U jutarnjim satima u slovenačkom Kočevju, gradiću udaljenom nekoliko desetina kilometara od Hrvatske, dogodila se strašna eksplozija.

Prema do sada poznatim informacijama, eksplozija se dogodila u hemijskoj tvornici. Slovenačka policija objavila je kako su ekipe Hitne pomoći na terenu, kao i to da je glavna cesta kroz ovaj grad zatvorena.

Građanima su savjetovali da zatvore prozore.

Mediji iz Slovenije javljaju da su se zgrade u Kočevju zatresle od posljedica eksplozije, a prema dostupnim informacijama povrijeđeno je više od 10 osoba.

Pojedini mediji, nezvanično, prenose da ima i mrtvih. Ova vijest, napominjemo, nije službeno potvrđena.

(oslobodjenje.ba)

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec april 2022. godine iznosi 2.493,84 KM (dijagrami se nalaze na www.sssbih.com) i za 73,88 KM je skuplja od sindikalne potrošačke korpe u prošlom mjesecu. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec februar 2022. iznosila je 1.046,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku). Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 41,94%.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):

Prehrana – 44,43%
Stanovanje i komunalne usluge – 14,50%
Higijena i održavanje zdravlja – 9,17%
Obrazovanje i kultura – 8,02%
Odjeća i obuća – 12,83%
Prijevoz – 5,53%
Održavanje domaćinstva – 5,61%

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za jedanaest (11) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki.

Služba za informisanje SSS BIH

U posljednjih nekoliko mjeseci cijene osnovnih životnih namirnica u BiH “divljaju”. Brojni ekonomski analitičari to usko vežu uz rat koji bjesni u Ukrajini, odnosno agresiju Rusije na ovu zemlju, a posljedice sukoba na tlu Europe već se uvelike osjećaju. Građane BiH najviše je šokirao i zabrinuo rast cijena brašna, ulja i goriva, piše Večernji list BiH.

Rekorderi Prvak poskupljenja je suncokretovo ulje, čiju su cijenu trgovci u BiH znali povećavati i tri puta u istom danu. Cijene ulja u posljednjih godinu dana porasle su za više od tri marke. U pojedinim trgovinama cijene litre ulja razlikuju e čak 0,25 feninga. Tako najjeftinija litra ulja košta 5,65 KM dok najskuplja iznosi 5,90 KM.

Litra ulja po cijeni od gotovo 3 KM prevelik je udar na ionako siromašne građane. Poskupljenja su, istina, prema podacima Europske unije, zabilježena svugdje, no nelogično je to što su cijene osnovnih namirnica u najrazvijenijim zemljama kontinenta i nakon poskupljenja niže nego u Bosni i Hercegovini.

Pa je tako litra ulja 1,3 eura (2,54 KM) u Velikoj Britaniji,
1,49 eura (2,91 KM) u Belgiji,
1,7 eura (3,33 KM) u Italiji,
1,5 eura (2,93 KM) u Srbiji,
1,8 eura (3,52 KM) u Crnoj Gori.

U Njemačkoj je pak 2 eura (3,9 KM).S druge strane, minimalna plaća u BiH je 543 KM, dakle, ako radnik mjesečno radi prosječno 176 sat, za litru ulja bh. radnik mora raditi 2 sata. Međutim, satnica u Njemačkoj je 9,82 eura pa radnik tamo za sat može zaraditi gotovo 5 litara ulja. I prije enormnog rasta cijena, brojni bh. građani živjeli su na rubu siromaštva. Brojne organizacije i sindikati apeliraju na vlasti da pomognu građanima. Za minimalne troškove života u ožujku četveročlana obitelj u BiH morala je izdvojiti 2448,46 KM, priopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH. Troškovi života, među kojima se 51 posto odnosi na hranu, u ožujku ove godine veći su za 342,46 KM u odnosu na isti mjesec 2021. godine. S druge strane, plaće velikom broju zaposlenih nisu rasle ni marku.

Kupujemo sve manje 

Očigledno je da su građani BiH počeli živjeti prema savjetu premijera FBiH Fadila Novalića. On je početkom rujna prošle godine u još jednom valu poskupljenja životnih namirnica u BiH rekao da nije poskupjela litra ulja, nego da će ga građani moći manje kupiti.

– Ako kupujete ulje, kupit ćete ga 37 posto manje. Kupit ćete manje litara. Umjesto 100, kupit ćete 63 – kazao je tada Novalić, a njegova izjava izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama. Iako je tada većinom izazivala podsmijeh,Novalićeva izjava, nažalost, pokazala se proročanskom. Međutim, prema izjavama građana, čini se da ne kupuje samo 37 posto manje. Što možemo očekivati kad građani budu u situaciju da kupuju 100 posto manje?

Na pad prometa žale se i trgovci, kako u trgovinama tako i na tržnicama. Kažu kako građani već odavno kupuju na gram. Suočeni s enormnim poskupljenjima, stanovnike BiH doslovno očekuje borba za život. Oko 70 posto radnika pokušava preživjeti s manjim primanjima od prosječnih, a i prosječna su dostatna samo za hranu. Oči radnika, umirovljenika, ali i ostalih građana uprte su u vlast, traže konkretne poteze jer su već odavno očajni. Ipak, u moru loših vijesti i jedna dobra.

Naime, najavljeno je pojeftinjenje pilećeg mesa. Razlog za smanjenje cijena, kazao je za faktor Edin Jabandžić, potpredsjednik Udruge peradara BiH, odluka je Srbije da se ukine embargo na izvoz žitarica u našu državu.

– Krenuo je uvoz žitarica iz Srbije, što će na neki način oboriti cijenu. Naime, kukuruz uvezen iz Srbije jeftiniji je više od 100 KM po toni u odnosu na ostale zemlje odakle nabavljamo. Naravno, to će se u konačnici odraziti i na cijenu pilećeg mesa i svih proizvoda od pilećeg mesa – dodao je. Kako dalje kaže, prema njegovoj procjeni, cijena bi trebala biti niža za desetak posto. Podsjećamo, kilogram pilećeg filea kreće se od 12 do 16 KM.

(faktor.ba)

Vlada Srbije izmijenila je na današnjoj sjednici Odluku o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i dozvolila slobodan izvoz brašna, prenosi Nova.rs

Kako saopštavaju iz Vlade, snabdjevenost brašnom i pšenicom na domaćem tržištu je dobra, te slobodan izvoz brašna ne može da ugrozi snabdjevenost domaćeg tržišta a, kako kažu, omogućava da se pred žetvu rasterete silosi za prijem novog roda, kao i da se sačuvaju tradicionalna tržišta, s obzirom na to da je Srbija tradicionalni izvoznik brašna na tržišta zemalja iz regiona.

„Imajući u vidu dovoljne raspoložive količine brašna i pšenice, slobodan izvoz brašna koji je predložen ovom odlukom, imaće višestruki pozitivan ekonomski uticaj na domaće tržište, dovešće do većeg upošljavanja domaćih prerađivačkih kapaciteta i mlinovima omogućiti akumulaciju finansijskih sredstava neophodnih za otkup novog roda u žetvi“, navodi se u saopštenju.

Odlukom o privremenom ograničenju izvoza osnovnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bitnih za stanovništvo uvedena su kvantitativna ograničenja izvoza na mjesečnom nivou za određene poljoprivredno-prehrambene proizvode.

Predstavnici Udruženja poslodavaca Federacije BiH /FBiH/ i 19 granskih sindikata saglasni su da je potrebno hitno povećanje ne samo minimalne, nego i svih drugih plata u FBiH, saopšteno je nakon današnjeg sastanka u Sarajevu.

Međutim, obje delegacije imaju niz pitanja u vezi sa predloženim zakonom o minimalnoj plati koji je upućen Ekonomsko-socijalnom savjetu FBiH, zbog čega je dogovoreno da se uputi zajedničko pismo federalnoj Vladi i Parlamentu u kojem se traži izjašnjenje o uočenim problemima u tekstu prijedloga zakona.

U pismu se traži stav o tome da li postoji ustavna nadležnost Vlade i Parlamenta FBiH za predlaganje i donošenje zakona o minimalnoj plati, te da li je tekst zakona o minimalnoj plati usklađen sa Zakonom o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave, Konvencijom Međunarodne organizacije rada, zakonima o radu, doprinosima, porezu na dohodak i drugim zakonima koji su na snazi u FBiH.

Ako Vlada i Parlament FBiH dostave adekvatne odgovore na dostavljeni upit, predstavnici poslodavaca i sindikata spremni su da odmah zakažu sjednicu Ekonomsko-socijalnog savjeta Federacije, dok će u suprotnom biti zatraženo pokretanje procedure utvrđivanja ustavnosti ovog zakona.

Na sastanku je usaglašen stav koji će biti predložen Vladi FBiH da se, umjesto donošenja zakona o minimalnoj plati, izmjenama uredbe o metodologiji izračunavanja i utvrđivanja najniže plate u FBiH omogući povećanje minimalne plate u Federaciji.

Još jednom je istaknut zajednički stav da je neophodno što prije smanjiti opterećenje cijene rada, jer se upravo tu nalazi najveća rezerva za povećanje minimalne plate u FBiH.

(BHRT)

Još uvijek se utvrđuju okolnosti pod kojima je život izgubio osamnaestogodišnji Almedin Dugalić iz Tešnja. Ono što se do sada zvanično zna i kako je za N1 potvrdio Elmedin Fišek, portparol MUP-a ZDK, obavljena je obdukcija tijela i utvrđeno je da je smrt nastupila usljed zatajenja srca, a sve se desilo na proslavi rođendana u kući stradalog. Navodno, kako pišu portali, prijatelji su mu sipali drogu u piće.

Izuzeti tragovi za vještačenje

“Jedna osoba je ispitana u svojstvu osumnjičenog za postojanje osnova sumnje da je izvršilo krivično djelo ‘Posjedovanje, odnosno, omogućavanje uživanje opojne droge’. Obavljena je obdukcija. Utvrđeno je da je smrt nastupila usljed zatajenja srca. Izuzeti su tragovi radi potrebnih vještačenja koja će se izvršiti u narednom periodu i koja kad se sublimiraju izjave i materijalni dokazi, na kraju biti prezentiran kroz jedan izvještaj koji će biti proslijeđen Tužilaštvu”, rekao je za N1 Fišek, dodajući da vjerovatno, sad za sad, protiv jedne, ali vrlo je moguće da se i proširi na više osoba koje će biti osumnjičeni za to djelo.

Prema policijskom izvještaju MUP-a ZDK, u nedjelju u 05.15 sati, putem telefona medicinskog osoblja Službe hitne medicinske službe Doma zdravlja Tešanj, dežurna služba Policijske stanice Tešanj je obaviještena da je oko 4 sata, u njihove prostorije, u pratnji roditelja, dovezen Dugalić (2004) zbog težih zdravstvenih tegoba, koje su po izjavi roditelja nastale nakon rođendanske zabave njihovog sina kojoj je prisustvovalo više osoba.

Zbog ugroženog zdravstvenog stanja Dugalića je iz Službe hitne medicinske pomoći Tešanj hitno upućeno na daljnje liječenje u Opću bolnicu Tešanj, u Tešnju, gdje je oko 7 sati i preminuo.

Jučer klanjana džanaza

O događaju je odmah obaviještena dežurna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, koja je izašla na mjesto događaja, zajedno sa službenicima kriminalističke policije, te rukovodila uviđajnim radnjama u porodičnoj kući preminulog. Tokom uviđaja, mjesto događaja je kriminalistički obrađeno, te su fotografisani i izuzeti određeni predmeti i tragovi koje će biti predmetom daljnjih vještačenja i kriminalističke obrade.

U prostorijama Policijske stanice Tešanj, uz prisustvo i nadzor kantonalne tužiteljice, provedene su određene kriminalističko-istražne radnje tokom kojih su saslušane tri osobe u svojstvu svjedoka, te se obavljaju razgovori i sa drugim osobama koja se mogu dovesti u vezu sa predmetnim događajem.

Policijski službenici Policijske stanice Tešanj, u saradnji sa dežurnom tužiteljicom Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, nastavljaju sa poduzimanjem mjera i radnji na dokumentovanju navedenog događaja, te utvrđivanju svih okolnosti pod kojim je nastupila smrt mladića Dugalića.

Tragično nastradalom mladiću jučer je klanjana dženaza na mezarju “Pod brdom” u Medakovu.

(N1)

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) od 4. maja ove, 2022. godine, najmanje 228 slučajeva hepatitisa (upala tkiva jetre) kod djece prijavljeno je u dvadeset zemalja širom svijeta, navodi se u informaciji koju na osnovu prikupljenih zvaničnih podataka zdravstvenih institucija objavljuje Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. 

Podaci iz Evrope i SAD 

Kada je riječ o našem susjedstvu, trenutno se u Srbiji ispituje jedan slučaj za koji postoji sumnja da dijete ima upravo ovu vrstu bolesti. U Bosni i Hercegovini, srećom, još uvijek nije detektovan niti jedan slučaj akutnog hepatitisa.

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) istražuje 109 slučajeva pedijatrijskog hepatitisa nepoznatog uzroka, objavila je Agencija za javno zdravstvo 6. maja ove godine.

Neobjašnjiva vrsta hepatitisa uočena je kod djece u dobi od mjesec dana do 16 godina no većina slučajeva evidentirana je kod mlađih od 10 godina, naročito među mlađima od pet godina. Važno je istaknuti da je velika većina djece prije bila zdrava.

U INZ-u ističu da se Smatra da je adenovirus jedan od mogućih uzročnika obolijevanja. U tehničkom izvještaju objavljenom 6. maja 2022. god., britanska agencija za zdravstvenu sigurnost navela je da je od 163 prijavljena pedijatrijska slučaja hepatitisa u Velikoj Britaniji, 126 testirano na adenovirus, a 72 posto pozitivno.

Više od polovice slučajeva koji se istražuju u Sjedinjenim Američkim Državama također su bili pozitivni na adenovirus, prema izvještaju Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Istraživači se slažu da hepatitis A, B, C, D ili E - virusi koji češće uzrokuju akutni hepatitis - nisu krivi u ovim slučajevima.

-Simptomi hepatitisa su široki i preklapaju se s mnogim uobičajenim bolestima. Dijete s hepatitisom može imati groznicu, umor, bolove u zglobovima ili mišićima, gubitak apetita ili mučninu, proljev i povraćanje, ističe doc.dr. Nino Hasanica, načelnik Službe za školsku higijenu INZ-a.

Djeca također mogu imati bolove u trbuhu ili osjetljivost, posebno u desnom gornjem dijelu trbuha. Neka djeca mogu imati tamniji urin ili blijedu ili glinenu stolicu. Žutica, žutilo kože ili žutilo inače bijelog dijela očiju, karakteristični je znak hepatitisa - iako je moguće imati značajnu upalu jetre i bez znakova žutice. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) je izdao zdravstveno upozorenje kojim obavještava ljekare da budu na oprezu i prate pojavu sličnih slučajeva.

Preporuke

-Trenutne preporuke su poduzimanje standardnih mjera opreza za prevenciju virusnih infekcija, uključujući temeljito pranje ruku, pokrivanje usta prilikom kašlja i kihanja, ne dodirivanje očiju, nosa i usta, kao i izbjegavanje kontakta s ljudima koji su bolesni, ističe Hasanica.

Obratiti pažnju na simptome, poput proljeva ili povraćanja te na boju kože i bjeloočnica - ako postoje znakovi žutice, koža i bjeloočnice požute te u tom slučaju treba odmah potražiti liječničku pomoć. Djeca sa simptomima kao što su povraćanje i proljev trebala bi ostati kod kuće i ne vraćati se u školu ili vrtić do 48 sati nakon što simptomi prestanu, kažu u INZ-u.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica i druge ovlaštene zdravstvene institucije na područjima djelovanja će pratiti epidemiološku situaciju, te skladno tome provoditi mjere.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Evropa sve više postaje centar za proizvodnju i transfer kokaina u druge regione svijeta, pored toga što je glavno tržište potrošnje, saopštile su danas agencije EU, upozoravajući i na širenje industrije metamfetamina.

Poslije kanabisa, kokain je droga koja se najviše konzumira u Evropi, sa milionima korisnika i prodajom od oko 10,5 milijardi evra u 2020. godini, navodi se u zajedničkom izvještaju agencije EU za sprovođenje zakona Evropol i agencije za droge EMCDDA.

Evropsko tržište raste, vođeno većom proizvodnjom u Južnoj Americi, kao i širenjem kapaciteta za preradu sirove droge u samoj Evropi.

Moglo bi još više rasti s razvojem novih vrsta proizvoda od kokaina koji se mogu pušiti, piše u izvještaju, u kojem se upozorava i na veće zdravstvene rizike.

"Više proizvodnje se, takođe, odvija u Evropi, što ukazuje na promjene u ulozi regiona u međunarodnoj trgovini kokainom", navodi se u izvještaju.

Prema podacima koje su prikupile agencije EU, Belgija je u centru ove nelegalne industrije u Evropi.

To je zemlja EU koja je zaplijenila najviše kokaina u 2020, posljednjoj godini za koju su dostupni podaci, ukupno 70 tona, i to uglavnom, u luci Antverpen, prema 49 tona u Holandiji, drugoj po veličini naciji u Evropi po pljenidbi droge.

Belgija je, takođe, vodeća zemlja u preradi koka paste, pored Holandije i Španije, dodaje se u izvještaju, koji kao dokaz navodi zapljenu velikih količina hemijskih prekursora za proizvodnju kokaina i informacije o postrojenjima za preradu.

Kokain uvezen u Evropu iz Južne Amerike se sve više ponovo izvozi u druge dijelove svijeta, posebno na Bliski istok i Aziju, što Evropu čini "ključnom tačkom za pretovar droge koja potiče iz drugih krajeva", navodi se u izvještaju.

Evropsko tržište metamfetamina takođe raste, ali je i dalje mnogo manje od tržišta kokaina, navodi se u izvještaju, uz napomenu da je teško procijeniti njegovu tačnu veličinu.

Ovaj sintetički stimulans se tradicionalno proizvodi uglavnom u Češkoj i konzumira u Istočnoj Evropi, ali novi podaci pokazuju da potražnja raste u Zapadnoj Evropi, posebno u Belgiji, koja je postala glavni proizvođač ove droge.

"Sada raste zabrinutost zbog proizvodnih pogona koji se nalaze u Belgiji i Holandiji, gdje se metamfetamin može proizvoditi u znatno većim razmjerama", napominje se u izvještaju.

Evropa je vodeći proizvođač metamfetamina širom svijeta, a evropski proizvođači sada sve više rade sa meksičkim kriminalnim grupama na poboljšanju proizvodnih procesa, upozorile su agencije EU.

(N.N.)

Odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 7. maj se obilježava kao Dan džamija, koji simbolički podsjeća na stradanje, potpuno rušenje ili oštećenje velikog broja džamija, mesdžida i drugih vakufskih objekata tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Također, Dan džamija podsjeća muslimane ovih prostora koliko su sudbina i uništavanje bosanskih džamija imanentni sudbini i žrtvama samih muslimana.

Na današnji dan prije 29 godina, u noći 7. maja 1993. godine, nakon 414 godina postojanja, minirana je i do temelja srušena jedna od najznačajnijih džamija u Bosni i Hercegovini, čuvena banjalučka ljepotica Ferhadija. Ubrzo zatim, minirani ostaci džamije odvezeni su na gradsku deponiju, a dio je bačen u jezero Karanovac, čime je nedvojbeno potvrđena planska i sistematska aktivnost realizacije zločina urbicida.

Ferhat-pašina džamija, zadužbina Ferhad-paše Sokolovića izgrađena 1579. godine, predstavljala je jedno od najuspješnijih arhitektonskih ostvarenja bosanske arhitekture u vrijeme Osmanlija u 16. stoljeću. Ferhadija je 1950. godine uvrštena u kulturnu baštinu BiH, a potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. No, Ferhadija je bila samo jedna od 16 banjalučkih džamija koje su tokom agresije na BiH od 1992. – 1995. godine do temelja porušene.

Osim toga, 7. maj je ujedno i sjećanje na tragično stradanje Cazinjanina Murata Badića, 7. maja 2001. godine u Banjoj Luci. Tada su polaganje kamena-temeljca za obnovu prekinuli neredi u kojima je Murat Badić zadobio smrtne rane.

Ferhadija je ponovo sagrađena te je svečano otvorena na Dan džamija 7. maja 2016. godine.

Tokom agresije na BiH srušeno je 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata.

Vojska Republike Srpske (VRS), potpomognuta snagama iz Srbije, srušila je 534 džamije, a ekstremisti Hrvatskog vijeća obrane (HVO) još njih 80.

Uništeno je ili oštećeno više od 80 posto od 1.144 džamija koliko ih je prije agresije bilo na prostoru BiH.

U Bosni i Hercegovini se tokom naredna četiri dana očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom i temperaturama od 8 do 27 stepena Celzijevih.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH u nedjelju, umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.Vjetar slab do umjeren uglavnom sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 8 do 14, na jugu do 16, a dnevna od 17 do 23 stepena Celzijevih.

U ponedjeljak, u Bosni umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini pretežno sunčano, uz postepeno naoblačenje u drugom dijelu dana. Poslije podne se očekuju lokalni pljuskovi. Jutarnja temperatura od 8 do 14, na jugu do 16, a dnevna od 18 do 24, na jugu zemlje do 26 stepena Celzijevih.

U utorak, sunčano uz malu do umjereno oblačno vrijeme. Poslije podne porast naoblake, što će u Bosni usloviti lokalne pljuskove. Jutarnja temperatura od 9 do 15, na jugu do 18, a dnevna od 18 do 24, na jugu zemlje do 27 stepena Celzijevih.

U srijedu, sunčano. Jutarnja temperatura od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 27 stepena Celzijevih.