podnosioci predstavke su se žalili da tužena država nije ispunila svoju proceduralnu obavezu da ispita njihove zahtjeve.

“Vlada nije dostavila nikakve informacije ili komentare o bilo kakvoj istrazi koju su proveli domaći organi za provođenje zakona, stoga nije uspjela dokazati da je bilo efikasne istrage o navodima podnosilaca predstavke. Niti je iz spisa predmeta, uključujući dokumente koje je dostavila treća strana, proizašlo da je do takve istrage došlo. Između ostalog, ovi dokumenti nisu sadržavali informacije o bilo kakvim pokušajima da se identifikuju i ispitaju potencijalne ili već identifikovane navodne žrtve, uključujući podnosioce predstavke”, stoji u tekstu žalbe.

U presudi Evropskog suda za ljudska prava zaključeno je da tužena država nije ispunila svoju proceduralnu obavezu da pokrene i sprovede efikasnu istragu potraživanja podnosilaca tužbe u vezi sa navodnim prisilnim radom i trgovinom ljudima.

“Jednoglasno se zaključuje da je napravljena povreda člana 4. stava 2. u smislu proceduralnih ograničenja. Nalaže se isplata 5.000 eura svakom podnosiocu tužbe na ime nematerijalne štete, a tužbeni zahtjev u pogledu materijalne štete se odbija”, navodi se u zaključku presude.

(Antena Radio/ZB)

Nakon što su juče uhapšeni zbog sumnje na zloupotrebe pri nabavci zaštitne opreme, Mladen Gajić, direktor dobojske bolnice "Sveti apostol Luka" jutros je predat Republičkom tužilaštvu na ispitivanje, dok je drugi uhapšeni Vladimir Vuletić, vlasnik firme "A.R.M.S. Sistemi" u izolaciji zbog sumnje da je zaražen virusom korona.

Gajić će biti ispitan pred tužiocem, a Vuletića će isptitati naknadno kada mu istekne vrijeme za izolaciju.

Nakon Gajićevog ispitivanja tužilac će odlučiti o daljim mjerama a osumnjičen da je krivična djela počinio prilikom saradnje sa vlasnikom firme "Travel for Fan" Sašom Markovićem koji je pritvoren.

Vuletića sumnjiče da je pomagao u činjenju krivičnih djela tadašnjem direktoru Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislavu Zeljkoviću.

Gajić uhapšen zbog zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja, a Vuletić za pomaganje u tom krivičnom djelu.

Republičko tužilaštvo juče saopštilo da je na osnovu pribavljene dokumentacije, utvrđeni postojanje nezakonitih radnji u postupku javne nabavke termalnih kamera za mjerenje tjelesne temperature za potrebe UKC RS.

Tužilaštvo je juče saopštilo da je navabvku provodio Institut za javno zdravstvo a time je pravnom licu "A.R.M.S Sistemi" d.o.o. Banjaluka pribavljena imovinska korist na štetu budžetskih sredstava koja prelazi 50.000 KM. Takođe, javnim nabavkama medicinske opreme, je pravnim licima "Travel for fan" d.o.o. Banjaluka i "Promeding" .d.o.o. Laktaši pribavljenaje imovinska korist na štetu budžetskih sredstava u iznosu od 550.000 KM, saopštilo je Tužilaštvo.

Istakli su da se sprovodi istraga i u vezi sa postupcima javne nabavke medicinske opreme koje je provodila bolnica "Sveti Apostol Luka" u Doboju za potrebe ove bolnice i potrebe Doma za starija lica Doboj.

Kako je juče saopšteno iz MUP-a RS, M.G. se sumnjiči da je obavljajući funkciju direktora bolnice "Sveti Apostol Luka“ u Doboju tokom prošle godine počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja sa licem S.M. (koje je u pritvoru) prilikom postupka nabavke medicinske zaštitne opreme odijela, maski i rukavica za potrebe bolnice u Doboju.

V. V. je navedena krivična djela počinio sa B.Z, tadašnjim direktorom Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske (koji je u pritvoru), prilikom postupka nabavke termalnih kamera za potrebe Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske od firme čiji je V.V. direktor.

(Antena Radio/N.N.)

Ministar zdravstva u Vladi Federacije BiH Vjekoslav Mandić preminuo je u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar, potvrđeno je za Anadolu Agency (AA) iz Federalnog ministarstva zdravstva.

Preminuo je u 62. godini života. Hospitaliziran je prije desetak dana i nalazio se u teškom zdravstvenom stanju. Bio je hronični srčani bolesnik, a ranije je imao i moždani udar.

Vjekoslav Mandić je rođen 1959. godine u Konjicu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a 1985. godine diplomirao na Medicinskom fakultetu u Banjaluci.

U Zagrebu je 1998. godine položio specijalistički ispit, a 2009. godine magistrirao na Medicinskom fakultetu u Mostaru, gdje je i doktorirao 2013. godine. Radio je u Domu zdravlja Konjic od 1985. do 1993. godine, te na Odjelu ginekologije Kliničke bolnice Mostar od 1993. do 2005. godine. Od 2005. do 2007. godine obnašao je dužnost federalnog ministra zdravstva, a od 2007. do 2010. godine bio je zastupnik i predsjedatelj Odbora za zdravstvo u Parlamentu FBiH. Godine 2011. imenovan je pomoćnikom ravnatelja za kirurške djelatnosti u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.

(Antena Radio/AA)

U Zeničko-dobojskom kantonu već sedam godina primjenjuje se praksa alternativne krivične sankcije kroz rad za opće dobro na slobodi. Kroz društveno-koristan rad osuđenih osoba na zatvorsku kaznu do jedne godine sa jedne strane donosi benefite osuđenicima jer im je olakšan put do resocijalizacije. S druge, država uštedi značajna sredstva a na dobiti su i poslodavci.

U zeničkom komunalnom preduzeću Alba osuđene osobe mogu raditi za opće dobro. Tako je kroz praksu izvršavanja alternativne krivične sankcije zatvorske kazne prošlo 18 osuđenih osoba, a jednoj se i posrećilo pa je nastavila radni angažman.

“Nije za stalno, ali radi tu od završetka njegove kaznene odredbe do danas. Pokazalo se da je to bilo jako pozitivno”, kaže Almas Porča, saradnik za tehničke poslove u komunalnom preduzeću Alba.

A pozitivna su i ranija iskustva izvršavanja alternativnih krivičnih sankcija – prije svega sa sociološkog aspekta.

“Mislim da je ta vaspitna mjera utjecala na te ljude. Došli su malo pameti i mnogi su promijenili i pogled na život i formirali porodice”, dodaje Porča.

Od 2014. godine, od kada se u ovom kantonu provodi praksa izvršenja alternativne krivične sankcije, kroz rad za opće dobro izvršene su 94 presude. U protekloj godini od 10 presuda izvršene su tek 4, a bilježi se i znatno manji broj izrečenih ovakvih mjera. Nebojša Nikolić, ministar za pravosuđe i upravu ZDK-a, navodi i razloge:

“Prvi je da su krivična djela bila takva da su se sudije opredjeljivale za drugu vrstu sankcije, a drugi što je tokom pandemije smanjen broj sudskih postupaka i presuda.”

U 20 preduzeća s područja ovog kantona zatvorsku kaznu kroz radnu terapiju do sada su izvršavali uglavnom muškarci mlađe životne dobi, optuženi za izvršenje lakših imovinskih delikata i nedozvoljeno posjedovanje narkotičkih sredstava. S ekonomskog aspekta napravljene su i i određene uštede.

“Jedan dan u zatvoru košta 100 KM, a mi smo imali preko 500 mjeseci i na osnovu te računice dobili smo iznos od milion i 605 hiljada KM”, ističe Amer Krdžalić, stručni saradnik za izvršenje krivičnih sankcija u Ministarstvu za pravosuđe i upravu ZDK.

Kako Zakon propisuje, kazna zatvora u trajanju do 1 godine radom za opće dobro može se zamijeniti minimalno za 10, a maksimalno za 90 radnih dana. Tako, osim ušteda za federalni budžet, ekonomske efekte osjete i poslodavci, jer dobijaju radnu snagu koju ne plaćaju iz svojih sredstava.

(Antena Radio/federalna.ba)

Posjetioce Sarajevo Marketing Summita najviše je privukla inovativna postavka AS Holding kutka koji nedoljivo podsjeća na stare dobre piknike u prirodi

Na ovogodišnjem, osmom po redu Sarajevo Marketing Summitu, u boho ambijentalnom kutku AS Holding sa svojim članicama predstavio je inovativne proizvode kompanija AS i Vispak. Riječ je o Rituals Cookies i Choco klub Zlatna džezva, slatkim i zdravim delicijama koje su osvojile police trgovina. Ovi proizvodi rezultat su prvog bh. sajma inovacija VirtuAS koji je održan prošle godine u jeku pandemije i isti predstavljaju svojevrsni „next level“ u prehrambenoj industriji.

Virtualni sajam inovacija rezultat je višemjesečnog rada razvojnih timova domaćih kompanija na inovativnim proizvodima, pa su tako kompanije Klas, Vispak, AC Food, AS, Mlin Ljubače, Sprind, Oaza, Solana, Swity i ZIM predstavili svoje inovacije kao i unaprijeđene i nutritivno bogate varijante nekih prehrambenih proizvoda.

Rituals waffle cookies, Vispak Dream espresso, prvi domaći džepni espreso u obliku praline, Maza protein smjesa za palačinke sa proteinima, Oaza voda sa kolagenom, Limunana napitak od soka limuna i čaja nane, ZIM probiotski obrok od svježeg sira bez laktoze sa proteinima, samo su neke od inovacija dok će se i ostali proizvodi uskoro naći na policama trgovina.

Posjetioce Sarajevo Marketing Summita najviše je privukla inovativna postavka AS Holding kutka koji nedoljivo podsjeća na stare dobre piknike u prirodi. U sklopu kutka posjetioci su mogli „prošetati“ virtuelnim sajmom i pogledati inovacije svih kompanija koje su u sastavu Grupacije ali i dobiti svoje pakovanje Rituals cookies-a i Choco kluba Zlatna džezva.

Policijska uprava Doboj dostavila je izvještaj Okružnom javnom tužilaštvu Doboj protiv osobe čiji su inicijali N.P. sa područja ovog grada, zbog osnova sumnje da je eksploatisalo šljunak i pijesak bez potrebnih zakonskih odobrenja.

Lice N.P. je u neutvrđenom vremenskom periodu sve do 13. aprila tekuće godine bez potrebnih zakonskih odobrenja, naložilo radnicima zaposlenim u jednom privrednom društvu da u njegovu korist i korist ovog privrednog društva na određenom poljoprivrednom zemljištu vrše eksploataciju šljunka i pijeska, navodi se u saopštenju Policijske uprave Doboj.

Navedena osoba je potom angažovala iste da odvoze eksploatisani šljunak na separaciju koju koristi privredno društvo na području grada Doboja.

(Antena Radio/N.N.)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona prihvatila je prijedlog Kriznog štaba Ministarstva zdravstva i naredbom produžila primjenu dosadašnjih epidemioloških mjera za još 14 dana, počevši od danas.

Mjere se odnose na zdravstvene ustanove, higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja, predškolske ustanove, obdaništa, ugostiteljske objekte, vjerske zajednice, pogrebna društva, organe uprave, općine/gradove, policiju i inspekcije, sa nešto strožijim mjerama za rad ugostiteljskih objekata i obdaništa u ovom kantonu.

Prema informaciji Kriznog štaba koju je pripremio Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, a Vlada usvojila zajedno s naredbama, nakon određenog rasta broja oboljelih u zadnje tri sedmice, u ovom kantonu došlo do stabilizacije broja oboljelih.

Od 27. septembra do 3. oktobra potvrđena su 282 nova pozitivna slučaja što čini dnevni prosjek od 40,3 novih slučajeva. Sedmicu ranije broj pozitivnih je bio 238, a sedmicu prije 283. U ovom periodu umrlo je 10 osoba, a sedmicu ranije 16.

Konstatirano je da način kontrolisanja i obim kontrole mjera nije na zadovoljavajućem nivou.

-Zatražen je veći angažan inspekcijskih organa i Ministarstva unutrašnjih poslova, budući da je primjećeno da se epidemiološke mjere ne poštuju u dovoljnoj mjeri - rekao je premijer po ovlaštenju Spahija Kozlić.

Naveo je da je naglašena potreba promocije vakcinacije, jer obuhvat imunizacije stanovništva treba biti znatno veći kako bismo stekli kolektivni imunitet.

Do 3. oktobra u ZDK-u je zaprimljeno i distribuisano 184.148 doza vakcine, od čega je utrošeno 117.938. Prvu dozu dobilo je 71.014 građana, a s obje doze vakcinisano je 46.921.

Vakcinisano je oko 25 posto odraslog stanovništva, a ako se tome dodaju i građani koji su vakcinisani u inostranstvu, kojih je prema procjenama oko 10 posto, ukupno je vakcinisano 35 posto odraslog stanovništva ZDK-a.

Press služba ZDK

Izabela Huseinović iz Sarajeva nije jedina koja nema pristup javnoj zdravstvenoj zaštiti – oko 12% stanovništva u BiH nema pravo na besplatno zdravstveno osiguranje. Ljudi koji nisu stalno zaposleni, a nemaju mogućnost sami uplaćivati doprinose imaju ograničen pristup zdravstvu, čime su im ugrožena osnovna ljudska prava, piše portal diskriminacija.ba.

Izabela Huseinović iz Sarajeva nije jedina koja nema pristup javnoj zdravstvenoj zaštiti – oko 12% stanovništva u BiH nema pravo na besplatno zdravstveno osiguranje.

Ljudi koji nisu stalno zaposleni, a nemaju mogućnost sami uplaćivati doprinose imaju ograničen pristup zdravstvu, čime su im ugrožena osnovna ljudska prava.

Zakonodavni okvir u Bosni i Hercegovini u oblasti zdravstvenog osiguranja još uvijek nije harmonizovan sa međunarodnim ratifikovanim ugovorima, pa na prostoru BiH, a posebno Federacije BiH, postoji neujednačena  zakonska regulativa po pitanju pristupa pravu na obavezno zdravstveno osiguranje za najranjivije kategorije društva.

Ingrid Halbritter, voditeljica programa „Zdravstveno osiguranje za sve“ iz njemačke organizacije Pharos, napominje da su lica u stanju socijalne potrebe, redovni studenti stariji od 26 godina i djeca uzrasta od 6-15 godina koja ne pohađaju obrazovni proces, najugroženije grupe stanovništva koja u većem dijelu Federacije BiH nemaju pristup obaveznom zdravstvenom osiguranju.

“Prvenstveno se radi o licima koja žive u ekstremno teškim ekonomskim uslovima, bez zaposlenja i bez ikakvih stalnih prihoda za život, a koja su izložena visokom riziku od oboljevanja. U tu grupu spadaju i djeca koja su žrtve zanemarivanja, zlostavljanja, zloupotrebe i eksploatacije, ili djeca sa invaliditetom odnosno teškim hroničnim oboljenjima koja upravo iz tog razloga nisu nikada išla, ili su prijevremeno napustila obrazovni proces”, kaže Halbritter.

Mirsada Bajramović, direktorica Udruženja Zemlja djece iz Tuzle, takođe radi na implementaciji  Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojim bi se svim građanima omogućilo besplatno liječenje. Tvrdi da je velikom broju populacije sa kojima članice Mreže rade, poput romske populacije, nezaposlenih trudnica i porodilja, ili djece koja ne pohađaju obrazovanje, pristup zdravstvenoj zaštiti ograničen, odnosno, uslovljem plaćanjem troškova liječenja koje oni, zbog ekonomske situacije u kojoj se nalaze, nisu u stanju da podnesu.

“Na terenu imamo situacije u kojima jedna trudnica nikada nije mogla do ode na ginekološki pregled jer nije zdravstveno osigurana, a nema novca da isti plati u privatnoj praksi. Ili, da se trudnici u četvrtom mjesecu trudnoće, čiji se eho djeteta ne čuje i koja je životno ugrožena, odbije da pruži hitna medicinska intervencija u javnoj zdravstvenoj ustanovi dok unaprijed ne plati tu intervenciju, ili da dijete kojem je dijagnosticirano određeno oboljenje nema pristup lijekovima sa esencijalne liste jer nema status osiguranog lica. To su stvari koje jednom društvu ne smiju da se dešavaju, a nama se to vrlo često dešava“, smatra Bajramović.

Prema posljednjem izvještaju koje je Mreža nevladinih organizacija radila 2019. godine, u sedam od ukupno 10 kantona u Federaciji BiH, krši se pravo na obavezno zdravstveno osiguranje za sva lica u stanju socijalne potrebe.

(Antena Radio/diskriminacija.ba)