A.A.
Na području Policijske uprave Doboj postavljeno je 12 stacionarnih radara, a o njihovom puštanju u rad javnost će biti blagovremeno upoznata, izjavio je načelnik dobojske Policijske uprave Slobodan Radinković.
Radniković je rekao novinarima da su na području grada Doboja postavljena četiri stacionarna radara, po dva u Tesliću, Derventi i Modriči, te po jedan u Brodu i Stanarima.
On je naveo da sada slijedi priključivanje radara na optički kabl i njihovo uvezivanje u informacioni sistem Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.
"Kada stacionarni radari budu pušteni u rad, javnost će biti blagovremeno informisana", rekao je Radinković i pojasnio da će radari registrovati prekršaje prekoračenja dozvoljene brzine sa mogućnošću snimanja saobraćaja u toku 24 časa.
On je naveo da su lokacije za postavljanje stacionarnih radara izabrane na osnovu prethodnih analiza o bezbjednosti saobraćaja, odnosno najvećem broju saobraćajnih nezgoda sa smrtno stradalim i povrijeđenim, materijelanom štetom po svim vrstama, najvećim brojem prekršaja, kao i procjeni policije o najvećoj ugroženosti građana.
Kada je u pitanju grad Doboj, Radinković je naveo da su stacionarni radari postavljeni na Bulevaru cara Dušana, naseljima Bare, Stanić Rijeci i Trnjani.
(N.N.)
Od danas nošenje maski u većini zatvorenih prostora u Sloveniji više nije obavezno, odlučila je Vlada na dopisnoj sjednici sinoć. Maske će biti obavezne samo u zdravstvenim i socijalnim ustanovama, a u zatvorenim javnim prostorima ostaju kao preporuka, javlja Anadolu Agency (AA).
Odluka koju je ministar zdravlja Janez Poklukar najavio prije nekoliko dana i već je objavljena u Službenom glasniku.
Vlada je naložila i ukidanje mjere održavanja socijalne distance i ukidanje mjere ispunjenja PCT uslova u zatvorima i domovima za prevaspitavanje. Na prijedlog struke ostaje na snazi ispunjenje PCT uslova za zaposlene, korisnike i posjetioce zdravstvenih ustanova, domova za stara lica i ustanova socijalne zaštite.
“Na sjednici Vlade predložili smo ono što je predložila ekspertna grupa za COVID-19”, rekao je Poklukar.
Voditeljica Savjetodavne grupe Mateja Logar u ponedjeljak je dodatno objasnila da treba uzeti u obzir samo pacijente koji se liječe od COVID-19 na jedinicama intenzivne njege. Kako se vidi iz podataka Ministarstva zdravlja, ovaj kriterijum je ispunjen već nekoliko dana. Intenzivnu njegu u utorak je zbog COVID-19 trebalo 17 osoba, a na jedinicama intenzivne njege liječena su ukupno 32 pacijenta kod kojih je potvrđena infekcija.
Oglasili su se i infektolog Bojana Beović i direktor Nacionalnog zavoda za javno zdravstvo (NIJZ) Slovenije Milan Krek koji su istakli zaštitne maske kao jednu od ključnih mjera za sprečavanje širenja epidemije COVID-19. Kako su rekli u odvojenim izjavama za medije, slika u prošlim talasima epidemije bez maski bi bila mnogo gora.
“Ovo je naš osnovni alat koji koristimo u kontaktu sa pacijentima i održavaćemo ga”, najavila je Beović.
U populaciji je učinak nošenja maski, rekla je, nešto manji jer su neki nosili maske pogrešno ili su ih prerijetko mijenjali. Ali općenito, to je metoda koja sprečava i smanjuje broj prenosa koronavirusa među pojedincima.
To potvrđuje i direktor NIJZ-a Krek. O efikasnosti nošenja maski, kako je rekao, svjedoče brojni naučni članci i uporedne studije koje su pokazale povećan broj prenosa zaraze koronavirusom u sredinama u kojima se maske ne nose. Dodao je da je više puta bio u kontaktu sa zaraženom osobom, ali da nije zaražen jer je nosio masku.
Prema riječima Beović, slučaj Austrije pokazao je da je početkom marta, kada su odlučili da ukinu obavezu nošenja maski, broj slučajeva ponovo porastao. U Sloveniji je trenutak za oslobađanje bolji, jer na trenutni broj zaraženih utiče i trenutno vreme, dodala je Beović.
Iako COVID-19 i dalje pogađa osobe s težim oboljenjem, verzija omikron koronavirusa je blaža, a pojedinci se mogu zaštititi i vakcinama.
“Odgovornost za svoje zdravlje se prenosi na svakog pojedinca”, naglasila je Beović.
Krek i dalje preporučuje nošenje maski imunokompromitovanim pacijentima, uključujući onkološke bolesnike, pacijente s transplantacijom organa, bolesnike s leukemijom i druge.
Beović je dodala i starije osobe u riziku od težeg toka COVID-19. Također se preporučuje nošenje maske u slučaju zagušenja u zatvorenim neventiliranim prostorima. Predstojeći uskršnji vikend, međutim, savjetuje ljudima da u slučaju lijepog vremena organiziraju porodična okupljanja na otvorenom, a u crkvama nose masku.
ZDK Za sedam dana potvrđen 91 novi slučaj virusa korona, svi epidemiološki parametri u stalnom padu
14 Apr 2022Svi epidemiološki pokazatelji u Zeničko-dobojskom kantonu su u posljednjih devet sedmica u stalnom padu i nalazimo se u fazi stabilizacije epidemije virusa COVID-19 - zaključio je na današnjoj sjednici Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona.
U periodu od 04. do 10. aprila potvrđen je 91 novi slučaj virusa korona, što čini kumulativnu incidencu od 25,3 na 100.000 stanovnika, a umrla je jedna osoba. Zaključno s 10. aprilom u ovom kantonu ukupno je potvrđeno 32.816 slučajeva infekcije, a broj aktivnih slučajeva je 191.
Opterećenje bolničkih kapaciteta je 14 ukupno hospitaliziranih krajem ovog perioda, broj novohospitaliziranih za posljednjih 7 dana je bio 11 tj. stopa hospitalizacije je 3,1 na 100.000 stanovnika i ona je nešto viša u odnosu na prethodnu sedmicu (1,9).
- Neophodno je i dalje praćenje epidemiološke situacije s aspekta COVID-19 i pravovremeno reagovanje na eventualne promjene - zaključio je Krizni štab.
Kada je u pitanju imunizacija, ukupno je sa jednom ili dvije doze vakcinisano 34% odraslog stanovništva, a ako se tome doda oko 10 posto stanovništva koje je vakcinu primilo u inostranstvu, procjenjuje se da je u ovom kantonu, s jednom ili dvije doze, vakcinisano preko 44 posto odraslog stanovništva.
U protekloj sedmici najveći broj je onih koji su primili treću dozu (206 ili 0,07%), a najmanje vakcinisanih je prvom dozom (26 ili 0,009%). Drugom dozom su vakcinisane 52 osobe (0,017%).
Press služba ZDK
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izvijestio je u srijedu kako se ukida karantin za sve građane nakon kontakta s pozitivnom osobom, a drugo docjepljivanje, tzv. četvrta doza uvodi se za osobe starije od 80 te starije od 65 godina koje su korisnici doma za starije i nemoćne osobe.
Direktor HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je kako u Hrvatskoj imaju prosječno 221 novooboljelu osobu na milion stanovnika, hospitalizacije rapidno opadaju te je hospitalizirano nešto više od 500 građana, dok je broj preminulih s ili od covida-19 unazad više dana niži od 10 dnevno.
“Svi ovi stabilni epidemiološki pokazatelji daju nam snage da s jedne strane olakšamo mjere za sve naše građane, a s druge strane ponudimo dodatan oprez i sigurnost našim starijim, najugroženijim građanima” istaknuo je Capak, dodavši kako su ECDC i EMA izdale zajedničku preporuku o četvrtoj dozi za starije građane.
Četvrtu dozu potrebno je primiti najmanje četiri mjeseca nakon primitka prve docjepne doze, a u tu svrhu koristi se mRNA cjepivo Pfizera ili Moderne.
Također, drugo docjepljivanje preporučuje se osobama koje imaju povećani rizik za razvoj teških oblika bolesti covida-19, a koje su primarno cijepljene Janssen cjepivom i docijepile se Janssen cjepivom.
Vezano za ukidanje karantene nakon kontakta s pozitivnom osobom, HZJZ je naveo kako osobe koje su trenutno u karanteni mogu u dogovoru s liječnikom prekinuti karantenu.
Neovisno o cijepnom statusu i preboljenju, osobe ne ostaju u karanteni nego moraju nositi masku 10 dana od zadnjeg kontakta i samotestirati se peti dan. Moraju izbjegavati veća okupljanja i kontakt s osobama s povećanim rizikom za razvoj težih oblika bolesti covida-19.
Zdravstveni radnici i djelatnici u domovima za starije i nemoćne trebaju nositi FFP2 masku 10 dana od zadnjeg kontakta i samotestirati se svaka tri dana.
Iako izricanje mjere zdravstvenog nadzora i provođenje karantene nije obvezujuće, postoje situacije u kojima bliskim kontaktima koji to žele liječnik može i nadalje izreći mjeru zdravstvenog nadzora u karanteni/samoizolaciji u trajanju do sedam dana od posljednjeg kontakta s pozitivnom osobom, istaknuo je HZJZ.
Tako izricanje samoizolacije može biti opravdano osobama s povećanim rizikom za teže oblike bolesti covida-19, kada se izricanjem samoizolacije omogućuje da ne borave u blizini pozitivnih ukućana ili u kolektivu u kojem se pojavilo grupiranje pozitivnih slučajeva, prenosi Hina.
Četiri službenika Policijske uprave Zenica 1 su među osumnjičenim za krivična djela koja su predmet jutrošnje policijske akcije, potvrđeno je u Tužilaštvu ZDK.
Inicijali ili detalji još nisu saopćeni, obzirom da akcija još traje.
Od jutros akciju provodi Federalna uprava policije, pod nadzorom Tužilaštva ZDK, a po naredbama Općinskog suda u Zenici.
Pretresi se vrše na 19 lokacija u Zenici i Kaknju. Ranije jutros je nezvanično objavljeno da se radi o krivičnim djelima koja se povezuju sa fingiranjem saobraćajnih nesreća.
Iz Tužilaštva je navedeno da je ukupno osumnjičeno 19 osoba.
(Z.B.)
Ukupna poljoprivredna proizvodnja u Federaciji BiH u 2021. godini manja je za 11,4 posto u odnosu na 2020. godinu.
Biljna proizvodnja je manja za 15,9 posto, a stočarstvo je manje za 0,8 posto, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistku.
U biljnoj proizvodnji, smanjenje proizvodnje se bilježi u svim granama: u ratarstvu za 16,2 posto, u voćarstvu za 19,2 posto i vinogradarstvu za 4,1 posto u odnosu na 2020. godinu.
U ratarstvu je u 2021. smanjena proizvodnja po svim grupama usjeva: žita za 20,5 posto, industrijskog bilja za 25,8 posto, povrća za 14,9 posto i stočno-krmnog bilja za 16,2 posto u odnosu na 2020. godinu.
U stočarstvu, gledano po vrstama uzgoja stoke, zabilježeno je povećanje proizvodnje u peradarstvu od 4,1 posto, dok je smanjenje zabilježeno u govedarstvu za 2,0 posto, svinjogojstvu za 3,6 posto, ovčarstvu za 2,2 posto i pčelarstvu za 7,4 posto u odnosu na 2020. godinu.
IZVJEŠTAJ
PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA
OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)
Red. Broj |
VRSTA INFORMACIJE |
DNEVNO STANJE |
|
1. |
Prirodne nepogode i druge pojave i događaji |
/ |
|
2. |
Stanje puteva |
Magistralni put M-17: Šamac-Sarajevo i magistralni put M-4: Doboj-Banja Luka: suhi. Regionalni put RP-474: Novi Šeher-Prnjavor: suh. Lokalni putevi: suhi. Saobraćaj se jutros odvija po suhim putevima i bez posebnih ograničenja. |
|
3. |
Klimatološki i drugi uslovi |
Stanje u 08:00 sati: vedro i sunčano; -Temperatura zraka u 08:00 sati: 5ºC; -Relativna vlažnost: 95%; -Relativni pritisak: 1020 mbar; -Pravac i brzina vjetra: - m/s; -Količina padavina za protekla 24 sata: - lit/m2; -Vodostaj rijeka: BOSNA, USORA, TEŠANJKA – U granicama normalnog. Vodostaj Usore u Kaloševiću jutros je iznosio 104 cm. |
|
4. |
Informacije iz Policijske uprave |
U protekla 24 sata na području općine evidentirano je: - 1 narušavanje javnog reda i mira i - 5 prijava građana. |
|
5. |
Informacije iz Službe hitne pomoći i porođajnog odjela |
-Služba hitne pomoći u protekla 24 sata evidentirala je 43 intervencije, od toga 2 zbog povreda. U bolnicu su upućene 4 osobe. -Na porođajnom odjelu Opće bolnice u protekla 24 sata rođena je 1 ženska beba. |
|
6. |
Snabdjevanje energentima, vodom i stanje telefonskih veza |
ELEKTRIČNA ENERGIJA– Zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima danas će bez električne energije biti trafo područje Džemilić Planje od 09.00 do 10:00 sati. VODA- Snabdjevanje vodom korisnika vodovodnih sistema Tešanj, Jelah i Kraševo jutros se vrši uredno i ista zadovoljava zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. TOPLOTNA ENERGIJA- Uredno snabdjevanje. TELEFONSKE VEZE- Uredno funkcionišu. |
|
7. |
Ostale informacije |
/ |
|
Visoke cijene osnovnih životnih namirnica poskupile su iftarsku trpezu, ali postači poručuju da je ramazan poseban mjesec u godini, te da bez obzira na skupoću njihove sofre neće biti oskudne, a spremaće se većinom tradicionalna jela.
"Ja bih se bazirala na meso, preskupo je, znači jedan kilogram mesa je toliko skup, da kada odeš u trgovinu dobro se premišljaš u gramima koliko da kupiš. Napiminjem, imamo dvije plate, ali opet vodim računa o tome šta ću kupiti. Mada, pošto se mi toliko obradujemo tom mjesecu, to je jedno posebno duhovno stanje, gledamo da počastimo i sami sebe, a i te goste koje pozovemo na najbolji način. U ramazanu gledaš da pripremiš nešto što nije svakodnevno, mimo tog mjeseca, naročito kada zoveš goste, pa to bude i obilnija sofra", priča Medina Spahić, te dodaje da iako nije karakteristična za dobojski kraj, ona za svoju iftarsku sofru često priprema topu.
Postili su ljudi i u ratu kada se nije imalo skoro šta jesti, kaže Nermina Mulalić, a tokom ramazana čovjek se potrudi da nabavi namirnice, koje su činjenica skuplje nego prethodnih godina.
Četvrtog dana svetog mjeseca otkrila nam je šta je do sada pripremala za svoje ukućane.
"Prvi dan sam pravila, pošto moja kćerka to voli, filovane palačinke sa piletinom i gljivama, pohovano meso, salatu uvijek, uvijek pravim dobru čorbu, dobru supu, to je obavezno, onda sam koljenicu kupovala teleću, pa sam pravila čorbu. Biće sada i onih malo tradicionalnih jela, pita, ali opet gledam da to ne bude količinski previše jer nas je troje, samo tata, kćerka i ja. U principu, svaka domaćica zna ekonomisati, i da to bude i lijepo", kazala je Nermina.
Pošto smo u postkovid periodu, u kojem moramo još biti oprezni, navodi Bajro efendija Džafić, pomoćnik glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Doboj, neće biti velikih organizovanih iftara, a džematlije slabijeg imovnog stanja i ove godine mogu računati na obrok koji obezbjeđuje organizacija "Emmaus" i donosi na kućni prag.
"U islamu nije bitno šta je za iftar, znači normalno je mi se moramo prilagoditi situaciji, jeste da je sve poskupilo, normalno ljudi komentarišu. Međutim, svi mi u životu znamo šta su nam prioriteti. Dakle, ako odredimo nekakav prioritet, onda ćemo mi taj prioritet ispoštovati. Tako da onaj ko posti, ko vjeruje, on napravi sebi prioritet. Tako da ne vidim ja da je ovdje neki poseban problem, ta poskupljenja, znači pitanje je samo upravo te vjere i prioriteta", poručio je efendija Džafić.
On je dodao da opstanak Narodne kuhinje koju su u Doboju nakon katastrofalnih majskih poplava 2014. osnovali Medžlis IZ, nevladina organizacija "Emmaus" i Gradska uprava nije upitan.
Obrok iz ove kuhinje brojnim nevoljnicima je jedini koji imaju tokom dana, a Aleksandra Pavlović, kuharica u Narodnoj kuhinji priča da je izvršena revizija broja korisnika i trenutno ih je 154.
"Svaki dan se traži hljeb više. Po obroku ih sljeduje pola hljeba, ali činjenica je da više od pola njih ne može kupiti hljeb za ostale obroke, za doručak, i večeru. Skoro pa svaki korisnik traži svaki dan hljeb viška. Nemoguće je svakom izaći u susret, ja imam mali broj hljeba viška, nekom dam danas, nekom sutra, uvijek gledam da rasporedim, da dam gdje imaju djeca u kući, znam da gdje je više članova u kući ne može realno biti dva hljeba za njih četvoro. Dosta porodica ima malu djecu", rekla je Pavlovićeva.
(N.N.)
Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH danas je stupio na snagu. Ovim zakonom je usklađena oblast poslovanja slobodnih zona u Federaciji BiH sa Zakonom o slobodnim zonama u BiH.
– Slobodna zona je dio teritorije u Federaciji BiH koji je posebno ograđen i označen u kojem se obavljaju djelatnosti uz posebne uslove u skladu sa ovim Zakonom, carinskim propisima i drugim propisima kojima se uređuje rad slobodnih zona. Sam Zakon propisao je i to da se slobodna zona osniva na području koje ima autoput, magistralni put, riječnu luku, aerodrom ili je uz magistralnu željezničku prugu, kao i na sličnim mjestima gdje postoje uslovi za rad slobodne zone – pojasnio je u razgovoru za Fenu federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović.
U Federaciji BiH aktivne su četiri slobodne zone, koje su ujedno i jedine postojeće slobodne zone u BiH, i to: „Holc“, d.o.o Puračić, „Vogošća“ d.o.o Vogošća , „Visoko“ d.o.o Visoko i „Hercegovina“ Mostar.
Govoreći ko sve može biti osnivač slobodne zone i koje su njegove zakonske obaveze kaže da je Zakon precizirano da slobodnu zonu mogu osnovati domaća i strana pravna i fizička lica, a osnivač će morati da uradi elaborat i pokaže da će vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone preći najmanje 50 posto od ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci.
Osim toga, propisano je da osnivač, putem Federalnog ministarstva trgovine, podnosi zahtjev Vladi Federacije BiH za davanje saglasnosti o opravdanosti određivanja dijela teritorije kao slobodne zone.
– Također, ovim Zakonom je propisana i obaveza dostavljanja godišnjeg izvještaja o rezultatima rada slobodne zone Federalnom ministarstvu trgovine, a istim se mora dokazati da vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone prelazi najmanje 50 posto od ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci. Na osnovu izvještaja svih slobodnih zona, Federalno ministarstvo trgovine priprema Informaciju o godišnjem poslovanju slobodnih zona za Vladu Federacije BiH – istakao je Vujanović.
Ranije važeći Zakon o slobodnim zonama FBiH, donesen u osnovnom tekstu 1995. godine, propisivao je uspostavu, funkcionisanje i prestanak rada slobodnih zona u Federaciji BiH.
Ovim Zakonom, kako navodi, bila su regulisana prava i obaveze osnivača i korisnika slobodnih zona u vezi carinskih procedura i plaćanja, odnosno oslobađanja od plaćanja carina.
– Osnovni razlog za donošenje Zakona o slobodnim zonama u Federaciji BiH je potreba usklađivanja i uređenja ove oblasti sa Zakonom o slobodnim zonama u BiH. Naime, u skladu sa Ustavom BiH carinska politika je u nadležnosti institucija BiH. Kako režim slobodnih zona u BiH predstavlja dio carinske politike, za isti su relevantni zakoni i podzakonski akti doneseni na državnom nivou, prije svega Zakon o slobodnim zonama u BiH, Zakon o carinskoj politici BiH, Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH i Zakon o porezu na dodatnu vrijednost BiH – kazao je Vujanović.
Zbog navedenog, bilo je potrebno donijeti Zakon o slobodnim zonama u Federaciji BiH, čijim odredbama bi se, u skladu sa nadležnostima entiteta u ovoj oblasti omogućilo provođenje politika razvoja i funkcioniranja slobodnih zona u Federaciji BiH i usklađivanje regulative slobodnih zona sa politikama promocije stranih investicija, promocije izvoza i otvaranja novih radnih mjesta.
– U skladu sa jasno iskazanom namjerom da se promovira i unaprijedi ovaj instrument ekonomske politike, a imajući u vidu da je većina olakšica predviđenih za slobodne zone predmet regulisanja propisa na nivou BiH, Vlada Federacije BiH je na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine pripremljenog u saradnji sa Ministarstvom privrede i preduzetništva Republike Srpske, prihvatila Inicijativu za izmjenu Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, kojom je predložila Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da kod Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH osigura realizaciju ove aktivnosti. Cilj Inicijative je stvaranje uslova za oslobađanje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost dobara (električna energija, voda, plin i sl.), neophodnih za finalnu proizvodnju roba privrednih subjekata koji se bave proizvodnim djelatnostima u slobodnim zonama – rekao je Vujanović.
S obzirom da je jedan od osnovnih ciljeva osnivanja slobodne zone privlačenje direktnih stranih ulaganja, te upošljavanje novih radnika, u skladu sa ovim Zakonom, u slobodnoj zoni mogu se obavljati sve industrijske, trgovačke i uslužne djelatnosti kojima se ne ugrožavaju okoliš, zdravlje ljudi, materijalna dobra i sigurnost zemlje.
– Glavna karakteristika slobodnih zona, kao instrumenta ekonomske politike, su posebni porezni i carinski tretmani propisani Zakonom o carinskoj politici, Zakonom o slobodnim zonama u BiH i Zakonom o porezu na dodatu vrijednost BiH. S tim u vezi, ovaj Zakon upućuje na primjenu odgovarajućih propisa na nivou BiH i Federacije BiH, te kao novinu predviđa da jedinice lokalne samouprave i kantoni mogu utvrditi olakšice za korisnike slobodne zone, u okviru svojih nadležnosti – naglasio je Vujanović.
Osvrnuo se da je Vlada Federacije BiH donijela Odluku o usvajanju programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava tekućih transfera utvrđenih budžetom Federacije BiH za 2022. godinu Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetništva i obrta.
– Navedenim Programom predviđena su sredstva u iznosu od 2.000.000 KM za izgradnju nove i unapređenje postojeće komunalne infrastrukture u poduzetničkim zonama Federacije BiH, tamo gdje ista predstavlja prepreku razvoju poduzetništva, izradu potrebne dokumentacije za razvoj poduzetničke zone, kao i unapređenje usluga za upravljanje razvojem poduzetničkih zona u Federaciji BiH. S obzirom da slobodne zone suštinski predstavljaju dio poduzetničke infrastrukture u Federaciji BiH, navedenim sredstvima omogućit će se, između ostalog i razvoj i afirmiranje i ovog instrumenta ekonomske politike – poručio je u razgovoru za Fenu Vujanović.
Uvoz živih životinja u Bosnu i Hercegovinu je tokom prošle godine bio veći od izvoza za više od 15 puta, a poljoprivrednici najvećeg krivca vide u državi, koja ne daje dovoljne podsticaje kako bi oni više proizvodili.
Naime, prema ovim podacima, tokom prošle godine je uvezeno 13.876.309 kilograma živih životinja vrijednosti 56.744.432 KM.
“Najviše je uvezeno goveda, i to 8.918.250, vrijednosti 39.187.582 KM, pa slijede ovce i koze, i to 1.946.622 kilograma, ukupne vrijednosti 8.681.371 KM”, navodi se u ovim podacima.
Sa druge strane, u toku 2021. godine su izvezena 899.382 kilograma životinja, vrijednosti 3.752.614 KM.
“Iz Bosne i Hercegovine se tokom prošle godine najviše izvozilo peradi, patke, guske, ćurke i biserke, i to 372.265 kilograma, vrijednosti 2.082.547 KM, pa zatim slijede goveda, i to 252.370 kilograma, vrijednosti 994.392 KM”, rekli su za “Nezavisne novine” u UIO BiH.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da je ovo, nažalost, realan podatak, i da su za sve krivi kako država, tako i obje vlade, i Federacije BiH i Republike Srpske.
“Svi su toliko izgazili poljoprivredu i upropastili je, tako da mi nemamo dovoljno životinja, a to će pokazati naredni mjeseci, kada stane uvoz mesa i živih životinja od strane tih država iz kojih uvozimo. U Federaciji je skoro ugašen tov, pitanje je ima li 7.000 bikova uopšte, što Sarajevo pojede za tri dana”, naglasio je Bićo za “Nezavisne novine“.
Prema njegovim riječima, prije tri ili četiri godine bilo je uzgajano oko 25.000 bikova u Federaciji BiH, što pokazuje koliko ih je sada manje, te koliko su poljoprivrednici odustali od uzgajanja bikova.