Sinoć je u Hotelu AA Jelah, u organizaciji CRCD BiH Doboj, REZ-a Tešanj i Antena Radija, održana javna debata na temu "Organizacije civilnog društva i mediji zajednički u borbi protiv korupcije".
U uvodnom dijelu debate prisutnima su se obratili njeni organizatori podsjećajući da je korupcija u BH društvu duboko ukorijenjena, BiH je na 72 mjestu od 175 zemalja prema Indeksu percepcije korupcije. korupcija je također treća najbitnija prepreka za ulaganja u državi.
O ulozi organizacija Civilnog društva u borbi protiv korupcije govorila je Emina Bećirović Nasić koja je istakla da je u borbi protiv korupcije najvažnija uloga zaštite "zviždača", odnosno osoba koje prijavljuju korupciju. Još ne postoje adekvatne zakonske regulative koje štite takve osobe pa se one samim tim ne odlučuju na prijavu korupcije. Korupcija je prisutna u gotovo svakom segmentu društva, od obrazovanja, zdravstva pa do institucija vlasti a naročito u domenu zapošljavanja u javnim institucijama te u javnim nabavkama.
O svojim iskustvima na ovu temu govorla je i jedna od moderatorkinja debate, Mersiha Jogunčić, ispred UG Naša Budućnost Gračanica koja je istakla da osobe koje prijavljuju ili ukazuju na korupciju doživljavaju strahovite pritiske a nerijetko i članovi njihovih porodica e u tom smislu prenijela i vlastita iskustva zbog koji je, kao profesor filozofije i sociologije, još uvijek na birou i bez zaposlenja.
Informacije o korupciji postoje i one verbalno dolaze do novinara, rekao je i Almir Agić iz Antena Radija, no oni koji ukazuju na to ne žele da se involviraju u njihovo medijsko prezentovanje. Ne postoje adekvatne zakonske regulative u zaštiti "zviždača" pa je takve izvore vrlo teško zaštititi. Osim toga, kompleksna finansijska situacija kada je riječ o elektronskim medijima na području BiH ne dozvoljava medijima da se kvalitetno bave korupcijom jer vrlo često ovise od budžeta pa se ne usuđuju otvarati takve teme. Pojedini mediji su čak u službi korumpiranih institucija uključujući tu i one privatne a slučajevi korupcije koji se objavljuju su svedeni gotovo na nivo spina ili senzacionalizma s ciljem povećanja tiraža ili gledansti ili slušanosti kao prevashodnim ciljem a ne iskorjenjivanjem korupcije. Mediji mogu pomoći u borbi protiv korupcije ali mora postojati i podrška javnosti i zaštita od strane izvršnih vlasti u BiH.
O stanju u društvu i građanskoj svjesti o korupciji govorio je Savo Pavlović, prof. pedagogije i psihologije te psihološki savjetnik UG "Balans" Doboj koji je istakao da je korupcija u BH društvu duboko ukorijenjena i da, u najmanju ruku, vrlo nepovoljno utiče na psihičko zdravlje onih koji se susreću sa njom jer ono što im po zakonu pripada kao zagarantovano pravo ne mogu da realizuju bez nečije pomoći. Takve osobe se osjećaju nesigurno i pod stalnim su psihičkim pritiskom a nemaju hrabrosti da o tome javno progovore.
Telefonskim putem se iz Trebinja javila i Anica Ramić iz Udruženja Stop mobing koja je prisutnim ispričala vlastita iskustva koja je doživjela kao uposlenica kliničkog centra u Trebinju. Zbog suprotstavljanja tadašnjem direktoru koji je otuđio opremu iz više stomatoloških ordinacija doživjela je mobing, prebačena na niže radno mjesto po kategoriji a onda je krenula u borbu putem sudskih organa te, uz pomoć lokalnih medija koji su pratili njeno djelovanje, uspjela da vrati svoj status i izbori se sa korupcijom u ovom slučaju. Njen je zaključak da se i te kako isplati boriti iako se najčešće čini da je to na vlastitu štetu a u mnogme su joj u tome pomogli lokalni mediji.
O ulozi lokalnih medija u borbi protiv korupcije je govorio i Mirsad Čamdžić, novinar Radio Gračanice i dopisnik Deutsche Welle, koji je istakao da oni mogu i imaju mogućnost da pomognu u toj borbi, prevashodno ističući lokalne teme i slučajeve i to bez obzira da li se radi o javnim ili privatnim medijima.
Telefonskim putem se javila i Alma Krupaljević Hanić iz Udruženja Inicijator iz Sarajeva koja je kazala da je u borbi protiv korupcije vrlo važna sprega civilnih udruženja i pritisak javnosti putem medija.
Nakon ovih izlaganja nastavilo se sa diskusijom u kojoj su učesnici debate iznijeli pojedinačne slučajeve u kojima su se oni sreli sa korupcijom te svoja iskustva.
Istaknuto je da postoji veliki broj prijavljenih slučajeva korupcije ali da se oni u najvećem broju slučajeva zakonski ne procesuiraju či,e je istaknut i problem pravosuđa u BiH.
Zaključeno je da civilno društvo putem medija najviše treba da ističe ulogu pravosuđa te da se zakoni, po pitanju korupcije, dosljedno sprovode a oni koji je počine i adekvatno kazne.
