U februaru slijedi novi val poskupljenja u Hrvatskoj, a hljeb i brašno već sada su skuplji 22 posto, piše u subotu Večernji list, a prenosi Hina.

U iščekivanju bijele liste trgovaca, koja bi po nekima mogla rezultirati “šumom” od više od 200 stranica različitih cijena različitih dobavljača i proizvođača 80-ak najprodavanijih vrsta proizvoda s rastom inflacije od gotovo 20 posto na godišnjoj razini, evidentno je da potrošnja životno neophodnijih namirnica količinski pada i ne samo u RH, javlja ovaj list.

Prema podacima FoodDrinkEurope, potrošnja hrane i pića u EU je na godišnjoj razini pala 1 posto.

U Hrvatskoj se samo u mliječnoj industriji bilježi pad potrošnje vrhnja za 5 posto, fermenata za 4, maslaca, primjerice, za 1 posto.

Navodi se kako su rekorderi po rastu cijena vjerojatno polutvrdi sirevi.

TISUP je objavio kako je trapist u prosincu 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. bio 26 posto skuplji, gouda 21, edam 25 posto, dok je prodajna cijena svježeg polumasnog sira bila viša za 14, maslaca za 11 posto.

Prema analizi Croatiastočara, cijene kruha i brašna u Hrvatskoj su u decembru na godišnjoj razini rasle 22,4 posto, a u odnosu na referentnu 2015. čak 47,1 posto.

Gleda li se samo hljeb, on je prema zadnjim podacima Eurostata, u Hrvatskoj bio skuplji 27,7 posto.

Meso i mesne prerađevine skuplji su 13,9 posto na godišnjoj razini, ribe i riblji proizvodi 14,2 posto, mlijeko, sir i jaja 22,2 posto, ulja i masti 22,5 posto, voće 8,3 posto, povrće 12,4, šećer, med, pekmezi, konditorski proizvodi 17,1, kafa, čaj, kakao 6,5 posto.

U odnosu na 2015. godinu, mlijeko i mliječni proizvodi te ulja i masti poskupjeli su za više od 40 posto.

Gleda li se pak prosjek EU27, na godišnjoj su razini ribe i riblji proizvodi za oko 2 posto skuplji nego u RH, mlijeko i mliječni proizvodi za 5,3 posto, a voće za 4 posto.