Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini donirala je po dva notebook računara osnovnim školama na području Zeničko-dobojskog kantona - Privatnoj osnovnoj školi „Hasan Kjafija Pruščak“ Zenica, JU OŠ „Rešad Kadić“ Tešanj i JU OŠ „Gazi Ferhad-beg“ Jablanica, Tešanj.

Donaciju su u kabinetu ministra za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Mirze Mušije direktorima navedenih škola Elvedini Isaković-Smajić, Adilu Bešlagiću i Sakibu Plančiću uručili predstavnici OSCE-a, šef terenskog ureda Will Richard i službenik Alen Ćosić.

Škole su odabrane na osnovu rezultata mapiranja IKT resursa koje je 2022. godine proveo Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF) i Ministarstva obrazovanja u Bosni i Hercegovini, kao i takmičenja koje je 2022. godine organizovala Misija pod nazivom "Ponosni na svoju školu", kojim su promovisani pozitivni procesi učenja.

Press služba ZDK

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

 IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine mogao bi stati bez obzira na sve mogućnosti jer je radnika koji žele raditi u BiH sve manje. U nedostatku radnika, firme i u Tešnju, kao i u drugim bh. gradovima, počeli su uvoziti radnu snagu.

Tešanj nije prvi slučaj u kojem se angažuju radnici u obavljanju određenih poslova. Na Koridoru 5C firma Euroasfalt ranije je angažovala državljane Turske na realizaciji projekta gradnje tunela, a radnici iz drugih država sve češće svoje poslove nalaze na gradilištima širom BiH.

Posljednji slučaj masovnijeg prijema stranih radnika bilježi se u Tešnju, najrazvijenoj općini u Zeničko-dobojskom kantonu. Ekonomski zamah i napredovanje zbog nedostatka radne snage ide sporije. Nezaposlenih radnika na spisku Zavoda za zapošljavanje ima, ali je sve manje onih koji žele raditi.

Mesna industrija Madi u Tešnju je samo jedna od firmi koja će primiti radnike iz drugih država kako bi nastavili svoj put ekonomskog razvoja. U mnogim radnici s istoka već uveliko rade, a neki su već i po završetku svojih ugovora vratili se u matične zemlje.

Esmir Kotorić, direktor sektora finalna proizvodnja Madija, je kazao da su u prošloj godini uočili potrebu za dodatnim radnicima, posebno u sezonskom dijelu od aprila do septembra kada je proizvodnja veća za 25 posto.

"U ovom momentu na tržištu rada u Tešnju i okolini nismo u mogućnosti pronaći veći broj ljudi koji bi zadovoljili potrebe prehrambene industrije, tako je prije 10-ak mjeseci naša pravna služba na odluku menadžmenta odlučila da na inostranom tržištu preda zahtjeve za dolazak 40 radnika", kazao je Kotorić te dodao da se radi o radnicima iz Bangladeša.

Ističe da su u završnoj fazi te da bi u narednih mjesec dana trebali doći u Tešanj na obuku nakon čega bi i trebali početi raditi na poslovima obrade mesa i pravljenju prerađevina od mesa.

Kako Klix.ba saznaje, svu proceduru oko njihovog dolaska u BiH te ugovaranja vremena boravka, plaće i drugih troškova, dogovara agencija koja ih zastupa, a iskustva govore da su i više nego zadovoljni.

"Iako izgleda mnogo 40 ljudi, Madi sa svojim sestrinskim firmama zapošljava više od 700 radnika i niti u jednom momentu status postojećih radnika neće biti ugrožen", dodaje Kotorić.

Predsjednica Upravnog odbora UP "Biznis centar" Jelah-Tešanj Saća Prnjavorac u razgovoru za Klix.ba je kazala da je nevjerovatno da oko 5.000 nezaposlenih ljudi u Tešnju, koje se vode na Birou za zapošljavanje, kao aktivni tražioci posla ne žele raditi.

"Mi smo nedavno imali sastanak s Vladom Zeničko-dobojskog kantona od koje smo tražili aktivniji angažman Kantonalne uprave za inspekcijske poslove u pogledu spiskova nezaposlenih na Zavodu za zapošljavanje ZDK. Mi imamo toliko nezaposlenih, a kada ljude pozovete da rade, ne žele da rade", zaključila je Prnjavorac.

Tešanj kao zamajac ekonomije u Zeničko-dobojskog kantona očigledno je da se nalazi u velikom problemu, kao i drugi bh. gradovi i kompanije, a u svemu tome im za sada olakšavaju tek agencije za posredovanje pri zapošljavanju koje poštujući sve zakone i pravila uvoze radnu snagu.

Preko 34 godine tradicije i iskustva, vlastitu recepturu i pileće meso iz domaćeg uzgoja pretočili smo u novu, poboljšanu verziju proizvoda Moja pileća hrenovka.

Na tržište je ovog puta donosimo u praktičnim pakovanjima na vaš zahtjev i to 100 g i 260 g – 3 + 2. Pakovanje 260 g – 3 + 2 je dodatno praktično jer u svakom momentu možete koristiti ili tri ili dvije hrenovke i predstavljaju inovaciju u našoj paleti proizvoda, gdje smo se potrudili da najkvalitetniji sastojci budu dio vaših slasnih hrenovki, stoga su prilagodljive svakoj situaciji za vaše jedinstvene trenutke.

Ukoliko se odlučite da ih pripremite za doručak, perfektnu užinu ili školski sendvič, neizostavan roštilj ili se odlučite ipak da ih pridružite muffinu, pecivu ili nekom dobrom umaku, ukus će uvijek ostati isti, jedinstven i neponovljiv, i uvijek MADI.

Samo MADI pileća hrenovka je #JEDNOSTAVNO MOJA!

U EU ubuduće će biti zabranjena plaćanja u gotovini viša od 10.000 eura - mjera je oko koje su se saglasili Evropski parlament i države članice u cilju borbe protiv pranja novca, prenosi onlajn izdanje njemačkog Der Spiegel..

Trgovci luksuznom robom će osim toga morati da provjere identitet mušterija i da vlastima prijave sumnjive poslove.

Na taj način biće otežano pranje novca, a ova će mjera "popuniti" i rupe u nacionalnim zakonima.

Pooštrena pravila trebala bi da važe i za trgovinu draguljima, luksuznim automobilima, privatnim avionima i brodovima.

Pod novi zakon potpadaju od 2029. godine i finansijski jaki fudbalski savezi poput "Bayerna" ili "Borusije" iz Dortmunda.

Takođe vlasti bi trebale da strože nadgledaju trgovinu kriptovalutama i bankovne poslove superbogatih koji imaju imovinu vrijednu najmanje 50 miliona eura.

Vlasnici preduzeća sa najmanje četvrtinom udjela u vlasništvu morat će biti registrovani na području EU.

Namjera je da se, kako se navodi, između ostalog onemogući da ruski oligarsi zaobiđu sankcije EU.

Novi zakon moraju formalno da odobre Evropski parlament i zemlje članice.

Njegovu primjenu trebalo bi da nadgledaju vlasti država članica u koordinaciji sa novom evropskom agencijom za sprječavanje pranja novca.

(akta.ba)

U periodu od 04. septembra do 31. decembra 2023. godine Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK) je proveo istraživanje o zainteresiranosti građana Federacije Bosne i Hercegovine za potencijalna ulaganja u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri. U istraživanju su, popunjevanjem elektronskog anketnog upitnika na internet stranici Operatora za OIEiEK, sudjelovala 494 ispitanika. Izvještaj o rezultatima istraživanja dostupan je na internet stranici Operatora za OIEiEK (www.oieiek.ba).

Ovo anketno ispitivanje građana Federacije BiH imalo je za cilj prikupiti podatke o interesu za ulaganje u izgradnju, odnosno, prikupiti podatke o stavovima građana Federacije BiH o jednokratnoj finansijskoj potpori za izgradnju solarnih elektrana – prosumeri, a što predstavlja jednu od novih nadležnosti Operatora za OIEiEK proisteklu iz novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije.

Kako je saopšteno iz Operatora za OIEiEK rezultati ovog istraživanja pokazuju da je interes anketiranih građana Federacije BiH za izgradnju solarnih elektrana – prosumeri visok, jer je 97,3% anketiranih građana Federacije BiH iskazalo interes za izgradnju pomenutih elektroenergetskih postrojenja. Po mišljenju anketiranih građana Federacije BiH najveći interes za izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja iskazan je za područje Hercegovačko-neretvanskog kantona (19,8%), a zatim slijede Kanton Sarajevo (19,6%) i Zeničko-dobojski kanton (16,1%).

Kako će početkom primjene novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije Operator za OIEiEK preuzeti nadležnost za provedbu jednokratnog sufinansiranja izgradnje postrojenja prosumera iz kategorije domaćinstva to su za Operatora za OIEiEK bili od izuzetnog značaja i stavovi građana o ovoj vrsti sufinansiranja.

Tako je 99% ispitanika odlučno za izgradnju solarne elektrane-prosumer ukoliko bi im se obezbijedila jednokratna finansijska potpora-subvencija u određenom procentualnom iznosu vrijednosti investicije. Po mišljenju anketiranih građana prosjek od 50% iznosa potpore (od ukupne vrijedosti inevesticije) je dovoljan kako bi se odlučili za izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja.

"Postupak jednokratnog sufinansiranja izgradnje postrojenja prosumera iz kategorije domaćinstva propisat će se Programom o sufinansiranju prosumera iz kategorije domaćinstva koji će donijeti Operator za OIEiEK uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH. Ovaj program će sadržavati način dodjele jednokratnog sufinansiranja, socijalni aspekt sufinansiranja, visinu sufinansiranja, kriterije za sufinansiranje, kao i odredbe o ravnomjernom regionalnom učešću. Rezultate ovog istraživanja Operator za OIEiEK će, između ostalog, koristiti i za kreiranje što pravednijeg postotka jednokratnog sufinansiranja", navode iz Operatora za OIEiEK.

Kao najveće prepreke za ulaganje u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri anketirani građani su istakli nedostatak finansijskih sredstava, kao i nejasne i komplikovane procedure za ishođenje potrebnih dozvola, te dug proces postupanja relevantnih institucija po zahtjevima istih. Pored navedenog, anketirani građani su stava da vlada nizak nivo informisanosti o procedurama ulaganja u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri, odnosno o benefitima ulaganja u izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja.

Svjestan odgovornosti svoje uloge na tržištu obnovljivih izvora energije Operator za OIEiEK je Planom rada za 2024. godinu planirao i aktivnosti na provedbi edukativnih radionica i zajedničkih sastanaka s predstavnicima kantonalnih ministarstava, lokalnih zajednica, medija, te javnu kampanju informisanja javnosti o koristima ulaganja u izgradnju solarnih elektrana – prosumeri.

"Kako je cilj Federacije BiH, a time i Operatora za OIEiEK, potaknuti što veću izgradnju solarnih elektrana – prosumeri, posebno iz kategorije domaćinstava, kako bi, u konačnici, građani Federacije BiH bili što manje energetski ovisni, to će Operator za OIEiEK javnu kampanju informisanja javnosti provoditi s posebnim osvrtom na one kantone Federacije BiH za čija područja je, ovim rezultatima, iskazan najmanji interes građana za ulaganje u izgradnju ovih elektroenergetskih postrojenja", ističu u Operatoru za OIEiEK.

S ciljem pojednostavljenja procedura ishođenja dozvola za ulaganje u izgradnju solarnih elektrana, Operator za OIEiEK je već pokrenuo aktivnosti na planiranju zajedničkih sastanaka s predstavnicima kantonalnih ministarstava i drugih relevantnih institucija na temu prilagođavanja propisa koji se odnose na građenje. Operator za OIEiEK će ove sastanke inicirati kako bi na nivou cijele Federacije Bosne i Hercegovine za građane bile jednake procedure, ali i pojednostavljen postupak pribavljanja dozvola koje proističu iz kantonalnih zakona o građenju za izgradnju solarne elektrane na sopstvenom stambenom objektu.

(akta.ba)

Dana 18.01.2024. godine, u 16,20 sati, na putu M–17 u mjestu Pečuj, od strane lica H.T., H.S., H.E. i E.H. svi iz Zenice, izvršeno je krivično djelo “Nasilničko ponašanje” prema H.M. (rođen 1979. godine) i njegovoj supruzi H.A. (rođena 1975. godine) iz Tuzle.

Tom prilikom je H.M. zadobio lakše tjelesne povrede konstatovane u Kantonalnoj bolnici Zenica.

Na lice mjesta izašli su policijski službenici Policijske stanice Centar i Odsjeka kriminalističke policije, te je izvršen uviđaj uz upoznavanje dežurnog tužioca.

Izrael je u petak bombardovao južnu Gazu nakon što se javno sukobio sa svojim glavnim saveznikom Sjedinjenim Državama oko mogućnosti palestinske države.

Izrael je u petak bombardovao južnu Gazu nakon što se javno sukobio sa svojim glavnim saveznikom Sjedinjenim Državama oko mogućnosti palestinske države, čije stvaranje Washington vidi kao jedini put ka trajnom miru.

Svjedoci su izvijestili o pucnjavi i zračnim napadima u petak rano u Khan Yunisu, glavnom gradu na jugu Pojasa Gaze, gdje Izrael kaže da se kriju mnogi članovi i vođe palestinskog islamističkog pokreta Hamas.

Palestinski Crveni polumjesec izvijestio je o “intenzivnoj” artiljerijskoj vatri u blizini bolnice Al-Amal, dok je ministarstvo zdravlja u Gazi, koje vodi Hamas, saopćilo da je 77 ljudi ubijeno, a desetine povrijeđeno tokom noći.

Izraelska vojska je saopćila da se njena brigada Givati ​​bori toliko daleko na jugu koliko su njene trupe došle u kampanji.

“Vojnici su eliminirali desetine terorista u bliskoj borbi i uz pomoć tenkovske vatre i zračne podrške”, navodi se.

Ujedinjene narodi kažu da je u ratu, koji je počeo neviđenim napadima Hamasa na Izrael 7. oktobra, raseljeno otprilike 85 posto od 2,4 miliona stanovnika Gaze.

Mnogi su nagurani u skloništa gdje se bore da dobiju hranu, vodu, gorivo i medicinsku njegu. Agencije UN-a kažu da je hitno potreban poboljšan pristup pomoći jer glad i bolest prijete.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopćila je preko noći da je izbrojala 24 slučaja hepatitisa A i “hiljade” slučajeva žutice vjerovatno povezanih sa širenjem virusne infekcije jetre.

U skladu sa zakonom o strancima, Ministarstvo unutarnjih poslova Hrvatske je u razdoblju od 1. januara do 31. decembra 2023. godine izdalo ukupno 172.499 boravišnih i radnih dozvola, od čega oko 10.000 za građane Kosova, prenosi Kosovo online.

Od ovih dozvola najveći broj je u građevinarstvu, turizmu, industriji, prometu i trgovini.

Za novozaposlene je izdana 112.981 dozvola, za produženje 40.660, a za sezonske radnike 18.858, od čega najviše u turizmu (16.882). Od ovog broja dozvola, preko 38.000 izdano je građanima iz BiH.

Oko 10.000 građana Kosova dobilo je boravišnu i radnu dozvolu u Hrvatskoj tijekom prošle godine. Što se tiče zemalja Balkana, najmanje radnih dozvola u Hrvatskoj imaju građani Albanije s oko 4.200 dozvola.