Već sedmi petak organizuju se demonstracije u Tešnju. Demonstranti predvođeni Plenumom građana okupljaju se u parku u 13 h. Za sljedeći petak Suad Ibrahimović je najavio samospaljivanje nakon što je svoje kapetanske činove ostavio Šemsudinu Mehmedoviću da ih preda Bakiru Izetbegoviću, a obzirom da su nezadovoljni odgovorima načelnika općine na zahtjeve, Plenum građana je postavio šatorsko naselje u parku. Vatra je podgrijana i nastupom na redovnom pojavljivanju Petkom u 9 na portalu predsjednika SDA- Šemsudina Mehmedovića koji je demonstrante nazvao izdajnicima.
Na ovaj način pravi smisao opravdanih zahtjeva velikog broja građana zbog teškog socijalno ekonomskog stanja i politička neizvjesnosti u Tešnju dobiva na žestini i zbog unutrašnjih, tešanjskih, podjela. Zahtjevi iz nadležnosti lokalne zajednice, smanjenje paušala i naknada u općini i objavljivanje spiskova o dodjeli nepovratnih sredstava, ne bi trebali prouzrokavati ovako radikalne najave demonstranata. Nisu to pitanja koja imaju težinu onih koja dolaze sa vrha države, njenog ustrojstva i neracionalnog trošenja budžetskih sredstava. Tešanjska pitanja nisu nikako smjela doći u fazu ovako zaoštrenih odnosa, nego su trebala biti razriješena razgovorima.
Petak 14.03.2014. godine, protestanti i šatori u parku
Otvorena kulturno privredna manifestacija Tešanjsko proljeće
Polaganje cvijeća na mezar Muse Ćazima Ćatića
Tradicionalna manifestacija Tešanjsko proljeće i ove godine počela je 12.03. na dan kada je rođen veliki pjesnik Musa Ćazim Ćatić polaganjem cvijeća na njegov mezar. Kako je to bilo i ranijih godina i ovaj put su to učinili učenici gimnazije „Musa Ćazim Ćarić“, i predstavnici općine. Cvijeće su položili gimnazijalci Neila Turkeš i Amer Omahić, a općinsku delegaciju predvodio je načelnik mr. Suad Huskić.
Neila Turkeš i Amar Omahić polažu cvijeće na mezar velikog pjesnika
Kulturno zabavni program Iza ateljea naše mladosti
Nakon polaganja cvijeća gimnazijalci su odigrali zabavni program u velikoj sali Centra za kulturu i obrazovanje. Pjesma, muzika sa klavira i harmonike, sevdalinka, a potom ponovo oduševljavaju prisutne članovi dramske sekcije na čelu sa Anesom Hodžićem i Eminom Širbegovićem koji su u humorističkom dijelu programa sa svojim kolegama izazvali gromoglasan smijeh. Prisutnima se obratila i direktorica gimnazije Aida Salkić i načelnik općine mr. Suad Huskić.
Članovi dramske sekcije u svom dijelu programa.
Izložba slika Mehmeda Klepe
Tešanjsko proljeće je zvanično otvoreno izložbom slika umjetnika iz Visokog Mehmeda Klepe, a u organizaciji Centra za kulturu i obrazovanje. Zvanično ga je otvorio načelnik mr. Suad Huskić, a izložbu pomoćnica načelnika Azra Muslija. Ovaj put sam saznao i razlog zašto se zadnjih godina Tešanjsko proljeće otvara izložbom slika poznatih umjetnika. Objasnio je to u ime domaćina Amir Brka. Upravo zato što će svi posjetioci sljedećih događanja u okviru Tešanjskog proljeća koji će se održavati u maloj sali Cko imati priliku da pogledaju i izložbu jer će ona trajati koliko i sama manifestacija.
Amir Brka, Mehmed Klepo, Azra Muslija i mr. Suad Huskić
Mehmed Klepo rođen je 1951. godine u Foči. Od 1964. godine živi u Visokom. Akademiju likovnih umjetnosti završio je u Sarajevu 1976. godine. Od 1980. do 2001. godine radi kao kustos Umjetničke zbirke u Muzeju grada Sarajeva, a od 2001. godine profesionalni je umjetnik.
Od prijema u ULUBiH 1978. izlaže na svim značajnim izložbama ove asocijacije u zemlji i inozemstvu, a jedno vrijeme je obavljao i funkcije predsjednika Umjetničkog savjeta ULUBIH-a i člana Upravnog odbora ULUBIH-a.
Izlagao je u Sarajevu, Visokom, Zenici, Tuzli, Mostaru i drugim gradovima u BiH, kao i u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Somboru, Rijeci, Mariboru, Podgorici, Skoplju, Istambulu, Kairu, Ankari, Bredi, Luksemburgu, Badenbadenu, Fuldi, Amsterdamu, Beču, Bratislavi, Hagu i drugim evropskim gradovima.
Kao jedan od predstavnika bh. slikarstva, uvršten je u ediciju Umjetničke galerije Bosne i Hrcegovine Umjetnost Bosne i Hercegovine 1974-1984, u monografiju Nikole Kovača Slikarstvo Bosne i Hercegovine 1945-1990., u knjigu o likovnim ujetnostima Labirinti slike Vefika Hadžismajlovica, te u poslijeratnu postavku Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine (do 2001. g.), a kao istaknuti i priznati umjenik – uključen je u mnoge značajne selektivne izložbe i projekte koji su Bosnu i Hercegovinu prezentirali na domaćoj i međunarodnoj likovnoj sceni. Studijski je boravio u Istambulu, Kualalumpuru, Parizu, Avinjonu, Veneciji, Rimu, Firenci, Sijeni, Pizi, Padovi, Veroni, Beču, Barceloni, Madridu, Figuerasu, Amsterdamu, Hagu, Antverpenu, Kaselu itd.
Za svoj rad dobio je nekoliko značajnih nagrada i priznanja:
1975. i 1976. za slikarstvo, “Visočki likovni susreti”
1976. za slikarstvo, na izložbi “Generacija 1” Collegium Artisticum, Sarajevo
1983. za slikarstvo, na izložbi “Salon mladih BIH” Collegium Artisticum, Sarajevo
2003. za slikarstvo, “Collegium Artisticum ‘03”, Sarajevo
2004. Zlatna paleta, na izložbi kolonije “Sava 2004”, Brčko
2011. Nagrada za crtež na izložbi “Bienale – umjetnost minijature Bosne i Hercegovine”, Tuzli.
Obilježena ulica Saliha Sarića
Općinsko vijeće je ranije donijelo odluku da se jednoj ulici u gradu dodijeli ime Saliha Sarića, a ove sedmice postavljena je i tabla sa natpisom. To je ona ulica na Gornjoj čaršiji preko puta restorana Stari grad.
Tabla sa imenom ulice Saliha Sarića
Radovi u gradu
Jedna od najtoplijih zima koju ja pamtim je ova koja je na izmaku. Obzirom na takve vremenske uslove neki radovi u gradu su obavljaju ili su obavljeni.
Očišćen prostor iza crkve Svetog Ivana i Pavla u Zvečaju
Radovi na izmjeni kopilitnog stakla na sportskoj dvorani Osnovne škole Huso Hodžić
Atrij zgrade IZ-a, finalni radovi
Tešanjski krojači i konfekcionari
Sretoh Mehmeda Bedaka. Dobio je jednu staru fotografiju članova zadruge koja je objavljena u Tešanjskom dnevniku pa bi mi želio neke stari u vezi zadruge pojasniti, neka imena popraviti i pokazati više ljudi koji nisu prepoznati. Dogovorismo se za jedan susret, a da pri tom ponese i svoje stare fotografije pa možda nešto bude zanimljivo i za objavljivanje. Dok smo pili čaj u Kahvi otvori se priča o tešanjskim šnajderima od samog Drugog svjetskog rata do danas. Mehmeda memorija izvanredno služi i ako je rođen 1930. godine. Sjeća se imena ljudi, historijata organizovanja tekstilne proizvodnje u Tešnju, jer je sav svoj radni vijek proveo u ovoj industriji kao rukovodilac, sindikalni ili partijski funkcioner.
Kada se Mehmed raspričao o poslijeratnim zadrugama zamolih konobra Ramu za papir da bih zabilježio Mehmedovo svjedočenje o jednom vremenu.
Mehmed Bedak
Tokom rata tešanjski šnajderi i obućari su bili angažovani da proizvode cipele i odijela za vojsku. Nakon oslobođenja Tešnja septembra 1944. godine ove radionice su bile smještene u zgradi gdje je danas samoposluga AS na Gornjoj čaršiji.
Mehmed je kao učenik radio kod krojača Alje Berberovića koji je imao svoju šnajdersku radnju u zgradi gdje je sada BBI banka.(do njega je bila brijačnica Mehmedalije Smailbegovića). Tada je već bio organizovan sindikat radnika pa je Mehmed bio predstavnik učenika u sindikalnoj organizaciji. Poslije Mehmed odlazi u Zavidoviće i radi šnajderske poslove u „Krivaji“ iz Zavidovića. Nakon što je u Tešnju krajem 1949. godine formirana krojačka zadruga vraća se u Tešanj. Zadruga je počela sa radom 01.01.1950. godine. Predsjednik zadruge je bio Fetah Terzić, a sekretar Hakija Kahvić (brat Saliha Kahvića). Kao majstori u zadruzi su radili: Hajra Abduzaimović Hodžić, Aljo Smailbegović, Huso Hundur, Safet Hadžihasić, Osman Hodžić, Ibro Mujagić, Aljo Hadžismajlović, Muhamed Hotić, Zlata Denjalić, Vasva Smailbegović (sa Kosovčića), Ankica Mihalić Pajić, Ahmet Smailbegović, Hajrudin Ćatić, Hamid Srkalović, Zemka Galijašević, Sadeta Šeremet, Avdo Srkalović, Osmo Krdžalić. Blagajnica je bila Zahida Eminagić.
Trojica krojača, Osman Mulabdić, Mehmed Bedak i Osman Korajlić su sa tri šivaće mašine iz stručne škole otišli u aprilu 1950. godine u Tuzlu i šili uniforme za oficire UDB-e.
Tokom 1954. godine Sreski narodni odbor donosi odluke da se radionice iz zadruga preorganizuju kao preduzeća. Tako nastaje krojačko preduzeće „Konfekcija“. Direktor je Fetah Terzić. Proizvodnja konfekcije i ženske odjeće je bila smještena u prostorije IZ-a, a u kući Envera Hrustanovića (sada NLB banka) bio je salon gdje su se uzimale mjere i šila muška odijela. U salonu su radili: Osman Mulabdić, Muharem Abduzaimović, Sulejman Hodžić, Huso Hundur, Avdo Srkalović i Mehmed Bedak. Poslovođa u salonu je bio Halid Smailbegović.
Zanimljivo je da je Fetah Terzić radio i poslove referenta za saobračaj u općini, a tada je poslove u „Konfekciji“ vodio Hakija Kahvić. Predsjednik sindikata je bio Mehmed Bedak. Iz „Konfekcije“ je otišao Huso Hundur i otvorio svoju radnju u kući Mehmed-age Mešića, a u firmu su došli Osman Mulabdić (nakon odležane kazne zbog Inforbiroa) i Muharem Abduzaimović (odležane kazne kao mladomusliman). Salih Subašić je po povratku sa Golog otoka otvorio svoju radnju u svojoj kući kod vode Kape.
Sredinom 1956. godine „Konfekcija“ je bila u teškoćama. Nije bilo posla, desile su i promjene privrednog sistema pa dolazi i do reorganizacija. Umjesto „Konfekcije“ formiraju se dvije firme „Mladost“ i „Napredak“.
Radnici krojačke zadruge koji su radili u zgradi IZ-a sa učenicima ŠUP-a, fotografisani 1953. godine
Treći red s lijeva:Rosa Lazić, Šahza Sekavić, Šefika Lipa (Haša Adilović), Hanka Škapurević, Mehmed Bedak, Šahza Odžalić, Belkisa Terzić, Petra Kajganić, Senija Hatibović
Drugi red s lijeva: Hamid Srkalović, Huso Hundur, Sulejman Hodžić, Halid Smailbegović, Fetah Terzić direktor, Osman Krdžalić
Prvi red s lijeva:Sadeta Šeremet, Sakib Terzić Tarzan, Zemka Galijašević, Nevresa Terzić Hodžić, Fatima Mujagić
Mladost je bila smještena u Berberovića dućanu (vidi se dobro na staroj fotografiji drvenog mosta i banke objavljenoj nedavno u Tešanjskom dnevniku). „Napredak“je smješten u kući Envera Hrustanovića (danas NLB banka) i hamamu (nalazio se na mjestu današnje pijace).
Potreba za većim zapošljavanjem iziskuje veći prostor i općina dodjeljuje ovim firmama zgradu osnovne škole (mjesto današnjeg hotela), jer je osnovna škola preseljena u novu zgradu koja je izgrađena na fudbalskom igralištu (danas OŠ „Huso Hodžić“). Na spratu je smješten „Napredak“ gdje se radi konfekcija sa oko 80 radnika, a u prizemlju „Mladost“ gdje se rade usluge i gdje radi 20 radnika. Upravnik „Napretka“ je Osman Krdžalić, a „Mladosti“ Halid Smailbegović. Mehmed Bedak je i dalje predsjednik sindikata.
Poslije dolazi do spajanja ove dvije firme i ostaje samo„Napredak“. Za vršioca dužnosti direktora je imenovan Osman Krdžalić, a poslije Halid Smailbegović. Nakon završetka Više privredne škole za direktora dolazi Mehmedalija Škapurević (Mehmed je poslovođa i dalje predsjednik sindikata).Zbog potreba općine Mehmedalija Škapurević odlazi, a za VD direktora se imenuju prvo Halid Smailbegović, a onda i Muharem Abduzaimović.
Nakon prijema po raspisanom konkursu za direktora je postavljen Muhamed Brkić koji je predhodno bio sekretar OK SK-a i kratko radio u općini.
Muharem Abduzaimović rukovodi konstrukcijom, Mehmed Bedak pripremom i proizvodnjom, a Halid Smailbegović komercijalom (nabava i prodaja).
Za potrebe hotela zgrada škole se ruši, a „Napredak“ seli u halu koja je napravljena u industrijskoj zoni Bukva (gdje je sada „Kontesa“).
Za potrebe „Napretka“ projektuje se hala za 1250 radnika i gradi na sadašnjem lokalitetu. Poslije Muhameda Brkića dužnost direktora je obavljao Hamzalija Škapurević, a zatim Muho Berberović, a poslije njega Ibrahim Abduzaimović.
Najveći broj zaposlenih (800 radnika) „Napredak“ je imao 1984/85,. Do proteklog rata bio je u sastavu složenog privrednog sistema „KTK“ iz Visokog.
U 2002. godini obavljen je javni upis dionica i napredak je privatiziran i posluje kao dioničarsko društvo. Direktori dioničarskog društva su bili: Amir Galijašević, Midhat Brkić, Hamdija Kavazović.
Poslije firmu kupuje AS group i danas posluje u okviru ove kompanije. Ima oko 300 radnika, a direktor je Amir Šišić.
Tako je Mehmed na neki način jedini živi sinonim razvoja tekstilne industrije u Tešnju. Počeo je kao učenik kod majstora Alje Berberovića, radio u zadruzi i u raznim organizacionim oblicima preduzeća pri čemu je obavljao razne poslove. Zanimljivo je da je skoro kroz cijeli radni vijek bio prvi čovjek sindikata. Sa 43 godine starosti završio je i Višu tekstilnu školu u Mariboru. Nakon punog radnog vijeka iz „Napretka“ je otišao u penziju.
Šahovski turnir
U organizaciji šahovskog kluba, a u okviru Tešanjskog proljeća održan je šahovski turnir u prostorijama Osnovne škole Huso Hodžić. Turnir je otvorila pomoćnica načelnika Azra Muslija.
Bilo je dosta mladih igrača
Prvo mjesto osvojio je Jasmin Kadušić, drugo Izet Ćabrić, treći Elmedin Huremović, a četvrti je bio Samir Hatibović
Stare fotografije
Zaposlenici Privredne banke Sarajevo sa članovima porodice na izletu u Beogradu 1982. godine.
Prvi red s lijeva: Samir Bešić, Muhamed Bešić, Samira Bešić, Azemina Galijašević
Stoje s lijeva:Mustafa Kerić, Vesna Kerić, Atif Begić, Sadžida Mujkanović Begić, Zekija Skopljak Hodžić, NN, Mato Labudović, Nefa Galijašević, Hidajeta Unkić, Ana Labudović, Sabrija Brkić Bradarić, Šefika Galijašević, Amela Kahvić Halilović, Razija Kahvić, Alija Galijašević, Šemsa Karamović Mehmed ef. Karamović, Mirsada Riković
(fotografija iz albuma Amele Kahvić Halilović)
Sa table na Gornjoj čaršiji
{fcomment}