Direktor kompanije HIFA Petrol Hajrudin Ahmetlić u razgovoru za Klix.ba govori o poslovnim aktivnostima u protekloj godini, ali i planovima za budućnost, kvalitetu goriva koje građani BiH toče, oscilaciji cijena nafte na svjetskom tržištu, ali i doprinosima državi od goriva, kao i o investicijama u oblast poljoprivrede i metalne industrije.

Kako ocjenjujete poslovnu godinu iza vas. Kojim segmentima ste najviše zadovoljni, a gdje postoji prostor za dodatno unapređenje?

Poslovnu godinu koja je iza nas ocjenjujemo kao jednu od najuspješnijih godina u historiji poslovanja firme HIFA Petrol d.o.o. Sarajevo sa više od 190 miliona litara prodatih naftnih derivata. Tokom 2016. godine potpisano je više od 550 novih ugovora i uposleno više od 50 ljudi.

Najviše sam zadovoljan svojim uposlenicima, bez kojih ova firma ne bi bila to što jeste.

Prostor za dodatno unapređenje postoji u svim segmentima, jer smatram da nije lako postati najuspješniji u državi, ali je, nakon što to postanete, još teže to održati. Mi pratimo svjetske standarde u svim segmentima poslovanja i mogu neskromno reći da je HIFA Petrol lider u svim segmentima kada je riječ o nafti i naftnim derivatima. S obzirom na navedeno, redovno obnavljamo naš vozni park, implementiramo najsavremenije metode i uređaje na našim benzinskim pumpama i terminalima u skladu s najnovijim ekološkim standardima, ali također i vršimo edukaciju radnog osoblja, kako u upravi, tako i na benzinskim pumpama.

Koliko HIFA Petrol radnika trenutno upošljava i da li imate u planu nove investicije?

HIFA Petrol trenutno ima više od 260 uposlenih. Kada je riječ o novim investicijama, planirana je izgradnja i kupovina nekoliko benzinskih pumpi u 2017. godini. Od većih investicija, firma HIFA Petrol je prije dvije godine akvizirala "ZZ Poljoprom" iz Sanskog Mosta sa više od 11.600 dunuma zemljišta te će investirati blizu 25 miliona KM u poljoprivredu u narednih nekoliko godina, a krajnji cilj je uzgoj 5.000 krupnih goveda godišnje. Također, planiramo investirati značajnija sredstva u metalnu industriju.

Koliko trenutno imate benzinskih pumpi i u koliko bh. gradova?

Trenutno posjedujemo 21 benzinsku pumpu u 17 gradova u BiH, a u narednom periodu planiramo izgraditi ili kupiti još nekoliko benzinskih pumpi.

Koliki je godišnji promet firme HIFA Petrol?

Godišnji promet u protekle dvije godine poslovanja je bio više od 475 miliona KM. Svu dobit koju ostvarimo ponovo investiramo u BiH.

Šta nas očekuje u 2017. godini u naftnom sektoru. Da li možemo očekivati poskupljenje nafte i naftnih derivata?

Nafta i naftni derivati su berzanska roba čije je kretanje teško predvidjeti s obzirom na stalne promjene kojima je ta roba podložna. Trenutno cijena nafte raste zbog dogovora među članicama OPEC-a, tako da će u skorije vrijeme cijena vjerovatno rasti i u maloprodaji, ali tokom 2017. se mnogo toga može promijeniti. Pored navedenog, očekuje se i porast cijena naftnih derivata zbog uvođenja novih akciza.

Koliko je kvalitetno gorivo koje građani BiH toče na pumpama. Odakle BiH najviše uvozi naftu?

Na kvalitet goriva utječe mnogo faktora, a najbitnije je prije svega nabaviti kvalitetne naftne derivate. Pored navedenog, veoma važnu ulogu u kvalitetu goriva igraju transport, kontinuirano uzorkovanje goriva, čišćenje aparata, podzemnih cisterni, kao i redovno mijenjanje filtera na aparatima za točenje goriva. Gorivo na našim benzinskim pumpama je porijeklom iz EU i to je najkvalitetnije gorivo koje se može pronaći na tržištu te stoga mi garantujemo da je vrhunskog kvaliteta.

Što se ostalih distributera tiče, kvalitet goriva koje dođe do benzinskih pumpi širom BiH je u većini slučajeva zadovoljavajući, ali se manje pažnje obraća na druge faktore koji utječu na kvalitet. Očekujemo da će državni organi intenzivnije kontrolisati kvalitet i količinu nasutog goriva i da će se kvalitet goriva na cjelokupnom tržištu BiH dići na još viši nivo. Što se tiče tržišta BiH općenito, najviše nafte i naftnih derivata uvozi se iz Hrvatske.

S obzirom na to da ste 100 posto domaća kompanija, kako ocjenjujete saradnju s državom? Da li je i u kojoj mjeri država pomogla poslovanje u cilju zaštite domaćih brendova?

Saradnja s državom je na zadovoljavajućem nivou. Mi od države još od samog početka nikad nismo tražili ni pomoć niti bilo kakav povlašten položaj. Jedino što mi tražimo od države je jednak tretman svih firmi u BiH i jednake procedure za sve. Naša želja je da građani BiH izgrade svijest o domaćim firmama, te da oni sami prepoznaju važnost podrške koju nam mogu dati. HIFA Petrol svu ostvarenu dobit od početka svog poslovanja uvijek ponovo investira u BiH.

Zbog čega se promjene na svjetskom tržištu nafte (sniženje cijena barela) sporo implementira u BiH. Ko uređuje taj segment?

Mi smo mala zemlja u svjetskim okvirima i cijene nam diktira svjetsko tržište. Kada govorimo o stanju na tržištu naftnih derivata u BiH, važno je naglasiti energetsku ovisnost naše zemlje o uvozu sirove nafte, kao i ogroman uvoz gotovih naftnih derivata, tako da uveliko ovisimo o politikama drugh firmi, rafinerija i zemalja okruženja.

Također, veoma je bitno spomenuti jednu važnu činjenicu, a to je da većina potrošača ima stav da naftašima odgovara visoka cijena goriva, što apsolutno nije tačno. Razlog za to je vrlo jednostavan, a to je da se marža po litru goriva uvijek formira u feninzima po litru, a ne u procentima. Nešto slično kao u duhanskoj industriji, tako da je zarada po litru goriva uvijek približno ista bez obzira na cijenu goriva. U konačnici to znači da i naftašima odgovara niska cijena, jer i mi više volimo prodati 10 litara, nego 5 litara.

Međutim, ono što nikome od nas ne ide u prilog jeste činjenica da rafinerije od kojih mi nabavljamo gorivo ne prate direktno kretanje cijena na svjetskom tržištu, tako da drže visoke cijene goriva kada su one u padu, a povećavaju cijene goriva odmah nakon njihovog poskupljenja. Mi, nažalost, ne možemo utjecati na njihovu politiku poslovanja, ali ono što možemo je da nastavimo pružati vrhunski kvalitet proizvoda i usluga po relativno povoljnim cijenama.

Iako se zakonska regulativa u FBiH i u RS-u u određenoj mjeri razlikuje, oba bh. entiteta imaju prilično strog sistem kontrole kvaliteta te samog procesa distribucije goriva, s obzirom na to da se radi o akciznoj robi i energentu. Svako formiranje i promjenu maloprodajne cijene u FBiH mora prethodno odobriti Ministarstvo trgovine FBiH u Mostaru, čija je uloga da spriječi formiranje previsokih maloprodajnih cijena goriva, tačnije cijena koje odstupaju od prosječnih cijena u BiH, a koje su opet usklađene sa cijenama na svjetskom tržištu.

Navedeno ministarstvo odobrava maloprodajne cijene goriva tako što ovjerava Obrazac o promjeni cijena (tzv. OPC obrazac), koji je distributer dužan istaknuti na vidno mjesto na benzinskoj pumpi. Ukoliko kupac ima sumnju na cijenu nekog naftnog derivata na benzinskoj pumpi, (npr. neprirodno visoka), jednostavno provjeri cijenu na OPC obrascu te ukoliko sporna cijena ne odgovara onoj na istaknutom obrascu ili obrasca uopće nema, kupac može prijaviti neregularnost poslovanja nadležnom inspekcijskom organu, a kazne za to su veoma visoke i mogu rezultirati i zatvaranjem objekta. Kada je riječ o drugom entitetu, maloprodajna cijena se može promijeniti na dnevnom nivou s minimalnom promjenom od jednog feninga. U Federaciji BiH važi zakon o zaokruživanju cijena, gdje minimalna promjena cijene mora biti 5 feninga.

Koliko doprinosa ide u državni budžet BiH od jednog litra goriva?

Od trenutne cijene maloprodajnih derivata na benzinskim pumpama, više od pola prihoda ide državi u vidu akciza i taksi, tako da recimo imamo akcizu na dizel i benzin, u iznosu od 0,30 KM/l, odnosno 0,35 KM/l, zatim, taksu za puteve 0,15 KM/l (koja će uskoro biti 0,20 KM/l), taksu za autoputeve 0,10 KM/l (a uskoro će biti 0,20 KM/l), kao i taksu za uspostavu rezervi nafte i naftnih derivata u FBiH u iznosu od 0,01 KM/l. Kada se na nabavnu cijenu goriva, kao i sve trenutno važeće navedene akcize i putarine doda PDV, u konačnici dobijemo da od cijene eurodizela od 2,00 KM cijene u maloprodaji državi ide 0,85 KM, dok od iste cijene benzina državi ide 0,90 KM, a preostali dio pokriva troškove goriva u nabavi, transport, kontrolu kvaliteta, troškove rada benzinske pumpe, kao i plate uposlenima, a nakon što se izuzmu svi navedeni troškovi, ostatak je marža. Uvođenjem novih akciza, od iste cijene uzete za primjer, tj. od 2,00 KM, u državni budžet će se izdvajati 1,00 KM od 1 l eurodizela, dok će se od 1 l benzina izdvajati 1,05 KM.

(klix.ba)