Slovenski je parlament u četvrtak s velikom većinom prihvatio izmjene zakona o strancima kojima se predviđa zatvaranje granice u slučaju novog masovnog migracijskog vala tzv. balkanskom rutom, no nije isključeno da bi o njemu zbog brojnih kritika mogao odlučivati i ustavni sud, navode u petak slovenski mediji.

Mogućnost da o sukladnosti kontroverznog zakona sa slovenskim ustavom odlučuje i ustavni sud ne isključuju ni u koaliciji premijera Mire Cerara, čiji su zastupnici glasovali za zakon, navodi ljubljansko "Delo".

Prema zakonu protiv kojega je glasovalo samo 18 od 90 zastupnika, zakon će stupiti na snagu nakon što bude objavljen u službenom listu, a aktivirat će se na prijedlog vlade u slučaju ako na slovensku granicu dođe veliki broj izbjeglica odnosno migranata, na prijedlog vlade i uz odobrenje obične natpolovične većine parlamentarnih zastupnika.

Zakonski prijedlog s restrikcijama za migrante prihvaćen je unatoč pozivu Vijeća Europe da se to ne čini, a Amnesty International u svojoj je reakciji, nakon što je zakon prošao parlamentarnu proceduru, naveo da se radi o velikom "koraku natrag" u poštivanju ljudskih prava u Sloveniji.

Isto su u predstavci parlamentu iznijeli predstavnici 21 nevladine i humanitarne organizacije koje djeluju u Sloveniji, među njima Caritas, Crveni križ, Unicef i Jezuitska udruga za izbjeglice, navode danas slovenski mediji.
S problematičnim se je zakonom Slovenija svrstala uz Austriju i Mađarsku, koje su već usvojile slična zakonska rješenja, navode neke nevladine udruge i međunarodne organizacije.

Pokušaj "kriminalizacije" izbjegličke politike

Radi se o pokušaju "kriminalizacije" izbjegličke i migracijske problematike, izjavila je u razgovoru za Slovensku televiziju u petak dr. Neža Kogovšek Šalamon, direktorica nevladine udruge Mirovni institut, dodavši da je riječ o trendu koji se iz SAD-a i Australije širi u Europu, te da je i novi američki predsjendik Donald Trump najavio udaljavanje SAD-a od odredaba Ženevske konvencije.

Slovenija u cijelosti prati trend kriminalizacije migracija koje se prikazuju samo kao sigurnosni problem koji zahtijeva kontrolu, sličnu onoj koja se koristi u obuzdavanju kriminaliteta, kazala je Kogovšek za Slovensku televiziju.

Idemo tragom država koje prednjače u kriminalizaciji migracija (tzv. "krimigraciji"), a to su SAD i Australija koje na tom području vode najizrazitiju nehumanu i nehumanističku politiku, kazala je Kogovšek.

Prema važećem europskom pravu, ilustrirala je Kogovšek mogući slučaj s kojim bi se mogla susresti slovenska policija na granici s Hrvatskom, moguće je odbiti zahtjev izbjeglice za azil u Sloveniji ako se utvrdi da ga je već zatražio u Hrvatskoj, ali  prema međunarodnim konvencijama treba pri tome djelovati "po unaprijed predviđenom postupku" koji ne smije biti u suprotnosti s međunarodnim konvencijama o zaštiti izbjeglica i pravu na azil.
 
Slovenija ne može nekim svojim unutarnjim aktom ili propisom unaprijed poništiti tako važne stvari kao što su Ženevska konvencija, koja je dio međunarodnog prava ili Dublinska uredba, koja je dio pravne stečevine Europske unije, upozorila je Kogovšeg Šalamon.