Maligne neoplazme su jedan od vodećih uzroka smrti djece i adolescenata širom svijeta, a oko 280.000 djece u dobi do 19 godina svake godine dobije dijagnozu karcinoma.

Što se tiče Federacije BiH, u proteklih deset godina broj oboljelih i umrlih od malignih neoplazmi je u porastu.

Stopa obolijevanja (morbiditeta) od malignih neoplazmi u 2022. godini iznosila je 87 na 10. 000 stanovnika, 2021. godine 84, a usporedbe radi, 2013. odnosno 2014. iznosila je 63, odnosno 67, pokazuju podatci Zavoda za javno zdravstvo F BiH.

Stopa umiranja (mortaliteta) od malignih neoplazmi u 2022. godini iznosila je 206 na 100.000 stanovnika, a 2013., odnosno 2014. godine 73, odnosno 188. Nešto veća stopa umrlih bila je 2020. za vrijeme pandemije covida -19 i iznosila je 218.

Što se tiče oboljele djece, odnosno adolescenata, od 0 do 19 godina, od malignih neoplazmi u 2019. broj oboljelih je iznosio je 143, sljedeće godine, 2020. broj je bio 68, a 2021. godine 124 i 2022. godine 133.

Iz ZZJZ FBiH napominju da je broj registriranih oboljelih od 0 do 19 godina od malignih neoplazmi u 2020. godini bio smanjen zbog okolnosti pandemije covid-19, odnosno zbog ograničene dostupnosti zdravstvene zaštite u navedenom periodu.

U izvješću Strategije za prevenciju, tretman i kontrolu malignih neoplazmi u F BiH od 2012. do 2020. se navodi da više od dvije trećine malignih neoplazmi nastaje pod uticajem faktora koji su rezultat suvremenog života, što je i razlog da su ove bolesti u porastu u cijelom svijetu.

Više od 70 posto smrtnih slučajeva od malignih neoplazmi se javlja u zemljama s niskim i srednje visokim dohotkom, u kojima su resursi za prevenciju, dijagnostiku i liječenje malignih oboljenja ograničeni ili uopće ne postoje.

Istovemeno, procjene Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) govore u prilog mogućnosti preveniranja i do trećine malignih oboljenja, obzirom da su faktori rizika koji se navode kao etiološki faktori znatnom broju ovih oboljenja preventabilni. Isto tako, oko 30 do 50 posto oboljelih se može izliječiti ukoliko je dijagnoza pravovremena, a liječenje adekvatno.

Sve ove činjenice hipotetski potvrđuju da najmanje svaki treći pacijent nepotrebno oboli od malignog oboljenja.

 IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Krajnje je vrijeme da se pruži snažna podrška domaćoj proizvodnji lijekova u BiH i obezbijede uslovi za njeno bolje pozicioniranje na domaćem tržištu

Nakon što je na području Bosanske Gradiške prošle sedmice evidentirano uginut će 25 labudova na Savi – za koje je utvrđeno prisustvo visoko patogenog soja virusa H5N1, iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS kažu da do sada nije bilo prijava sumnje na ptičji grip kod domaće živine.

Podsjećaju da mjere opreza moraju biti na visokom nivou, s obzirom na to koliku prijetnju živinarskom sektoru predstavlja ptičija influenca.

Nakon sto su registrovani slučajevi ptičje gripe na uginulim labudovima na obali Save između Bosanske Gradiške i Srpca nadležni poručuju da nema mjesta za paniku ali da je potreban oprez. Nakon potvrde visokopatogenog soja virusa H5N1 resorno ministarstvo je donijelo mjere za suzbijanje i sprečavanje širenja ptičje gripe na ugroženom području.

Obzirom da se radi o pojavi influence ptica kod divlje populacije nije bilo potrebno donositi stroge mjere te donesene mjere se odnose na mjere pojačanog nadzora , osiguravanje i održavanje higijnskih uslova i biosigurnosnih mjera u svim objektima za uzgoj i držanje živine kao i obaveznog prijavljivanja svih promjena zdravstvenog stanja , ponašanja i pojačanog uginuća živine.

Do sada nije bilo prijave sumnji na pojavu ptičije gripe kod domaće živine. Stručnjaci poručuju da je najbitnija preventiva i provođenje svih veterinarsko-sanitarnih mjera.

U današnjem digitalnom dobu, gradovi i opštine se suočavaju s izazovima brzih promjena, a jedan od ključnih koraka ka modernizaciji je digitalizacija gradskih uprava.

Shodno tome, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) pokrenula je inicijativu koja ima za cilj unaprijediti rad općinskih i gradskih uprava, olakšati administrativne procedure, te omogućiti bržu i efikasniju podršku građanima i privrednim subjektima.

Tačnije, IDDEEA je osigurala mogućnost implementacije elektronske razmjene dokumenata (CIPS) u elektronskoj formi.

Projekt 'elektronske uprave' usmjeren je na smanjenje vremena potrebnog za administrativnim postupcima, čime se omogućuje građanima i firmama da elektronskim putem brzo i jednostavno ostvare svoje potrebe i dobiju sve što im je potrebno.

GRAĐANI MOGU UBRZATI PROCES

Da bi došlo do realizacije ovog projekta, općine i svi koji zahtjevaju CIPS za bilo šta se trebaju obratiti IDDEEA-i da im se obezbijedi elektronska razmjena podataka.

Kako saznajemo, da bi se proces ubrzao, IDDEEA je uputila i inicijativu/molbu svim općinskim i gradskim upravama da im se obrate i upoznala ih sa svim prednostima.

"Nažalost, IDDEEA ne može natjerati nijednu ustanovu da se obrati sa zahtjevom za elektronsku razmjenu podataka, te da promijene svoje akte da više ne traže papir. Da bi se to desilo, građani mogu tražiti od svojih općina da se obrate agenciji IDDEEA kako bi im se implementirala elektronska razmjena podataka", kazao je direktor Agencija za identifikacione dokumente Almir Badnjević.

Iz IDDEEA-e napominju da će se uvođenjem elektronske razmjene podataka, ne samo smanjiti administrativni troškovi, već će i građani i privredni subjekti imati koristi od brže i kvalitetnije podrške.

"Važno je napomenuti da institucije ne plaćaju nikakvu naknadu za prijenos i razmjenu podataka te ovim putem potičemo sve gradove i opštine da iskoriste ovu priliku i unaprijede svoj rad kroz efikasniji pristup relevantnim informacijama", ističe.

U sklopu ovog projekta, Agencija vodi i održava važne evidencije koje mogu biti od koristi i upravama.

U konačnici bi to značilo da se građanima više ne traži daj "popularni papir".

Podsjetimo, Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto nedavno je najavio kako su poduzeli određene aktivnosti na digitalizaciji CIPS potvrda, a olakšanje u ovom smislu već bi trebali osjetiti građani u FBiH tokom 2024. godine.

"Pozivam općine, kantone i entitete da se jave da i njima ukinemo CIPS prijavu. Ovo je digitalizacija. Konkretno i korisno", poručio je Forto.

CIPS - noćna mora građana

CIPS je engleski termin koji znači Citizens Identity Protection System (Sistem zaštite identiteta građana). CIPS potvrda je dokaz o prijavi adrese prebivališta koja sadrži lične podatke.

CIPS potvrda se može izvaditi u sektoru za administraciju entitetskih i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova kao i u Javnom registru u Brčko distriktu.

CIPS potvrdu mogu tražiti pravni subjekti, banke, institucije, komunalne firme... Prijava prebivališta vadi se u općini u kojoj ste prijavljeni, negdje u Pošti, a negdje u MUP-u. Ukoliko se prijavljujete na novu adresu, imate rok od 15 dana da se javite nadležnom organu.

Institucije ili druga pravna lica nerijetko traže CIPS potvrdu od građana ne stariju od šest mjeseci, te je ovaj famozni papir postao noćna mora građana.

(akta.ba)

Struktura stanovništva BiH, ako se nastavi ovakav tempo odlaska domaćeg stanovništva, a dolaska stranaca, uskoro bi se mogla značajno promijeniti, piše Večernji list BiH. Kao što u Njemačkoj već odavno živi najmanje izvornih Nijemaca, tako bi budućnost i opstanak BiH za izvjesno vrijeme mogli ovisiti o Filipincima, Nepalcima, Turcima..., stranoj radnoj snazi koja će osigurati opstanak i razvoj gospodarstva ove zemlje. Od 2013. godine do danas iz BiH je, prema procjenama, otišlo oko 660.000 osoba.

Koji sektori traže radnike

Najveći broj njih otišao je "trbuhom za kruhom", odnosno želeći bolje plaćenim radom osigurati sebi i svojim obiteljima bolje uvjete života. S druge pak strane, BiH je "obećana zemlja" radnicima iz zemalja nižeg životnog standarda, poput Bangladeša, Nepala, Turske. Radeći u BiH, radnici iz spomenutih zemalja, kako kažu, mogu zaraditi sasvim dovoljno da svojim obiteljima udaljenima stotinama ili tisućama kilometara osiguraju pristojan život, jednako kao što to čine državljani BiH odlazeći u zemlje poput Njemačke, Švicarske, Irske... Službeni podaci pokazuju kako je broj radnika koji iz Bangladeša, Turske i Nepala dolaze raditi u našu zemlju u posljednje vrijeme povećan za 30 posto, a bit će i veći jer će razvoj gospodarstva ovisiti o dostupnosti radne snage.

Ako je nema na domaćem tržištu, tada je valja uvoziti, kao što to zemlje zapadne Europe čine već desetljećima. A da je taj trend već prisutan, posebice kada je u pitanju građevinski sektor, ali i ugostiteljski, pokazuju i podaci prema kojima je samo od siječnja do studenoga 2023. godine odobreno više od 3000 radnih dozvola stranim državljanima.

Trenutačno radnici dolaze sami, kao što su 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća državljani BiH išli u Njemačku, međutim, nije isključeno da će se u dogledno vrijeme doseljavati cijele obitelji, jednako kao što se domaći iseljavaju u inozemstvo. Vlasnik agencije za posredovanje pri zapošljavanju Ervin Mešanović kaže kako se svakodnevno mladi ljudi raspituju kako naći posao u inozemstvu. Kada je riječ o njegovoj agenciji, ona posreduje prilikom zapošljavanja medicinskog kadra, i to u Austriji. Veliku ulogu u iseljavanju mladih u potrazi za poslom igra činjenica da Bosna i Hercegovina još uvijek nije uskladila obrazovni sustav s potrebama tržišta, zbog čega se svake godine proizvode viškovi određenih kadrova, dok drugih nedostaje ili ih nema nikako.

Mešanović navodi kako svake godine minimum tisuću učenika izlazi iz srednjih škola, a zaposli ih se svega stotinu do dvije na domaćem tržištu. Ostali su prisiljeni raditi na poslovima koji nisu vezani uz njihovu struku ili se pak preseliti u inozemstvo, gdje potrebe za njihovim zvanjem itekako ima. Već neko vrijeme BiH se bori s deficitom ličilaca, keramičara, električara ili vodoinstalatera, koji su već u Hrvatskoj dvostruko plaćeniji nego u BiH. Konstantno su raspisani natječaji za građevinske radnike, kuhare, konobare, spremačice... Nerijetko se ta radna mjesta popune tek kada poslodavac dobije dozvolu da uveze radnu snagu.

Poslodavci i obrazac

Kako je za BHRT objasnio Nedžad Veladžić, ravnatelj Službe za zapošljavanje Unsko-sanske županije, postoji jasna procedura kod traženja i uvoza radnika.

"Svi poslodavci koji traže radnike iz strane zemlje i nađu ih, obrate se nama. Postoji obrazac, zahtjev koji podnesu. Na tom obrascu navedena je i dokumentacija koju treba dostaviti uz obrazac. Mi i naši kolege, stručni suradnici, sve to pregledamo. Ako je sve uredu, spakira se i šalje Federalnom zavodu za zapošljavanje", objasnio je.

Domaći poslodavci nisu presretni zbog činjenice da za radnom snagom moraju posezati u treće zemlje, međutim, sve češće je to jedini način da im tvrtka opstane.

(Večernji list)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U 2023. živorođeno je 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine kad ih je živorođeno 34.027 čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece. Primjerice 2000. godine rođeno je 43.746 djece.

Podaci s druge strane pokazuju da je u 2023. umrlo čak oko 6000 ljudi manje nego godinu ranije. Lani je, naime umrlo 51.319 ljudi, a godinu ranije 56.979. Za usporedbu u 2020. broj umrlih bio je 57.023, a 2021. kad je koronavirus bio na vrhuncu čak 62.712.

Izrazito povećana smrtnost 2021. posljedica je koronavirusa od kojeg je te godine u Hrvatskoj umrlo 8557 osoba, što je utjecalo na ukupan broj umrlih osoba.

Zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih smanjen je negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih na minus 19.272 s minus 23.096.

No, zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan, rekla je u razgovoru za Hinu načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić.

Brakovi su svijetla točka vitalne statistike jer ih je u 2023. sklopljeno 19.467, odnosno gotovo 1400 više nego 2022. kad ih je sklopljeno 18.074.

Porast sklopljenih brakova također se povezuje s postcovid vremenom u kojemu su sklopili brak i oni koji su taj važni životni događaj morali odgoditi u vrijeme korona krize.

Privremeni podaci za 2023. koje je DZS objavio u srijedu pokazali su i da je u prošloj godini bilo manje razvedenih brakova pri čemu je broj razvoda pao na 4001 s čak 4808 razvedenih u 2022.

U Bosni i Hercegovini jutros je pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama u Bosni lokalno ima magle, javlja Anadolu.

Jutros je najhladnije na Sokocu gdje je izmjereno minus 11 stepeni Celzijusa, slijedi Bugojno i Drvar sa minus osam, Livno i Zenica sa minus šest, Prijedor, Sanski Most i Sarajevo minus pet, Banja Luka, Bihać, Bijeljina, Široki Brijeg, Stolac i Tuzla minus četiri, Doboj i Ivan Sedlo minus tri, Bjelašnica nula, Gradačac jedan, Mostar tri i Neum četiri stepena.

“Danas veći dio dana pretežno sunčano vrijeme. Postepeno naoblačenje sa sjeverozapada u poslijepodnevnim satima koje će usloviti u Bosni slabe padavine tokom noći na petak. U nizinama slaba kiša, a u višim područjima slab snijeg. Vjetar slab promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između pet i 11, na jugu zemlje do 15 stepeni”, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH.

U petak, u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima u nizinama sa slabom kišom ili susnježicom, a u višim područjima sa slabim snijegom. U većem dijelu Hercegovine pretežno sunčano, više oblačnosti na sjeveru Hercegovine. Vjetar umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus dva i tri, na jugu zemlje do šest stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između dva i osam, na jugu zemlje do 13 stepeni.

U subotu, pretežno oblačno vrijeme se očekuje u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima. U ostatku zemlje sunčanije. Vjetar slab, u Bosni južnog i jugozapadnog smjera, a u Hercegovini sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus tri i dva, na jugu do pet stepeni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između pet i deset, na jugu, sjeveru i sjeverozapadu zemlje i do 15 stepeni.

U nedjelju, preovladavat će pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama u Bosni prije podne lokalno će biti magle. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između minus tri i dva stepena, na jugu do šest. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između osam i 15 stepeni.

Potpisivanjem Aneksa IV ugovora o izgradnji dionice Vranduk – Ponirak između Javnog poduzeća (JP) Autoceste FBiH i izvođača radova, konzorcij Azvirt L.L.C (Azerbejdžan) i Hering d.d. Široki Brijeg (BiH), odblokirano je gradilište i nastavlja se izgradnja ove dionice.

Nova Uprava je izvršila reviziju i uklanjanje svih nepravilnosti, te je postignut dogovor sa izvođačem za nastavak radova, priopćili su u četvrtak iz JP Autoceste FBiH.

Izvođač je već počeo s pripremama i nakon mobilizacije gradilišta radovi će biti službeno nastavljeni.

“Prema potpisanom aneksu novi rok za završetak radova na dionici Vranduk – Ponirak je 31. ožujka 2026. godine. Strateški cilj nove Uprave JP Autoceste FBiH jeste da cijeli sjeverni koridor u potpunosti bude završen u lipnju 2026. godine”, navode iz JP Autoceste FBiH.