Hrvatska se odlučila za gradnju vlastitog centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada jer slovenski projekt ocjenjuje preskupim, dok u Sloveniji većinom smatraju da je njegova cijena od 500 milijuna eura realna i da do dogovora o zajedničkom skladištenju radioaktivnih otpada još uvijek može doći, piše list.

"Optimalno rješenje za obje države bilo bi da imaju jedno odlagalište, kako u ekološkom tako i u ekonomskom pogledu", kazao je za "Delo" Martin Novšak, direktor tvrtke Gen energija, koja je suvlasnik nuklearke Krško i financira već započeti projekt skladišta za radioaktivni otpad koje bi trebalo početi djelovati 2020. godine.

Novšak kaže da su slovenske procjene o troškovima gradnje skladišta za radioaktivni otpad realnije od hrvatskih koje su "napravljene za stolom", dok je slovenska kalkulacija troškova, kako je istaknuo, rađena na bazi konkretnih ponuda.

No, Nadja Železnik koja je nekoć radila u državnoj agenciji za
radioaktivni otpad a sada vodi jednu nevladinu ekološku udrugu, rekla je za "Delo" da će cijena skladištenja radioaktivnih otpadaka u ukopanom silosu uz rijeku Savu biti višestruko skuplja od sličnih
projekata u svijetu. Za to je, po njenim riječima, kriva uredba vlade iz 2008. godine koja je dodijelila previsoke iznose naknada za degradirano zemljište lokalnim općinama Krško i Brežice.

Ako Hrvatska doista sagradi vlastito skladište za radioaktivni otpad, to će znatno povisiti troškove skladištenja slovenskog dijela otpada iz nuklearke Krško pa bi se moglo pokazati da su sadašnja izdvajanja iz cijene električne energije u fond za gradnju silosa premala, piše vodeći slovenski list.

"Delo" je objavilo i zajedničko priopćenje hrvatskog ministarstva za gospodarstvo, Agencije za posebni otpad (APO) i HEP-a kao suvlasnika nuklearke Krško u kojoj se navodi da Hrvatska planira gradnju centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, u skladu s uredbom o nacionalnoj strategiji postupanja s otpadom koju je Sabor RH prihvatio 17. listopada ove godine.

Rok za dovršenje hrvatskog skladišta za radioaktivni otpad je deset godina, navodi se u priopćenju te dodaje da je to i rok u kojemu se Hrvatska obvezala riješiti pitanje svog dijela radioaktivnog otpada iz nuklearke Krško, u skladu s međudržavnim ugovorom.

(Fena) ib

{fcomment}