Istodobno je slovensko društvo književnika pozvalo na solidarnost, čovjekoljublje i toleranciju u prihvatu izbjeglica. 

 "Sobe su funkcionalne, s grijanjem i opremom i odmah useljive", kazao je poduzetnik Muminović za televizijsku postaju POP-TV, dodavši da ga je inspirirao slučaj predsjednika jedne europske vlade koji je svoju vilu ponudio za smještaj izbjeglica iz Sirije.

 Stambena zgrada u Muminovićevu vlasništvu nalazi se nedaleko gradića Šoštanj, a već su je pregledali službenici ministarstva unutarnjih poslova koji koordiniraju pripreme za mogući dolazak izbjeglica i migranata u 13 slovenskih općina. 

 Muminović ju je sagradio za potrebe francuske kompanije Alstom, koja je u Šoštanju gradila veliku termocentralu pa su u njoj stanovali njeni zaposlenici na gradilištu, a sada je prazna i bez stanara. 

 Ovo nije prvi humani potez poduzetnog Bošnjaka koji već dugo živi u Sloveniji, gdje se poslovno afirmirao i integrirao. On je u Paškoj vasi kod mjesta Šmartno, gdje živi, prije nekoliko godina sagradio most dug 23 metra i darovao ga državi, rekavši da se želi odužiti zemlji i lokalnoj sredini za sve lijepo što je u Sloveniji doživio. 

 Otvorenje njegova mosta na rijeci Paki blagoslovili su zajedno katolički svećenik i muslimanski hodža.

 Iako u Sloveniji još nije zabilježeno povećanje broja migranata i izbjeglica koji se kreću "balkanskom rutom" prema središnjoj i sjevernoj Europi, mnogo je izraza solidarnosti i prikupljene pomoći za izbjeglice, a vlada premijera Mire Cerara odlučila je da se više neće protiviti obvezujućim kvotama za raspodjelu izbjeglica po svim članicama EU-a i da bi ih bila spremna prihvatiti više od tisuću. 

 Apel slovenskoj vladi da prema izbjeglicama pokaže više solidarnosti i samilosti u otvorenom je pismu uputilo slovensko društvo književnika, navevši da s riječi treba prijeći na djela te da nije dovoljna samo lijepa retorika kako bi se problem izbjeglica riješio. 

 Društvo slovenskih književnika premijeru Ceraru piše da Sloveniju ne treba prikazivati samo kao potencijalnu zemlju tranzita kroz koju će izbjeglice nastaviti put prema Njemačkoj, nego se truditi širiti duh solidarnosti, čovjekoljublja i tolerancije te one izbjeglice koji dođu integrirati, pomoći im i prema njima biti tolerantan.

 To je tim važnije jer se Slovenija nije najljepše iskazala prema izbjegličkom problemu prilikom raspada bivše Jugoslavije, kad je primila samo 30-ak tisuća izbjeglica, većinom iz BiH, koji su većinom bili smješteni kod svoje rodbine, a manjim dijelom u izbjegličkim centrima, navode književnici, a kao primjer netolerancije iz prošlosti navode odnos slovenske države prema tzv. "izbrisanim" neslovencima. 

 (Fena) ck

{fcomment}