Vijeće Europe zaduženo je za praćenje provedbe tog zakona koji je donesen lani sukladno presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, prema čijem pravorijeku štediše Ljubljanske banke treba tretirati jednako bez obzira jesu li štedjeli u podružnicama banke u Sloveniji, kojima je Ljubljana isplatila štednju, ili izvan nje u vrijeme pred raspad nekadašnje Jugoslavije.
Prema informaciji Slovenske televizije, Slovenija tvrdi da joj je dokumentacija o staroj deviznoj štednji Ljubljanske banke u Sarajevu nedostupna jer je banku 1993. nacionalizirala vlada BiH.
Postupak predaje zahtjeva za povrat devizne štednje započeo je početkom studenog prošle godine, a kako se doznaje u prva dva mjeseca pristiglo je skoro 20.000 zahtjeva.
Zahtjevi za povrat štednje mogu se podnositi do kraja 2017., a Slovenija je obećala da će prve isplate onima kojima se dokaže da je evidencija točna početi isplaćivati u drugom kvartalu ove godine.
Slovenija računa da će cijeli trošak povrata stare devizne štednje štedišama izvan Slovenije iznositi skoro 400 milijuna eura, u što su uključeni i troškovi vezani uz verifikaciju zahtjeva.
Sredstva su osigurana u proračunima za iduće dvije godine.
Prema podacima Ljubljanske banke, neisplaćena glavnica s naslova stare devizne štednje u Hrvatskoj i BiH iznosi 258 milijuna eura. Za razliku od dubioza vezanih za dokumentaciju štediša iz BiH i njihovih pravnih nasljednika dokumentacija bivše Ljubljanske banke Zagreb je "čista", pa se računa da s verifikacijom zahtjeva njenih štediša neće biti problema.
(FENA) M.K.