"Na to možemo gledati i kroz optiku medijske diskriminacije", kazala je za Slovensku televiziju ravnateljica ljubljanskog Mirovnog instituta Brankica Petković. Ona tvrdi da već godinama upozorava na legitimne težnje više od 200.000 stanovnika Slovenije koji se izjašnjavaju kao Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci i Srbi da u medijskom prostoru budu više i ravnomjernije zastupani nego što je to sada slučaj.

 Iako ih je mnogo više od Talijana, Mađara i Roma, oni nemaju svoje televizijske i radijske programe, a većinom niti tiskane medije, jer njihov položaj nije reguliran slovenskim ustavom koji talijanskoj i mađarskoj manjini priznaje status "autohtonih manjina", a priznaje i poseban položaj Roma koji imaju pravo na programe na svom jeziku i pravo na općinskog odbornika u općinama gdje žive, upozorila je Petković, stručnjak za pitanja manjina.

 Budući da znatno manje sredstava za svoje medijske i druge djelatnosti dobiju od države u kojoj žive, pripadnici ovih zajednica prisiljeni su se obraćati za veću pomoć matičnim državama. Petković tvrdi da to nije pošteno, te kako je neprihvatljivo da Talijani i Mađari za medijsku djelatnost od države dobivaju 300 eura godišnje po pripadniku te zajednice, Romi po 50, a ostali samo po 12 eurocenti.

 "Položaj manjina u svakoj je državi vrlo osjetljivo pitanje kojim se često znade manipulirati u političke svrhe", dodala je, podsjetivši da je bilo inicijativa da i druge etničke zajednice u Sloveniji dobiju status "autohtonih", ali da za to u parlamentu nije bilo nikakva sluha.

(FENA) C.K.

{fcomment}