Poslije Mostara, Sarajeva, Tuzle i Travnika, ovo je još jedna u nizu veoma uspješno predstavljanje djela koje je privuklo veliku pažnju javnosti.

Kako dešifrirati antibosanske politike u 20. stoljeću, šta su temeljne vrijednosti Bosne i bosanstva te je li moguće iz sadašnje bosanske agonije ocrtati vidike budućnosti koji bi bili u skladu s vrijednostima razvijenih pluralnih društava, su neka od pitanja o kojima su govorili dvojica autora, potaknuvši iznimno nadahnutu debatu sa konstruktivnom i zainteresiranom tešanjskom publikom.

Knjiga koja je promovirana u Tešnju je nastala kao rezultat petogodišnjeg istraživanja dvojice autora, koji su uspjeli kreirati jezgrovito i pristupačno djelo.

Autor Taner Aličehić istakao je potrebu da se sagleda koji su historijski razlozi mržnje prema Bosni i svemu bosanskom, posebno razvijanima u našem susjedstvu.

„Željeli smo otkriti šta je to uslovilo, oblikovalo narod ove države da on dan danas nudi drugima ljubav, poštuju komšiluk, nudi drugima mogućnost da žive ponosno i dostojanstveno, bez obzira na svu tu mržnju koja nas je okružila“, kazao je Aličehić, napominjući da autori kroz ovo djelo ne žele nametati svoje vizije, vidike i zaključke.

Dodao je kako je nevjerovatno kolika se količina zabluda i laži servirala bosanskom narodu dugo vremena, te da dekonstrukcija tih laži iziskuje od svakog od nas mnogo truda.

Đenan Galešić, koautor „Tragom drevnih Bošnjana“ konstatira da je negiranje Bosne, bosanske političke posebnosti i bosanskog identiteta njenih stanovnika karakteristika perioda dugog preko 150 godina.

Nasuprot tome, primijetio je Galešić, kada bi tražili bazne karakteristike Bosne i bosanskog stanovništva, zasigurno bi prva bila religijska pluralnost stara hiljadu godina. Bosansko društvo je, dodao je, gajilo svojevrsnu bosansku filozofiju života, koja predstavlja bosanski fenomen.

„Realizacija savremenog koncepta bosanske nacije je uslov bez kojeg je teško pojmiti prosperitetnu budućnost našeg društva. U protivnom, neminovan i neupitan razvoj tzv. nacija danas u Bosni ide u pravcu raspada Bosne, a da bi se na njenoj teritoriji formirale neke tvorevine koje bi imale samo blijede primjese države. U stvarnosti bi bile vazalne konstrukcije. Bosanski ljudi danas nisu osvješćeni o implikacijama takvih procesa i mogućnosti“, upozorio je Galešić.

Dodao je kako „ova knjiga na svoj način nudi i promoviše ime Bosne“ koja je dovoljno široka za sve njezine ljude.

„Bosnu koja uključuje svoje različitosti, uključuje zvuk crkvenih zvona, ezana, liturgija diljem zemlje. Suština ideje bosanstva je isključivanje i neprihvatanje svakog oblika netolerancije, nesolidarnosti i neljudskosti“, istakao je Galešić.

U debati sa tešanjskom publikom zabilježeno je više značajnih pitanja i iznesenih ocjena.

Ugledni tešanjski privrednik Izudin Ahmetlić je tako kazao kako primjećuje, s obzirom da se ovdje često govori o prošlosti, da kod naših ljudi provejava briga za budućnost. Podvukao je da su ovakvi susreti važni radi otvaranja diskusija, razgovora, ukazivanja na to šta je dobro, a šta treba popravljati.

„Putujući kroz vrijeme, Bošnjaci su napisali svoju historiju. Problem je što se pravi plagijatum te historije. Mi očito imamo probleme kako da nastavimo dalje. Pitanje je da li je proces u Bosni završen? Proces nije završen. Budite sudionici pravljenja bolje budućnost, to je zaključak. Ovdje su novinari, pravnici, ekonomisti, to samo govori kolika je zainteresiranost ljudi spram budućnosti. Šta možemo uraditi da stanje popravimo ili maksimalno izvučemo iz trenutne pozicije?“, upitao je Ahmetlić.

Nadalje, Ahmetlić je dodao kako Bosna napreduje, ali da treba promišljati na koji način kvalitetnije učestvovati u kreiranju naše stvarnosti.

„Akademska, politička i poslovna zajednica moraju proizvesti veću sinergiju. Imam osjećaj da nama unutar akademske zajednice nedostaje dovoljno ljudi koji mogu da se suprotstave sistemima u Srbiji i Hrvatskoj. Zato razvijajmo energiju da te negativne energije zaustavimo. Razvijajmo državotvornost i razgovarajmo da bi država bila što jača i funkcionalnija“, zaključio je Ahmetlić.

Nadalje, Taner Aličehić je, uz ostalo, rekao da kao početak antibosanske politike vidi nametnuto ime Bosna i Hercegovina 1878. godine.

„Ko hoće da shvati zašto je to bilo bitno za ljude koji su htjeli da spriječe Bosnu da se izgradi kao nacionalna zajednica, dovoljno je danas pogledati vijesti RTS-a u Srbiji i shvatiti da je ime Kosovo i Metohija potpuno iz istih razloga ponavljano. Uvođenje dualizma u jednu nacionalnu jedinicu je nešto što zapravo razbija nacionalni identitet. Svaka državotvorna politika koja se bude gradila u ovoj državi i na ovom prostoru se mora najprije zasnivati na pravu ove države da se zove svojim historijskim imenom, a to je Bosna“, istakao je Aličehić.

Dodao je kako je jedan od razloga zašto se mrzi Bosna i što se sprječava pravo svakome da se smatra Bosancem, a što vidimo i iz posljednjih slučajeva ubistava, jeste silni strah da se svi ti pojedinci iz ove države stvarno ne počnu osjećati

Bosancima. Povukao je da je u Bosni oduvijek postojao jedan narod koji se zvao Bošnjani, Bošnjaci, Bosanci...

„Izgradnja bosanskog identiteta i sama bosanska filozofija života je oduvijek bila veoma privlačna. Spriječiti povratak svih onih koji se smatraju drugim identitetom u odnosu na taj bosanski identitet je oduvijek najveći strah susjednih nacionalnih ideologija. Možda mi sami podcjenjujemo snagu bosanskog identiteta. Kada vidimo koliki je strah kod onih koji mrze, trebamo se preispitati“, rekao je Aličehić.