Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu u srijedu se zahvalio međunarodnoj zajednici za podršku njegovoj zemlji nakon prošlosedmičnog razornog potresa. Cavusoglu je izjavio da je 76 zemalja poslalo timove za potragu i spasavanje kako bi pomogli turskom osoblju u pretraživanju srušenih zgrada. Dvanaest stranih timova vratilo se u svoje zemlje nakon što su obavili svoje misije, kazao je.

– Naravno, nije sve savršeno. Bilo je nedostataka, nedostataka u koordinaciji u početku, ali je za kratko vrijeme uspostavljen sistem – kazao je Cavusoglu o reagovanju u vanrednim situacijama.

Ministar je rekao da je 36.000 šatora stiglo u Tursku iz inostranstva kako bi pomogli da se smjeste deseci hiljada ljudi koji su ostali bez krova nad glavom i da je još 51.000 na putu, skupa s transportnim kontejnerima koje je Katar koristio za smještaj navijača tokom prošlogodišnjeg Svjetskog nogometnog prvenstva.

Cavusoglu je rekao da njegova vlada također radi na tome da osigura da se “hitne stambene potrebe” podmire lokalnom proizvodnjom šatora i kontejnera koji će se koristiti za privremeno sklonište.

Pomoć također stiže i od etničkih Grka s Kipra koji su skoro pola stoljeća uvučeni u spor sa Turskom.

Britanski vojnici koji su služili u mirovnim snagama Ujedinjenih nacija na Kipru pomogli su u prenošenju pomoći koju su donirali kiparski Grci na jugu etnički podijeljene otočne države.

Odatle se očekuje da bude odvedena u Tursku radi distribucije žrtvama potresa, prenosi AP.

Početkom godine počeli su radovi na sjevernoj poddionici koridora 5C od Putnikovog brda kod Doboja do Medakova u općini Tešanj.

Na dionici dugoj 8,5 kilometara, bit će, između ostalog, izgrađeno sedam mostova i dvije petlje u što će biti investirano 143 miliona eura uglavnom kreditnih sredstava EBRD-a. Već su se javili i prvi nesporazumi s lokalnim stanovništvom zbog čega su tešanjski privrednici organizirali prijem za sve aktere uključene za ovaj kraj historijskom infrastrukturnom projektu.

Za ovaj dio Bosne i Hercegovine početak radova na izgradnji prvih kilometara autoputa predstavlja historijski događaj. Iako mehanizacija još nije mobilisana u punom kapacitetu, dolazak teških mašina koje koriste lokalnu putnu infrastrukturu uznemirilo je lokalno stanovništvo u Doboj-Jugu i povratničkim naseljima kod Doboja. U namjeri da doprinesu boljem razumijevanju u jednoj tešanjskoj kompaniji su priredili prijem dobrodošlice za više od 300 aktera angažiranih na gradilištu autoputa.

"Ako ima nekih nejasnoća, da pokušamo to riješiti na ovaj način, kako se stvari ne bi dalje komplicirale. I jako je važno da ti odnosi sada budu pravilno postavljeni kako bismo imali što manje nesporazuma", kazao je Izudin Ahmetlić, privrednik iz Tešnja.

"Probleme ćemo rješavati dogovorom i ovo je prilika da se o tome porazgovara i da nastojimo riješiti probleme koji eventualno budu bili", navodi načelnik Općine Doboj jug Mirnes Tukić.

"Neće uvijek biti jednostavno. Pred nama je vrijeme u kojem ćemo morati biti strpljivi i obazrivi i razumjeti ukupnu situaciju. Vjerujem da ćemo uspješno proći kroz to", istakao je Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj.

Nakon spoja sa tunelom Putnikovo brdo, bit će izgrađeno i sedam mostova, jedan vještački tunel, upravljački centar, dvije petlje, a bit će uređene obale Usore i Tešanjke kao i dislokacija dijela magistralnog puta M-4 Doboj - Banja Luka.

"Upravo se radi na probijanju tih cesta i cijeli koncept je da što manje koristimo postojeću infrastrukturu, da je što manje uništavamo. A nekih šteta će morati biti. Naravno to će se sve do kraja projekte popraviti i vratiti u stanje koje je bolje od onoga koje smo zatekli", poručio je Jasmin Bučo, direktor firme izvođača radova.

Radovi na izgradnji ove dionice trebali bi biti završeni za dvije godine. U izgradnju 8,5 kilometara autoputa bit će investirano 143 miliona eura, uglavnom kreditnih sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj.

"Imajući u vidu da su već u izradi dionice od Zenice sjever do Poprikuše i da je njihov kraj planiran za 2025. vidimo da će u 2026. godini Tešanj biti otvoren i prema sjeveru i prema jugu", naglasio je savjetnik direktora JP Autoceste FBiH Amir Fejzić.

U „Autocestama“ FBiH ističu kako bi projekt izgradnje autoputa na trasi panevropsokog koridora Vc kroz BiH trebao biti završen 2028. godine.

(federalna.ba)

"Biznis sa ugljem u Evropi odavno je prestao da bude aktuelan, sve je manje firmi, proizvođača opreme, serviserskih firmi, tako da je nažalost ostalo da te poslove još uvijek rade Kinezi."

Ovako direktor Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH) Admir Andelija objašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) zbog čega je konzorcijum dvije kineske i jedne bh. kompanije dobio posao obnove kotla Bloka 6 Termoelektrane Tuzla.

Termoelektrana u Tuzli, na sjeverozapadu BiH, od izgradnje 1959. godine je najveći proizvođač struje u zemlji.

Dvije kineske firme, "Dongfang Electric International Corporation" i "Dongfang Boiler Group", će raditi sa kompanijom ITC iz Zenice, u srednjoj BiH. Vrijednost projekta je 25,44 miliona maraka (oko 13,02 miliona evra), što će finansirati Elektroprivreda BiH iz vlastitih sredstava.

Ovaj konzorcijum je imao najpovoljniju ponudu na tenderu, te će početkom marta, kaže Andelija, početi posao sa revitalizacijom kotla.

On je istakao da je prošle godine završena revitalizacija turbine, te da je sada red na kotao, čime će biti produžen radni vijek Bloka 6.

Tender je raspisan u decembru 2021. godine, a ugovor je zaključen 2. avgusta 2022. godine. Izvođači su dobili rok od 390 dana da završe posao.

U planu je i postrojenje za odsumporavanje, za šta je raspisan tender u novembru prošle godine.

Blok 6 je drugi posao u TE Tuzla koji je povjeren Kinezima, nakon Bloka 7, vrijednog skoro 700 miliona evra, čija izgradnja još nije započela, iako je aktuelan od 2014. godine.

EP BiH se bavi proizvodnjom i distribucijom električne energije. Vlada Federacije BiH (jednog od dva bh. entiteta) je vlasnik oko 90% dionica ovog javnog preduzeća.

Kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) je u septembru 2021. godine najavio da njegova zemlja više neće graditi termoelektrane na ugalj u inostranstvu.

O kakvim se kompanijama radi?

Zenički ITC je firma koja je od osnivanja poznata po proizvodnji u oblasti poljoprivrede, a kasnije je počela da se bavi vatrogasnom i rudarskom opremom, kao i poslovima sa klimatizacijom.

Iz ovog preduzeća nije odgovoreno na upit RSE o projektu revitalizacije kotla, te koja će biti njihova uloga u projektu.

"Dongfang Electric" je kineska državna kompanija koja se bavi proizvodnjom opreme za elektrane i projektima u oblasti energetike.

Oni su izgradili TE Stanari (na sjeveru BiH) koja radi od 2016., jedinu privatnu termoelektranu u BiH, kao i jedinu koju su radili kineski izvođači, a da je u potpunosti završena.

Predstavnici Rudnika mrkog uglja Banovići (sjeveroistok BiH) su 2015. sa predstavnicima "Dongfanga" potpisali sporazum o strateškoj saradnji, u koji je bila uključena izgradnja termoelektrane, a 2017. je potpisan i ugovor o finansiranju sa kineskom ICBC bankom. Izgradnja još nije započeta.

Ta kompanija je bila zainteresovana i za projekat hidroenergetskog sistema "Gornja Drina", u sklopu kojeg je i Hidroelektrana "Buk Bijela", zajednički projekat entiteta Republike Srpske i Srbije vrijedan oko 520 miliona evra.

Nakon što su Petar Đokić, entitetski ministar energetike i rudarstva, i Vang Ai, generalni direktor za izgradnju hidroelektrana u "Dongfangu", 2017. potpisali memorandum o razumijevanju na realizaciji tog projekta, nije se odmaklo dalje.

Ista kompanija bi trebalo da gradi solarnu elektranu kod Bileće, na jugu BiH.

U Crnoj Gori, kineska kompanija je kao dio konzorcijuma sa nekoliko domaćih preduzeća 2020. godine potpisala ugovor o ekološkoj rekonstrukciji prvog bloka Termoelektrane Pljevlja sa tamošnjom Elektroprivredom.

"Dongfang Boiler Group" je kompanija koja funkcioniše u sastavu "Dongfang Electric"-a, a proizvode kazane za termoelektrane, sigurnosne ventile i motore za parne turbine.

"Planom je predviđeno da se nakon revitalizacije kotla produži radni vijek Bloka 6, tako da ćemo imati njega na raspolaganju. Nn je, inače, po dugoročnom planu bio predviđen da bude zamjena bloku 7 do 2050, odnosno 2040. godine", kazao je Andelija.

Da li se Kinezi zaista povlače iz projekata sa ugljem?

U organizaciji Just Finance International, koja se bavi transparentnošću međunarodnih investicija, posebno u odnosu na klimatske promjene, tvrde da Kina nije objavila podatke o tome na koje se projekte odnosi Sijevo obećanje.

Vava Vang (Wawa Wang), programska direktorka ove organizacije, u odgovoru za RSE ističe da nije poznato na koji način se to prati.

"To znači da nismo vidjeli dokaze da Kina ili kompanije u njenom vlasništvu aktivno objavljuju završetak planiranih projekata vezanih za ugalj na Zapadnom Balkanu. Projekti na kojima se ne radi su, možda, pod uticajem investitora, zabrinutih za njihovu isplativost u regiji", rekla je Vang.

Ona dodaje da je Blok 7 u Tuzli jedan od projekata koji bi u svakom slučaju trebalo da bude odložen.

"Kineske kompanije u državnom vlasništvu, specijalizovane za energetiku, većinu svojih profita dobijaju iz prekomorskih projekata sa ugljem. One su takođe povezane sa veoma lošim praksama koje se tiču okoline, u Kini ali i u inostranstvu", upozorava Vang.

Ekolozi ocjenjuju da se kasni sa revitalizacijom

Projekat revitalizacije, ali i odsumporavanja, trebalo je ranije dovršiti, smatraju ekolozi.

Denis Žiško, koordinator programa energija i klimatske promjene u Aarhus centru u BiH, kaže za RSE da je ovo trebalo biti učinjeno ranije "da bismo postigli granične vrijednosti koje smo trebali da obezbijedimo još 2018. godine, u skladu sa obavezama prema Energetskoj zajednici".

On upozorava da u narednih 10-15 godina, koliko će prema njegovoj procjeni biti radni vijek kotla, energetski sektor treba da se posveti obnovljivim izvorima.

"Treba iskoristiti taj period da se izgrade obnovljivi kapaciteti, koji će u konačnici zamijeniti termoelektrane koje će biti ugašene", ocjenjuje Žiško.

Podsjeća da je energetska tranzicija potrebna BiH zbog opterećenja koje je čeka u narednim godinama kada Evropska unija uvede takse na emisije CO2 (Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM), što se očekuje u drugoj polovini 2020-ih godina.

Prema tom sistemu, svi proizvodi (uključujući i električnu energiju) u čijoj proizvodnji se emituje mnogo ugljen dioksida, biće podložni plaćanju naknade prilikom uvoza na tržište EU.

Investicije iz Kine za bh. termoelektrane

TE u Stanarima, u vlasništvu kompanije EFT biznismena iz Srbije Vuka Hamovića, koštala je oko 550 miliona evra, a dijelom je finansirana kreditom Kineske razvojne banke i nekoliko komercijalnih banaka.

Nakon najave Si Đinpinga da ta zemlja prestaje sa izgradnjom termoelektrana na ugalj u inostranstvu, potvrđeno je da neće biti dostupni krediti kineskih banaka za izgradnju Termoelektrane Ugljevik III.

Blok 7 u Tuzli, koji je aktuelan skoro deset godina, još čeka na početak izgradnje.

U tom projektu se sve zakomplikovalo kada je podizvođač radova, američki "General Electric", odustao od projekta, a kineski konzorcijum, kao glavni izvođač, saopštio da zbog toga ne može ispoštovati prvobitni ugovor.

Entitetska Vlada je od Elektroprivede tražila raskid ugovora, a o svemu će zadnju riječ dati parlament Federacije BiH.

Direktor EP BiH je za RSE o Bloku 7 rekao da "pokušavaju da nađu najbolja rješenja po tom pitanju".

(RSE)

Ministar za privredu Zeničko-dobojskog kantona Samir Šibonjić razgovarao je u svom uredu s delegacijom Udruženja italijanskih privrednika u Bosni i Hercegovini, koju su činili Andrej Agačević, Fatima Pašić i Enes Begičević.

Naveli su da Udruženje italijanskih privrednika u BiH ima podršku Italijanske amabasade u Bosni i Hercegovini, te su najavili dolazak talijanskog ambasadora Ministarstvu za privredu i u Zenicu.

Plan im je organizirati druženje kako bi se novoimenovani ministar Šibonjić upoznao sa suradnjom Italije i BiH, te kako bi se potaknule veze i ostvarili poslovni kontakti između italijanskih i bosanskih privrednika.

Agačević je rekao da je u suradnji sa italijanskim partnerima pokrenuo i tvrtku koja olakšava poslovni razvoj balkanskog područja sa Italijom i Kinom uglavnom uspostavom proizvodnih i logističkih centara za razvoj turizma, kao i kapacitetima u ZDK.

Ministar Šibonjić, pomoćnica ministra za neproizvodne djelatnosti, JPP, razvoj, poduzetništvo i obrt Angela Tadić i suradnici goste su upoznali sa planom osnivanja Turističke zajednice Zeničko-dobojskog kantona, pa se kroz razgovor dalo zaključiti da postoji interes za suradnju na polju turizma.

Najvažniji cilj je svakako pojačati suradnju privrednika iz Zeničko-dobojskog kantona i Italije, kao zemlje sa kojom BiH ima dugogodišnje prijateljske odnose.

Ministar Šibonjić je naglasio da su vrata Ministarstva za privredu otvorena za sve investitore koji dolaze iz Republike Italije te da će imati maksimalnu podršku u realizaciji svojih ideja i investicija na području ZDK.

Povećanje penzija u Federaciji uslijedit će 15. aprila, a riječ je o redovnom usklađivanju penzija, kako propisuje Zakon i penzijskom i invalidskom osiguranju.

Prema riječima Mustafe Trakića, predsjednika Saveza udruženja penzionera FBiH, u aprilu bi se penzije mogle povećati za 4,6 posto.

– Predviđanja su da bi penzije u Federaciji mogle biti povećane 15. aprila za 4,6 posto. Vidjet ćemo. Sa tim povećanjem minimalna penzija bi bila nekih 517 KM. Za nas je april još daleko. Treba napomenuti kako bi se ta razlika od 4,6 posto na penziju isplatila retroaktivno od januara – govori nam Trakić.

Za najniže penzije uvećanje bi bilo za 22 KM.

– Mi kada bismo penzije povećali za 100 posto, to bi donekle ublažilo ovaj rast cijena na tržištu i omogućilo da penzioneri nekako žive. Po meni mogu sada živjeti samo oni čije su penzije 1.000 KM i iznad toga. Takvih je 20 posto od 436.000 penzionera. Oni mogu reći da su u pravom smislu penzioneri i da mogu da žive od svoje penzije.

Sve ostalo je patnja i jaz. Nekada je pijaca / tržnica Zenica bila puna kada su penzije. A sada je to pustoš. Oni su čuli da se penzije povećavaju 11,1 posto, a cijene su otišle maltene 100 posto – govori Trakić.

Najniža penzija u Federaciji BiH sada iznosi 495,12 KM, zagarantovana je 590,90 KM, dok je najviša 2.415,86 KM.

Na mjesečnom nivou za isplatu penzija potrebno je oko 250 miliona KM.

U okviru istrage sprovedene u Diyarbakiru, jednom od dijelova Turske pogođenih razornim zemljotresima, počelo je uzimanje uzoraka iz urušenih zgrada. U prvim ispitivanjima utvrđeno je da u uzorcima ima mulja i da je količina cementa vrlo mala.

Nakon potresa jačine 7,7 i 7,6 stepeni Rihterove skale, koji su se dogodili u oblastima Pazarcik i Elbistan u Kahramanmarašu, aktivnosti potrage i spašavanja su završene i krenulo je sa ispitivanjem. U okviru istrage Ureda glavnog javnog tužilaštva u Diyarbakiru uzeti su uzorci iz ostataka stambene zgrade Yoldas, u okrugu Baglar.

U uzorku koji je uzeo profesor na Fakultetu tehničkih nauka Univerziteta Firat, Sedat Savaš i njegov tim, utvrđeno je da je tlačna čvrstoća betona bila veoma niska, da su postoci cementa bili niski i da je napravljen od lošeg materijala.

Savaš i njegov tim će rezultate ispitivanja objaviti u izvještaj nakon sveobuhvatnog pregleda koji će biti napravljen u zgradi i proslijediti ih forenzičkim jedinicama.

“Osam timova istražuje na mjestima pogođenim zemljotresom sa po jednim profesorom sa fakulteta i asistentima u svakom timu. Išao sam i u Diyarbakir, tamo je bilo šest zgrada. Tamo smo prikupili dokaze i potrebna nam je dodanta oprema u laboratoriji. Za zgrade koje nemaju projekat, dajemo svoje komentare prema rezultatima materijala i rezultate ispitivanja prijavljujemo forenzičkim jedinicama. Apartman Yoldas, zgrada od 10 spratova, nema projekat. Uzimali smo uzorke 4-5 puta, ima blata u njima”, otkrio je Savaš.

Pretpostavlja da je ta zgrada građena 90-ih. Muljeviti materijal, pronađen u uzorcima, vjerovatno je iz korita potoka u blizini.

“Količina cementa je preniska. Imali smo prijatelja iz Environmental Urbanism da uradi jedan od eksperimenata, tlačna čvrstoća je bila 3-4 megapaskala (MPa). Za trenutne potrese trebala je biti 35 megapaskala”, pojašnjava profesor.

Beton je izliven u jako lošim uslovima, ali to su objekti bez projekta, dodao je još.

“U Baglaru ima mnogo zgrada ovog tipa. Većina ljudi također živi u ovim zgradama. Protiv njih treba preduzeti mjere”, jasan je bio Savaš.

Prema njegovim riječima, građani treba da dobiju tačne informacije o kući ili stanu koji kupuju i u kojima treba da žive.

(N1)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Rezidentni predstavnik MMF-a za BiH Andrew Jewell istakao je u intervjuu za Bloomberg Adria da je ta institucija protiv ukidanja akciza na gorivo, smanjenja PDV-a za osnovne životne namirnice i nižih cijena električne energije.

"Što se tiče privremenog ukidanja akciza na gorivo, u vrijeme naših konsultacija u martu 2022., isticali smo da bi se ovakva politika mogla razmotriti. Međutim, kako su cijene goriva danas mnogo niže, a i inflacija bilježi trend pada, ne smatramo da je privremeno ukidanje akciza opravdano", rekao je Jewell.

Govoreći o potezima vlasti u vremenu energetske krize, on smatra da je, iako su i građani i preduzeća u BiH imali koristi od nižih cijena električne energije, ta politika ipak i skupa i neodrživa.

"Nadalje, u ovakvim situacijama poželjno je dozvoliti da cijene električne energije rastu u skladu s tržištem, međutim tada je potrebno istovremeno kompenzovati najranjivije kategorije društva. Drago nam je vidjeti da je Republika Srpska uvela blok tarife, gdje domaćinstva plaćaju različite tarife ovisno o tome koliko električne energije potroše", navodi Jewell.

Također je ocijenio ispravnim neuvođenje niže stope PDV-a za osnovne životne namirnice u BiH.

"Bosna i Hercegovina ima jedan od najefikasnijih PDV sistema u Evropi, u velikoj mjeri zahvaljujući jedinstvenoj stopi PDV-a od 17 posto, koja pojednostavljuje naplatu i umanjuje mogućnosti prevare. Niža stopa na osnovne životne namirnice je skup i loše targetiran instrument za pružanje povlastica domaćinstvima s nižim primanjima", naglasio je Jewell.

On smatra da je bolja politika, u tom smislu, pružati targetiranu, odnosno ciljanu dohodovnu pomoć.

(akta.ba)