Delegacija Vlade Zeničko – dobojskog kantona predvođena ministrom za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Adnanom Šabanijem koji je i u svojstvu komandanta Kantonalnog štaba civilne zaštote ZDK, a u kojoj su još bili ministar za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Antonio Šimunović, ministar za boračka pitanja Adnan Sirovica, zastupnik u Skupštini ZDK Iva Tadić i direktor Kantonelne uprave civilne zaštite ZDK Džavid Aličić posjetila je jučer okolinu Novog Šehera u općini Maglaj. Na lokalitetu Mladoševice u proteklih 48 sati aktiviralo se klizište velikih razmjera usljed čega je došlo do teških oštećenja na regionalnoj cesti R474 Novi Šeher – Prnjavor i totalnog prekida saobraćaja u dužini od oko 200 metara, te oštećenja više stambenih objekata.  

„Na terenu su apokaliptične scene i tek treba da se utvrde stvarni uzroci poremećaja stabilnosti tla u ovako velikom obimu. Na svu sreću nema ljudskih žrtava i trenutno je najvažnije da se evakuišu porodice iz objekata koji su u zoni klizišta. Načelnik Općine Maglaj gospodin Maid Suljaković i saradnici 24 sata su na terenu, vode računa o stanovnicima, a kako je klizište još aktivno, a na žalost očekuju se i nove padavine, trenutno je nemoguće izvoditi bilo kakve sanacione radove. Ljudski životi su nam prioritet, a sanacija će uslijediti čim se stvore uslovi“, izjavio je Adnan Šabani, ministar u Vladi ZDK i komandant Kantonalnog štaba civilne zaštite ZDK.

Prema informacijama Štaba civilne zaštite Općine Maglaj iz zone klizišta bit će evakuisano sedam domaćinstava, a delegacija Vlade ZDK obećala je lokalnoj zajednici maksimalno pomoći u prevazilaženju trenutnog stanja. Ponovno vraćanje u funkciju regionalne ceste Novi Šeher - Prnjavor trenutno ovisi od dalnjeg klizanja terena, kao i izvještaja kojeg rade nadležni za ovu oblast. 

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Grad Gračanica

Usljed otapanja snijega došlo je značajnog porasta vodostaja na HA Modrac i HS Karanovac. Izljevanjem rijeke Spreče iz korita poplavljeno je oko 15 hektara priobalnog područja.

Općina Doboj Istok

Vodostaji svih vodotoka na prostoru općine u porastu.

Izljevanjem rijeke Spreče neposredno ugroženi objekti jednog privrednog subjekta u naselju Klokotnica.

Pod vodom je trenutno oko 30 ha poljoprivrednog zemljišta u priobalnoj zoni rijeke Spreče.

Klizanje tla u Gradu Srebreniku:

Dva klizišta koja ugrožavaju tri stambena objekta ( porodične kuće ) od čega je:

Prvo klizište gdje je ugrožan jedan stambeni objekat ( porodična kuća )
Drugo klizište Donja Tinja MZ Staro Selo ugrožena dva stambena objekta
( porodične kuće ).

Klizanje tla u Općini Kalesija:

Klizište u MZ Kikači na lokalitetu Starog mezarja „Kavgare“ gdje je ugrožen lokalni put prema naselju Gornje Hrasno.

Na terenu ekipe PVJ Kalesija koje obzbjeđuju dio klizišnog područja.

Dvije prijave klizišta u naseljima Ibralići i naselju Kikači, klizišta ugrožavaju lokalne puteve kroz naselja koji povezuju ta naselja i druga sa centrom Općine. Dežurne ekipe civilne zaštite su na terenu prate stanje na ugroženom području.

(RTVTK)

U Zavidovićima je nedavno prezentiran projekt ove Američke razvojne organizacije posvećen uspostavljanju saradnje sa dijasporom, nakon čega je organiziran prijem za privrednike iz Zavidovića i dijaspore.

U tom smislu već postoji zajednički grant fond (1:1), u koji je Grad uložio 50.000 KM i USAID 50.000 KM, a koji je namijenjen investicijama koje imaju veze sa dijasporom. Kako saznajemo, taj Fond još uvijek stoji neiskorišten. Info sesija je bila prilika da zainteresirani saznaju više informacija o ovom projektu, u periodu kada većina naših ljudi koji žive i rade izvan BiH, boravi u svojoj zemlji.

Također, uspostavljanje kvalitetne baze podataka, razmjena informacija, investiranje, transfera znanja i tehnologija, zapošljavanje, samo su neke od tema koje su ovom prilikom otvorene. Upućena je jasna poruka kako domaćina tako i dijaspore: na ovaj način jačamo naše Zavidoviće i našu Bosnu i Hercegovinu. Dijaspora je spremna za uspostavu jačih veza i odnosa sa svojim Zavidovićima.

-Došlo je vrijeme da počnemo ozbiljno raditi na povratku naših ljudi. Investicije, nova radna mjesta, novi projekti, transfer znanja i tehnologija moraju postati tema broj jedan. Idemo zajedno u kreiranje povoljne klime i ambijenta za ulaganje i razvoj, kazala je gradonačelnica Grada Zavidovići Erna Merdić Smailhodžić.

Dodala je kako Gradska uprava ostaje partner privredi, pouzdan i zainteresiran, a sve u cilju rasta i razvoja zajedno na obostranu korist.

Ministar privrede ZDK Samir Šibonjić, rekao je kako u skorije vrijeme očekuje konkretna ulaganja u zavidovićku privredu što je rezultat dosadašnjih pregovora i susreta sa dijasporom odnosno stranim ulagačima.

Kako su se predstavnici poduzeća iz dijaspore raspitivali za uvjete poslovanja u BIH odnosno Zavidovićima, Šibonjic je naglasio:

-Posjedujemo ogroman potencijal, a podrška ministarstva privrede ZDK neće izostati. Samo neke od prednosti za ulaganja u BiH su: najmanja stopa poreza na dobit, brza carinska politika, stabilna valuta i najniže kamatne stope. U toku 2024.godine izdvojen je do sada rekordan iznos za poticaj razvoja privrede, nabavku opreme, jačanje konkurentnosti razvoja turizma od preko 5,5.miliona, istakao je Šibonjić.

Kada su u pitanju planovi na naredni period, fokus je na resursni efikasan i održiv razvoj do 2027. godine uz povećanje ulaganja u industriju, turizam i poslovne zone, te privrednu infrastrukturu.

Odluka Vlade Federacije BiH da uredbom povisi za 62 posto minimalnu plaću ovom entitetu u 2025. godini značit će najveće povećanje primanja u Bosni i Hercegovini u proteklih 30 godina.

Minimalac je povećan sa 619 maraka u prošloj na 1.000 maraka u ovoj godini, što je rast od gotovo 200 eura. Sindikati u Republici Srpskoj, također, traže da vlada tog entiteta poveća “minimalac” s 900 maraka na 1.050 maraka.

Zakonski minimalac rastao je i prethodnih godina u Bosni i Hercegovini, ali za nekoliko postotaka.

Od početka pandemije COVID-a 2019. do kraja 2024. godine minimalna plaća u Federaciji BiH povećana je postupno za ukupno 100 KM, a u Republici Srpskoj za oko 360 KM, javlja Radio Slobodna Evropa (RSE).

Radnički sindikati podržali su odluku Vlade Federacije BiH, a povećanju su se usprotivila udruženja poslodavaca.

Poslodavci tvrde da minimalna plaća od 1.000 maraka nije sporna, koliki problem su doprinosi u Federaciji BiH za koje kažu da su previsoki.

Traže da se davanja državi smanje sa sadašnjih 42,5 posto i da se uvedu olakšice, poput povećanja ličnog odbitka, kao i odbitka za djecu, oslobađanje poslodavaca od plaćanja doprinosa kod prvog zapošljavanja i brojne druge korake koji bi prethodili povećanju minimalne zarade.

Iz Vlade Federacije BiH su najavili kako će subvencionirati isplatu minimalne plaće obrtima i manjim firmama novcem iz budžeta čije se usvajanje za 2025. godinu očekuje. Mjesecima Vlada najavljuje i “set izmjena fiskalnih zakona”, odnosno reformu poreza u ovom entitetu.

Ukupna minimalna primanja radnika u Federaciji BiH će u 2025. godini premašiti 1.300 KM – što je zbir minimalne plaće i tzv. toplog obroka, sredstava za prijevoz radnika i drugih neoporezivih uplata.

Sindikati navode da dvoje zaposlenih s minimalnim primanjima ne mogu “pokriti” ukupne mjesečne troškove jednog četveročlanog domaćinstva.

S porastom minimalne plaće ekonomisti predviđaju i porast prosječne plaće u Federaciji BiH. Očekuje se i da će oni čija se plaća sad “izjednačila” s minimalnom, također, tražiti povećanje svojih zarada.

Minimalne plaće u nadležnosti entiteta

Prosječna plaća u Bosni i Hercegovini je u proteklih deset godina porasla za oko 37 posto.

Ovakva će odluka najviše pogoditi niskoakumulativne djelatnosti te bi na području FBiH mogle biti ukinute “desetine hiljada radnih mjesta”.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Kineska kompanija planira veliku investiciju u našoj zemlji, odnosno gradnju fabrike za proizvodnju LED displeja i komponenti.

Ovo je kazao, Radenko Aleksić, vlasnik i direktor kompanije “Antena Net” iz Teslića, prvoj i jedinoj firmi za proizvodnju LED displeja u regionu. Firma posluje pod čuvenim brendom “Belgrand”. Nova investicija je zapravo posljedica partnerskog odnosa firme “Antena Net” i kineskih partnera.

– Kinezi žele da otkupe dio našeg kapitala, dokapitalizuju firmu i ovdje naprave veliku fabriku LED displeja i komponenti za iste. Tada bismo imali domaći proizvod u potpunosti, s obzirom na to da mi sada displeje sklapamo, a komponente nabavljamo iz Kine. Imamo osam dobavljača iz Kine koji nas vrlo dobro poznaju, daju nam odlične cijene i mogućnost odgođenog plaćanja, plus je većina boravila kod nas – pojašnjava Aleksić.

Aleksić kaže za “Glas Srpske” da je 2024. godina bila teška i nepredvidiva od samog početka, te da su u prvih osam mjeseci bilježili pad prodaje, međutim, sreća im se osmijehnula u finišu donijevši mnogo posla.

– U posljednja četiri mjeseca smo uspjeli realizovati 95 posto prošlogodišnjeg prometa, a ono što nas veseli je da već imamo dosta narudžbi za januar, februar i mart 2025. godine. To je zanimljiva situacija jer na početku godine obično nismo imali posla, to su bili “mrtvi” mjeseci, a sada imamo ugovorenu proizvodnju koja će biti iznad mjesečnog prosjeka na godišnjem nivou. Za 2025. godinu svi najavljuju veliku krizu, ali, eto, nama se otvaraju novi poslovi jer u suštini smo još mlada firma i tek pronalazimo svoje mjesto na tržištu – kazao je Aleksić.

Ova kompanija van granica BiH izveze 80 posto proizvodnje.

– Najviše radimo za tržište regiona, odnosno Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Kada je riječ o zemljama EU, u prvom redu je Austrija, gdje imamo dva predstavnika s kojima ostvarujemo uspješnu saradnju koja iz godine u godinu raste na obostrano zadovoljstvo. Na ulicama Banjaluke pola LED displeja je iz našeg pogona, u Sarajevu je to čak i 80 posto. Budućnost LED displeja tek dolazi, polako ulaze u trendove, zbog čega možemo očekivati daleko ozbiljniji razvoj – istakao je Aleksić i dodao da je kompanija prilikom osnivanja 2007. godine imala dva radnika, a danas njih 40.

Na samim poslovnim počecima bavili su se video-nadzorom i bili internet provajder, a u posao sa LED displejima ušli su 2009. godine sasvim slučajno, nakon čega su odustali od prvobitnih poslova.

– Najvažnije je imati jasnu viziju i svaki dan napravimo korak ka njoj. Što je god posao veći, i problemi rastu, ali razlika između uspješnih i neuspješnih je u upornosti. Bitno je ne posustati i probleme posmatrati kao izazove za koje postoji više rješenja, od kojih samo jedno treba pronaći. Za 2025. godinu imamo velike planove, a naša budućnost je u sportu, odnosno sportskim semaforima koji nas odvajaju od konkurencije. Izradili smo softver za košarku, fudbal, odbojku, hokej, tenis. Softver je sinhronizovan s displejima na kojima se tokom utakmice postavljaju sudijski izvještaji, slike igrača, izmjene, rezultat, snimci, nešto vrlo moderno, što su mnogi pokušali da proizvedu, ali im nije pošlo za rukom. Mi smo uspjeli i opremili više od 30 sportskih objekata, poput olimpijske “Zetre” u Sarajevu, i to će biti naš fokus i ubuduće – kazao je Aleksić, piše biznisinfo.

Pozivaju se udruženja i fondacije, koja su registrovana u BiH, ili u FBiH, sa sjedištem ili aktivnostima na području općine Tešanj, da kandiduju projekte koji bi se finansirali iz Budžeta Općine Tešanj za 2025. godinu.

Prvi dan Javnog poziva je utorak, 31.12.2024.godine. Krajnji rok za prijavu projekata je ponedjeljak, 27. januar 2025. godine i to je ujedno i zadnji dan prijema zahtjeva.

Javni poziv možete pogledati OVDJE

Projektni prijedlog

Obrazac izvještaja

Upitnik za sportske klubove