Istraživanje gospodarskog kriminala i štete koja je nanijeta bankama u prvom je planu tijela progona, ali se radi o kompleksnim predmetima u kojima je potrebna i međunarodna suradnja, a problem je i u tome da su prijave često sadržajno nedostatne za podizanje optužnice, navela je Gjoerkoes, komentirajući stanje policijskih i pravosudnih postupaka budući da vrlo malo prijava stigne do suda.

Od prijava za gospodarski kriminal u bankama u zadnje dvije godine protiv 137 osoba samo je 48 slučajeva predano tužiteljstvu iako neke banke poput Nove Ljubljanske banke za "zviždače" koji osiguraju insajderske informacije o potencijalnim prekršiteljima nude i novčane nagrade, izneseno je na sastanku više parlamentarnih odbora o kriminalu u bankama koji je inicirala oporba.

O problematici progona kriminala u bankama zastupnicima je govorio i Jože Kozina, viši tužitelj specijaliziran za područje gospodarskog kriminala u bankama.

Kozina je rekao da je "sjeme" potencijalnog kriminala u bankama posijano u parlamentu koji je omogućio zakone koji su dopustili kasnije malverzacije prilikom menadžerskog otkupa poduzeća, iz čega su proizašli najveći loši krediti i malverzacije povezane s financijskim kriminalom.

"Bankari koji su očito kršili dobra bankarska pravila i praksu neće izbjeći progon, ali nad bankarskim sektorom nemamo kontrolu i s tjeskobom možemo čekati slijedeće dokapitalizacije banaka", kazao je Kozina.

Povjerenje Slovenaca u bankarski sustav zadnjih je godina u padu, prema istraživanjima javnog mnijenja, a čak se i središnju banku sumnjiči da je dokapitalizaciju banaka izvršila neadekvatno i da se u bankama i dalje gomilaju loši krediti, pa će ih ponovo trebati sanirati javnim novcem.

(Fena) rg

{fcomment}