Poslanici Evropskog parlamenta (EP) jučer su jednoglasnom odlukom zatražili od Evropske komisije razvoj strategije EU za promociju korištenja bicikla kao prevoznog sredstva, s ciljem da se u Evropi do 2030. udvostruči broj kilometara pređenih biciklom.

Rezolucija kojom je to zatraženo od Komisije dobila je podršku brojnih političkih grupa u EP, što se ne događa često.

Francuska ekološkinja Karima Delli, predslednica Odbora EP za transport, rekla je na slednici EP u Strazburu da je korištenje bicikla "postalo toliko popularno, da se proizvođači bore da zadovolje potražnju".

"Želimo evropsku biciklističku strategiju", kazala je ona, kao podnositelljka neobavezujuće rezolucije prihvaćene na plenarnoj sjednici, prenijela je agencija AFP.

Poslanici EP traže od Evropske komisije i država članica EU "da podrže proizvodnju bicikala i električnih bicikala i komponenti napravljenih u Evropi" da bi se "podsticala konkurentnost" tog sektora, i pozivaju na "jačanje stručne obuke" da bi se "promovisala kvalitetna radna mjesta" u toj industriji.

EP je pozvao svih 27 članica EU da smanje PDV na prodaju, iznajmljivanje i popravku bicikala što bi, po računici poslanika, omogućilo da se do 2030. godine "udvostruči broj radnih mjesta u tom sektoru i dostigne milion", dijelom i privlačenjem radnika drugih sektora i njihovom prekvalifikacijom.

EP takođe poziva države i lokalne vlasti da "značajno povećaju ulaganja" u izgradnju staza za bicikle i da spriječe krađu bicikala povećanjem broja bezbjednih parkinga, posebno na željezničkim stanicama i u novim stambenim naseljima.

Poslanici EP predlažu i da se 2024. godina proglasi "Evropskom godinom korištenja bicikla".

Jučer je usvojena rezolucija EP prva je isključivo o korištenju bicikla i obuhvata sve aspekte te teme.

Uz poziv Evropskoj komisiji da razvije posebnu evropsku strategiju korištenja bicikla, rezolucijom se od tog tijela traži i da konstatuje da je korištenje bicikla postalo potpuno razvijen način prevoza i da ga stavi u ravnopravan položaj sa ostalim vidovima prevoza, prenijela je Istraživačka služba EP (EPRS).

Bicikl bi trebalo da bude integrisan u gradsku mobilnost uz uređivanje puteva za bicikle između prigradskih područja i gradskih centara, obezbjeđivanje parkirališta za bicikle u blizini čvorova gradskog prevoza i pristupačnim uslugama korištenja javnih električnih i običnih bicikala.

Bicikl bi takođe trebalo da bude integrisan u međugradski transport izgradnjom biciklističkih staza paralelno sa željezničkim prugama ili unutrašnjim plovnim putevima, prilikom nadogradnje "Transevropske transportne mreže" (TEN-T), kao i sa više mjesta u vozovima za bicikle.

Bicikl, navodi se u rezoluciji, može biti pristupačna transportna alternativu posebno za ekonomski ugrožene društvene grupe kojima su teško dostupni drugi vidovi prevoza. Rezolucija stoga poziva države članice i lokalne aktere da razviju sisteme podrške da bi se tom stanovništvu olakšala kupovina bicikala ili učešće u sistemima javnog korištenja bicikala.

Da bi se predupredile nesreće, EP je pozvao Evropsku komisiju da sarađuje s državama članicama u izradi zajedničkih smjernica i preporuka za bezbjednost na putevima za kategoriju "mikro mobilnosti" kojoj bicikl pripada, što su na primer ograničenja brzine, obuka učesnika u saobraćaju o odnosu prema biciklistima i obuka korisnika bicikla, i definisanje odnosa prema spornim zahtjevima za korištenje kaciga, koji mnoge odvraćaju od bicikla.

U izjavi na današnjoj plenarnoj sjednici EP o rezoluciji, prenosi EPRS, Evropska komisija je istakla da je korištenje bicikla kao prevoznog sredstva već uzela u obzir u mnogim svojim inicijativama.

Evropska komisija je konstatovala da je važno pitanje koje treba riješiti bezbjednost biciklista u saobraćaju i da zato planira da uspostavi posebnu ekspertsku grupu koja bi dala preporuke za to.

EPRS piše da korištenje bicikla doprinosi "Zelenoj tranziciji EU" smanjenjem zagušenja ulica i puteva i smanjenjem zagađenja bukom, a pošto nema izduvnih gasova, doprinosi i poboljšanju kvaliteta vazduha, posebno u gradovima.

Bicikl ima i važnu ulogu u poboljšanju zdravlja stanovništva jer donosi više fizičke vježbe i jer je vazduh čistiji za sve, a doprinosi i ekonomskom rastu otvaranjem novih, "zelenih radnih mjesta" i podsticanjem "cirkularne ekonomije".

Ipak, širom EU nedostaje namjenskih biciklističkih staza što dovodi do značajnog rizika od nesreća na ulicama i putevima, i nema dovoljno parking mjesta za bicikle. Pored toga, mjere za sprječavanje krađe bicikala su nedovoljne i nedostaju stanice za punjenje baterija električnih bicikala što ograničava masovnije korištenje bicikala u gradovima.

EU još nema jedinstvenu politiku u oblasti korištenja bicikla, već je to odgovornost svake države članice pojedinačno, te svaka uspostavlja svoj regulatorni okvir, svaka radi tempom i svaka u skladu sa svojim shvatanjima i potrebama, te je praksa neujednačena.

Na još nižem, lokalnom ili regionalnom nivou preduzimaju se praktične mjere, kao što je razvoj biciklističke mreže ili prilagođavanje mreže javnog prevoza da bi se olakšala kombinovana putovanja.

Intervencija na nivou EU za sada se sastoji samo od promovisanja korištenja bicikla, pružanja finansijske podrške, preko evropskih strukturnih i investicionih fondova i Fonda za oporavak i otpornost, i razmjene iskustava, "najbolje prakse".

Istovremeno, Strategija održive i pametne mobilnosti EU, piše EPRS, kao i saopštenja Evropske komisije o novom okviru EU za urbanu mobilnost, i dokument Evropske komisije "Uštedi energiju", naglašavaju potrebu da se u ukupnom transportu u gradovima poveća udio javnog prevoza, pješačenja i vožnje bicikla, ali na nivou EU još ne postoji ni strategija za to.

Evropski parlament je više puta isticao i podržavao bicikl kao vid transporta, kao i interese građana koji ga koriste kao prevozno sredstvo.

U rezoluciji iz 2015. o sprovođenju "Bijele knjige Evropske komisije o transportu" iz 2011. godine, EP je naglasio važnost podrške regionalnim programima za uspostavljanje i proširenje biciklističkih mreža u velikim evropskim regionima, i za bolje prikupljanja podataka o svakodnevnoj praksi korištenja bicikala u ukupnom prevozu.

Korištenje bicikla kao prevoznog sredstva je takođe pomenuto u rezoluciji o "Zelenom dogovoru" iz 2020. godine, kojom je EP tražio sveobuhvatniji plan urbane mobilnosti da bi se smanjile gužve i poboljšao život u gradovima i većim naseljima kroz podršku javnom prevozu s nultom emisijom zagađujućih gasova i infrastrukturom za bicikliste i pješake.

U rezoluciji iz 2021. o "Okviru politike EU za bezbjednost na putevima 2021–2030", EP je naglasio važnost nove biciklističke infrastrukture koju su države članice uvele ili šire koristile posebno zbog potreba tokom pandemije covida-19, i "koja ne samo da treba da ostane kakva jeste, već i da se dalje širi i unapređuje".

EP je u nacrtu rezolucije o "Okviru urbane mobilnosti" 2022. godine skrenuo pažnju i na pogibije na ulicama i putevima u gradovima, budući da 70 posto žrtava tih nesreća čine ranjivi učesnici u saobraćaju, pješaci i biciklisti, dodaje EPRS.

Mubarek noć Lejletul-miradž nastupa večeras s akšam-namazom, a u džamijama širom Bosne i Hercegovine i dijaspore bit će obilježena prigodnim programima.

Ova se noć vezuje za veliki događaj u životu Muhammeda, a.s. – njegovo putovanje u jednom dijelu noći (Isra) iz Meke u Jerusalem. Potom uzdignuće u najviše nebeske sfere, u Allahovu blizinu (Miradž).

Muftija mostarski Salem ef. Dedović je za agenciju MINA pojasnio da se taj veličanstveni događaj zbio po Allahovoj odredbi kao mudžiza. Nadnaravno djelo koje nadmašuje sve ljudske fizičke i intelektualne potencijale da ga dostignu i razumiju.

“Mudžiza je događaj koji nadilazi i stavlja van snage sve zakone univerzuma. Upravo zato da bi Allah pokazao Svoju moć i htijenje. Da se ostvari Njegova odredba ‘Budi! – i ono bude'“, kazao je Dedović.

Iako je Poslanik a.s. svojim sunarodnjacima prenio slike i prizore. Te iako je ovaj veliki događaj potvrđen Objavom, većini nije bio dovoljan dokaz da Poslanik a.s. govori istinu. I da poziva na spasonosni model organizacije društva zasnovanog na pravdi i moralu.

U blagoslovljenoj noći Lejletul-miradž Muhammed a.s. je i dušom i tijelom doživio nadnaravno putovanje iz Meke u Jerusalem. Gdje će kao imam predvoditi namaz ranijim poslanicima. Potom iz Jerusalema do Sidretul-muntehāa (krajnje granice u Allahovu blizinu, do koje je ikada stigao iko od Allahovih stvorenja uključujući i meleke).

Dedović je kazao da pored brojnih i velikih poruka veličanstvenog događaja Isrāa i Mirādža, je i ta da Stvoritelj ne ostavlja Svoga roba bez podrške, da mu nalazi rješenja za izlazak iz poteškoće.

Čovjek utjehu nalazi u tome da je Allah uz one koji ga se boje u svakoj prilici i koji istrajavaju u činjenju dobra.

U 2022. godini Bosna i Hercegovina je najviše izvezla električne energije i to vrijednosti od jedne milijarde i 74 miliona KM, a uvezla dizel goriva u vrijednosti dvije milijarde i 370 miliona KM, objavila je Agencija za statistiku BiH u publikaciji „Bosna i Hercegovina u brojevima 2022.“

U top pet proizvoda koji su uvezeni prošle godine u Bosnu Hercegovinu nalaze se i „Lijekovi za pojedinačnu prodaju“ kojih je uvezeno u vrijednosti 413 miliona KM.

Tokom 2022. godine iz Bosne i Hercegovine izvezeno je robe u vrijednosti od 17 milijardi 974 miliona KM, što je za 25,9 % više nego u 2021. godini, dok je uvezeno 28 milijardi 636 miliona KM, što je za 32,6 % više nego u prethodnoj godini. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 62,8 %, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 10 milijardi 662 miliona KM.

Kantonalni štab civilne zaštite (KŠCZ) Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), na sjednici kojom je, u svojstvu komandanta, predsjedavao ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Danijel Pašić, usvojio je prijedlog kandidata za dodjelu priznanja za 2023. godinu povodom 1. marta, Svjetskog dana civilne zaštite.

Priznanja "Zlatna značka", "Pismena zahvalnica" i "Pismena pohvala" dodjeljuju se na svečanoj sjednici KŠCZ-a pojedincima i kolektivima za naročito uspješan rad, djela i zasluge te doprinos izgradnji sistema zaštite i spašavanja ljudi i dobara, a na prijedlog općina u ovom kantonu te Kantonalne uprave civilne zaštite (KUCZ).

"Zlatna značka", najviše priznanje, bit će dodijeljena Kerimu Karaliću, policajcu Policijske stanice Kakanj, koji je 3. januara prošle godine spasio dvoje djece iz požara u kući u kakanjskom naselju Varda.

Pismenu zahvalnicu KŠCZ-a, na prijedlog općina, dobit će UG "Klub spasilaca GSS Kakanj" i volonteri Crvenog križa općine Kakanj, dok će Enidu Čauševiću iz Službe civilne zaštite Maglaj biti uručena pismena pohvala. KŠCZ će, također na prijedlog općina, predložiti Federalnom štabu civilne zaštite da dodijeli pismenu zahvalnicu UG "Klub spasilaca GSS Kakanj", a plaketu Edinu Smajloviću iz Visokog.

Na prijedlog KŠCZ-a, pismene zahvalnice će biti uručene članovima općinskih gorskih službi spašavanja, koji su učestvovali u akciji spašavanja stradalnika zemljotresa u Turskoj. Zahvalnice će dobiti 18 spasilaca - Almir Tabaković iz GSS Zenica, koji u akciji učestvuje sa psom Atosom, te njegove kolege iz zeničkog GSS-a Emir Hodžić, Faris Hinović, Alma Okanović, Denis Okanović, Sabir Patković, Samid Grahić i Spahija Tokalić, zatim pripadnici GSS Visoko Kenan Ćatović, Adin Šehović i Samra Džafić, spasioci GSS Zavidovići Amna Bajraktarević, Jasmin Ferhatović, Jasmina Omerbegović, Ljubo Čuščević i Samir Bešlija, te pripadnici GSS Kakanj Enes Kozlo i Sabit Avdispahić. Pismena zahvalnica će biti uručena i prethodnom komandantu KŠCZ-a i ministru u prethodnom sazivu Vlade Arnelu Isaku.

Direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Džavid Aličić informisao je članove KŠCZ-a da je u spasilačkoj akciji u Turskoj trenutno angažovano sedam spasilaca pripadnika Kantonalne službe za spašavanje s visina, koji su adekvatno opremljeni i s kojima su u svakodnevnom kontaktu.

-KUCZ apsolutno stoji na raspolaganju svim spasiocima, kako pripadnicima Kantonalne službe za spašavanje s visina tako i pripadnicima GSS-a, da im u skladu s našim materijalno-tehničkim mogućnostima i njihovim potrebama, olakšamo boravak i angažman u akciji spašavanja - rekao je Aličić.

Najavio je da se ove sedmice očekuje povratak prvih grupa spasilaca u BiH, naglasivši da će ZDK pratiti zahtjeve Turske i Sirije i ako bude potrebe slati nove spasioce.

KŠCZ je zadužio KUCZ da nastavi pratiti spasilačku misiju i pružati podršku u materijalno-tehničkim sredstvima te da se izrazi zahvalnost svim spasiocima koji su učestvovali u akciji.

- Ponosni smo na sve naše spasioce koji rade dobar posao i najmanje što možemo uraditi u ovom trenutku je da im odamo priznanje - rekao je ministar Pašić.

KŠCZ je usvojio program rada za ovu godinu kojim su definisane aktivnosti na operativnom rukovođenju sistemom spašavanja ljudi i materijalnih dobara, sa kalendarom vježbi KŠCZ-a i kantonalnih službi spašavanja.

Press služba ZDK

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ahmet i Zahira Hujdur, porodica biznismena iz Jelaha kod Tešnja, dobitnik je ovogodišnjeg priznanja "Vakif godine" koje Muftijstvo zeničko dodjeljuje u okviru obilježavanja Dana vakifa i dana potpisivanja Vakufname Hadžije Mazića.

-  Cilj svakog čovjeka je traganje za srećom. Onaj čija sreća na dunjaluku bude postignuta uz Allahovo, dž.š., zadovoljstvo, postigao je vjerovatno i svoj ahiretski cilj. Nas je kao porodicu Gospodar na dunjaluku počastio mnogim stvarima, a svaki dan dovimo i tražimo od Allaha, dž.š., da nam omekša dušu i srce, pa da nam bude lahko odvojiti dijelove svog imetka zbog pomoći drugima. Naravno, to u većini slučajeva činimo kroz institucije Islamske zajednice, a uočavam i da nam se sve ono što smo udjeljivali višestruko vratilo - kazao je ovom prilikom Ahmed Hujdur.

Muftija zenički dr. Mevludin-ef. Dizdarević pojasnio je da je riječ o porodici koja već decenijama stalno pomaže Islamsku zajednicu i muslimane, ali i druge društvene skupine.

Za današnju svečanost kazao je kako je ona podsjećanje na vakuf Hajdara Bajrambašića (Hadžije Mazića), ali i iskazivanje zahvalnosti onim osobama koje doprinose Zajednici i muslimanima kroz uvakufljenje različitih sadržaja.

- Prostorije u kojima se nalazimo su vakuf Hadžije Mazića koji je 1940. godine uvakufio ovu kuću u emanet Islamskoj zajednici. Ona je, hvala Bogu, još uvijek vlasništvo Islamske zajednice, te služi islamu i muslimanima. Željeli smo osloviti važnost vakufa i vakifa za Islamsku zajednicu, ali i za razvoj islamske kulture i civilizacije općenito. Nemoguće je razumjeti i pojmiti islamsku kulturu i civilizaciju, razvoj duhovnosti, tradicije i svega onoga što je bitno u kulturi islama, Bosne i Bošnjaka bez vakufa - pojasnio je muftija Dizdarević.

Direktor Vakufske direkcije hafiz dr. Senaid Zajimović je podsjetio na kontinuitet obilježavanja Dana vakifa u Bosni i Hercegovini, ali i značaj vakufa za nastanak i urbanizaciju bosanskohercegovačkih gradova.

- Dan vakifa u Bosni i Hercegovini se obiljeđava još od 1935. godine. Tadašnji predstavnici Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini označili su taj datum kao znak sjećanja na velikog vakifa Gazi Husrev-bega, ali i ostale vakife. Te godine je napunjeno 400 godina od postojanja Gazi Husrev-begovog vakufa, a 17. februar je dan kada je Gazi Husrev-beg potpisao svoju drugu vakufnama - kazao je Zajimović. 

Na današnjoj svečanosti muftija Dizdarević uručio je i priznanja ostalim istaknutim vakifima iz medžlisa sa područja Muftijstva zeničkog - Suadu Jašareviću iz Zenice, Fadilu Bukviću iz Zavidovića, Neziru Suljakoviću iz Maglaja i Ekremu Tutniću iz Žepča. Dobitnici ovih priznanja Ibrahim Omerhodžić iz Doboja i Ajiša Draganović iz Teslića nisu bili u mogućnosti prisustvovati današnjoj svečanosti.

Vakufska direkcija posljednjih deset godina organizuje manifestaciju Dan vakifa u okviru koje se realizuju različite aktivnosti kojima se nastoji podsjetiti šira društvena javnost na ulogu i značaj vakufa i vakifa.

Tom prilikom se dodjeljuje plaketa za doprinos razvoju vakufa najistaknutijem vakifu u Bosni i Hercegovini, a Muftijstvo zeničko je prošle godine uvelo da i na svom području dodjeljuje plaketu najistaknutijem vakifu koji će ujedno biti i kandidat za najistaknutijeg vakifa na nivou Bosne i Hercegovine.

(Preporod.info)

Ni dva mjeseca nisu prošla od kako su u rad pušteni stacionarni radari, a u Policijskoj upravi Doboj su iznijeli alarmantne podatke o broju vozača koji su prekoračili brzinu.

"Od 19. decembra prošle godine, znači kada su proradili stacionarni radari na području Policijske uprave Doboj do 10. februara, znači nekih 50 dana evidentirano je ukupno 16.735 prekršaja prekoračenja brzine što predstavlja negdje oko 330 prekršaja dnevno u prosjeku", izjavio je Slobodan Radinković, načelnik Policijske uprave Doboj.

On je dodao da je najviše prekršaja u Doboju zabilježila kamera na magistralnom putu M17 u prigradskom naselju Bare.

"Negdje oko 4.894 i možda najalarmantniji podatak, na području Modriče neposredno pored osnovne škole u Ulici Vidovdanska, negdje oko 4.371 prekršaja neprilagođene brzine. Znači, to je i dalje broj jedan uzrok, najveći uzrok saobraćajnih nezgoda", naveo je Radinković.

Prostom računicom je moguće utvrditi da je na ove dvije lokacije zabilježeno gotovo 70 procenata svih slučajeva u kojima su vozači dali gas.

"Za Bare je očekivano jer tu se radi o putu koji je najfrekventniji na području Policijske uprave Doboj, koji povezuje i Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton, imamo i međunarodni prelaz Brod. Međutim, malo su nam iznenađujući podaci za Modriču, kažem vam opet u neposrednoj blizini, ispred osnovne škole se nalazi lokacija gdje je stacionarni radar, gdje je maltene taj broj prekršaja isti kao i ovdje na putu ovako frekventnom", kazao je Radinković.

On je dodao da je deset "crnih stubova" postavljeno na putevima koje pokriva PU Doboj.

"Dva još ne rade, to je u Ostružnji Donjoj i Božincima. Izvođač radova ima neke tehničke probleme, pa nadamo se da će i to brzo proraditi", poručio je načelnik dobojske policije.

(N.N.)

Kompanija Klas, kao jedna od vodećih prehrambenih kompanija, ovu godinu započinje osvajanjem još jednog tržišta, a riječ je o Kosovu.

Potpisom strateškog ugovora sa distributerskim kućama Prizren Commerce Group i ABI, Klas sa svojim konditorskim asortimanom (bosanski lokum, štrudlice, sve vrste rolata i keks Jaro) ulazi u sve markete na Kosovu. U trgovinama će se, pored ovih proizvoda, moći kupiti i dobro poznata Klas jufka.

– Kosovo, kao veoma mlado tržište, pokazalo je interes za naše proizvode i to nam govori da kvalitet koji mi nudimo godinama prepoznaju i novija tržišta. Cilj nam je u ovoj godini obuhvatiti sve zemlje bivše Jugoslavije i da se u njima do kraja 2023. godine mogu kupiti proizvodi iz našeg asortimama – ističe Dragan Vučić, izvršni direktor kompanije Klas.

Dok prve količine isporuke Klas proizvoda stižu na Kosovo, iz ove kompanije navode kako će proširiti izvozni asortiman prema ovom tržištu i da će građani Kosova uskoro moći kupiti i najpoznatije Klas brašno, saopćeno je iz AS Holdinga.

Pripadnici Federalne specijalizirane jedinice za spašavanje iz ruševina, USAR tim Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), i jučer su tragali za osobama koje su ostale pod ruševinama u Hatayu nakon katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Tursku i Siriju.

Glasnogovornica FUCZ-a Majda Kovač kazala je Feni da su radili na razrušenoj višespratnici u naselju Sumerler. Tim je od jutarnjih sati radio na pretrazi ruševina, a bila su angažirana i dva potražna psa s vodičima.

Po njenim riječima, u popodnevnim satima okončani su radovi potrage za nestalim osobama, ali nažalost nije bilo pronađenih živih osoba. Na ovom zadatku su svi radovi potrage za nestalim osobama završeni.

Kovač kaže da je pretraga ruševina u centru grada također rađena sa dva tima koji su radili na pregledu i raščišćavanju ruševina. Timovi su pratili rad teških mašina koje vrše uklanjanje ruševina.

– U ruševinama je pronađeno i izvučeno šest mrtvih osoba – navela je ona.

Tim od 10 pripadnika FUCZ, koji je krenuo iz Sarajeva 13. februara, jučer je stigao u bazu operacija, sa dva vozila i priključio se ostatku tima.

Kovač napominje da brojni međunarodni spasilački timovi, koji su bili raspoređeni u Hatayu, polako odlaze iz grada ili se spremaju za odlazak, završavajući svoju misiju u Republici Turskoj.

– Pripadnici USAR tima FUCZ održali su nekoliko sastanaka i s predstavnicima AFAD-a sinoć i danas, te je dogovoreno da se još danas pruži podrška teškim mašinama u raščišćavanju ruševina na zgradi koja se nalazi u centru Hataya – kazala je Kovač.

Oni će i danas raditi na terenu, prateći rad teških mašina koje vrše uklanjanje ruševina.

– Žele da to vrijeme koje još ostaje iskoriste kako bi pomogli koliko mogu. Danas će se raditi čitav dan. Onda će se vratiti da pakuju opremu i sutra je planirano da 52 pripadnika FUCZ-a krenu iz Hataya za Sarajevo – navela je Kovač.

Federalna vlada je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, donijela Odluku o kategorizaciji lokalnih cesta na području Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona u regionalne. Odlukom je obuhvaćeno šest dosadašnjih lokalnih cesta, u ukupnoj dužini od 66 kilometara.

Kako je obrazloženo, u skladu sa Uredbom o mjerilima i kriterijima za kategorisanje javnih cesta, ovom odlukom u regionalne ceste kategorišu se ceste koje povezuju sjedišta kantona s gradovima i općinama.

Jedna od njih je ulica od raskršća R-471 i M-4 - ul. Lukavačkih brigada - Crkva - ul. Bistaračka - Šići - spoj sa M-4, ukupne dužine 6,44 km, a kategorisana je u regionalnu cestu R-471

Lokalna cesta Par Selo (spoj sa M-17.1) - Pasci - Petrovice Donje - Ljubače Morančani (spoj sa M-18) - Suha (spoj sa R-455a), ukupne dužine 7,91 km, sada je regionalna cesta R-455b.

U regionalnu cestu sa oznakom R-455c kategorisana je lokalna cesta Ciljuge (spoj sa R-455a) - Dubrave Donje (spoj sa M-17.1), ukupne dužine 4,42 km, a u regionalnu cestu R-460 lokalna cesta Vučkovci (spoj sa M-l.9 i R-460) - Hrgovi Donji (spoj sa M-l.8), ukupne dužine 2,86 km.

Lokalna cesta Kladanj - Brateljevići - Milankovići - spoj sa R-467, ukupne dužine 21 km, sada je regionalna cestu R-467a, a lokalna cesta Čubrić (spoj sa R-471) - Banovići Selo - Pribitkovići - Seona - Orahovica - Babice - spoj sa R-471, ukupne dužine 23,37 km, postala je regionalna cesta R-471a.

Za realizaciju ove odluke zaduženi su Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona i JU Direkcija regionalnih cesta TK, Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona i Kantonalna direkcija za ceste ZDK, kao i gradovi Tuzla, Lukavac, Živinice i Gradačac, te općine Kladanj, Olovo i Banovići.

Održavanje, zaštita, rekonstrukcija, izgradnja i obnova ovih cesta vršit će se u skladu sa godišnjim planovima i programima koje donose JU Direkcija za ceste TK i Kantonalna direkcija za ceste ZDK, uz saglasnost kantonalnih vlada.

Nakon preuzimanja novih regionalnih cesta na upravljanje od JU Direkcije regionalnih cesta TK i Kantonalne direkcije za ceste ZDK, a s ciljem kontinuiranog redovnog održavanja, one će biti pridodane LOT-ovima u koje su kategorisane regionalne ceste na tom području.