"To nitko neće reći, ali krenuli smo s 1,7 milijuna neriješenih predmeta, dok 2014., ako izostavimo zemljišno-knjižne i registarske predmete, završavamo s 574.000 predmeta. To je broj koji nam daje vjeru da možemo jer smo to napravili svojim radom. Uz Poglavlje 23 zahtjevi su bili maksimalni, ulaganja minimalna, a pomak smo napravili mi", rekao je Hrvatin i dodao da u zadnjih deset godina - od svih zemalja Europske unije - Hrvatska više predmeta riješi nego što ih primi.
Ocijenio je da nitko drugi, primjerice u zdravstvu, prosvjeti, unutarnjim poslovima, izvozu, uvozu, nije postigao takav napredak koji kontinuirano iz godine u godinu raste.
"Radite na tome da u ovoj situaciji ukazujemo što nije dobro, da to ispravljamo u hodu, a onda da nastavimo prilagoditi određena rješenja o onome što se pokazalo dobrim ili lošim", zaključio je predsjednik Vrhovnog suda Hrvatin.
Na novinarsko pitanje koji su najveći problemi sudaca u Hrvatskoj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Đuro Sessa je odgovorio da je to "zakonodavni stampedo" koji svaki dan od njih zahtijeva da proučavaju nove propise koji se donose "kao na tvorničkoj traci". Pritom je istaknuo da se ključni zakoni donose predugo te da suci imaju veliki broj predmeta u radu tako da ih ne mogu odrađivati onom brzinom koju od njih traže građani.
"Na kraju se u svakoj toj zakonodavnoj aktivnosti premalo vodi računa o posljedicama koje će takvi zakoni donijeti, a da se kasnije odgovornost za neefikasnost takvog sustava prebacuje na suce", izjavio je za Hinu Sessa, dodajući da "postoji opće nerazumijevanje društva o ulozi i poziciji sudaca", što smatra najvećim problemom.
(Fena) gp
{fcomment}