Jutros je u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. U centralnim i istočnim područjima po kotlinama ima magle.

Temperature zraka izmjerene u 8 sati (°C): Bjelašnica 14; Bugojno i Ivan Sedlo 16; Drvar, Livno, Široki Brijeg i Zenica 18; Sarajevo 19; Bihać, Sanski Most i Tuzla 20; Banja Luka 21; Doboj 22; Bijeljina 23; Trebinje 24; Gradačac i Mostar 25; Neum 27°C.

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove u centralnim i istočnim područjima će biti magle. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 32 i 39°C.

U Sarajevu pretežno sunčano vrijeme. Najviša dnevna temperatura zraka oko 34°C.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA Prijepodnevni sati će biti ugodniji od drugog dijela dana, kada će se pod uticajem vrućeg i sparnog vremena, kod hroničnih bolesnika i meteoropata javiti tegobe poput malaksalosti, promjene raspoloženja, glavobolje. Poželjno je izbjegavati duže zadržavanje na suncu jer će vrijednosti UV indeksa biti vrlo visoke, konzumirati dovoljno tečnosti, laganiju hranu, te se pridržavati preporuka nadležnih službi. Lošiji san usljed nedostatka svježine u noćnim satima, također bi mogao dodatno kvariti opštu sliku.

Objavljena je prognoza do utorka:

U subotu, 26. 8. 2023., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano i vruće. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove u centralnim i istočnim područjima će biti magle. Vjetar slab većinom južnog i jugozapadnog smjera. U istočnim i sjevernim područjima Bosne vjetar istočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 16 i 22°C, na jugu zemlje do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 33 i 39°C.

U nedjelju, 27. 8. 2023., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano i vruće. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 17 i 22°C, na jugu zemlje do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 34 i 39°C.

U ponedjeljak, 28. 8. 2023., u poslijepodnevnim i večernjim satima jači pljuskovi praćeni grmljavinom se očekuju na području Hercegovine, zapadu i jugozapadu Bosne. U većem dijelu Bosne lokalno slabije padavine. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 16 i 21°C, na jugu zemlje do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 30 i 36°C.

U utorak, 29. 8. 2023., u Bosni i Hercegovini djelomično vedro i nestabilno vrijeme sa pljuskovima praćenim grmljavinom. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 17°C, na jugu zemlje do 20°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 27°C, navodi se u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Nova školska 2023/2024. godina u 61 osnovnoj i 30 srednjih školama u deset općina i gradova pod ingerencijom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona te u kojima se nastava odvija na bosankom, hrvatskom i srpskom jeziku, počinje 1. septembra – potvrdila je Feni direktorica Pedagoškog zavoda ZDK Aida Salkić.

Prvi dan narednog mjeseca ujedno je i prvi dan kada Đački dom “Nedžad Ibrišimović” u Zenici, na smještaj te vaspitno-odgojni rad prihvata oko 100 korisnika svojih usluga iz Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona, koji su tokom školovanja smješteni u ovoj ustanovi.

-Neovisno na koji dan pada 1. septembar, školska godina u našem kantonu počinje 1. septembra. Ove je godine to petak. Različit je termin početak nastave za osnovce i srednjoškolce u općinama Usora i Žepče, u kojima nadležnost nad predškolskim, osnovnim i srednjim obrazovanjem imaju lokalne zajednice – podsjeća Salkić.

Nastava u te dvije općine po Nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku počet će tri dana kasnije, u ponedjeljak, 4. septembra.

U osnovne škole pod ingerencijom Ministarstva obrazovanja ZDK ove godine kreće 28.886 osnovaca te 10.769 srednjoškolaca. U prve razrede srednjih škola upisano je 3.084 (bez podataka iz Žepča i Usore), a u osnovne 3.259 đaka.

"Ingrid u Bosni" naziv je YouTube kanala na kojem Ingrid June Andrade svakodnevno dijeli zanimljive videe koje snima sa svojom porodicom. Ova Filipinka je u Bosnu i Hercegovinu doselila zbog ljubavi prema suprugu Adnanu sa kojim živi u selu Miričina u Gračanici.

Po zanimanju je računovođa, a u Miričini se bavi snimanjem vlogova i poljoprivredom.

Nije joj se bilo jednostavno naviknuti u drugoj sredini, pogotovo što svi ljudi nisu gledali na nju blagonaklono, jer je druge rase. To ju je jako razočaralo. Njen narod je kaže jako gostoprimljiv, ljubazan i pun poštovanja prema strancima. Teško joj je palo i što je daleko od mora i bez morskih plodova.

"More je dio većeg dijela mog života. U djetinjstvu je moja kuća bila udaljena svega deset metara od mora. Također, u Dubaiju gdje sam kasnije radila more je bilo na nekolio minuta vožnje. Život u Bosni i Hercegovini za mene je velika prilagodba. Ne samo zato što mora nema nigdje, već zato što morskih plodova nema u izobilju. Ovdje moram pratiti kulturu koja uglavnom jede meso. Što se tiče povrća, ono mi nije omiljeno, tako da je bila borba. Vjerovatno zato imam problem sa kamenom u žuči zbog previše mesa tokom svakog obroka", pojasnila je Ingrid.

Tako je došla na ideju da počne uzgajati azijsko povrće u Bosni i Hercegovini, ali i lokalno. Život na selu je lijep, ali naglašava da nije nimalo jednostavan kao ni njen boravak u našoj zemlji. Pogotovo za nju je bilo još teže, jer je pomoć za sve morala tražiti od muža.

"Živjela sam sasvim sama dok sam bila u Dubaiju i radila sve sama. Neobično mi je da zavisim od nekoga. Drugo, ne znam jezik. Rodbina ne zna engleski. Bilo je teško komunicirati s njima. Srećom djever zna engleski pa može razgovarati sa mnom. Treće hrana. Sve je od mesa i hljeba, a ja sam navikla na ribu i rižu. Žao mi je što ću razočarati čitaoce, ali ja nisam „ćevapi osoba“. Da, mogu ih jesti jednom ili dvaput mjesečno i to je to. Ili nikako. Pripremila bih radije pileći file na žaru ili pileći batak", istakla je.

Život na selu nije jednostavan

Najteži dio njene prilagodbe bila je hrana, a onda i život daleko od grada.

"Živeći na selu čak i ako ste umorni ili ne znate kuhati morate se prisiliti da kuhate. U suprotnom ćete vi i vaša porodica izgladnjeti. Ovdje nemate gdje naručiti hranu. Živjela sam u gradu na Filipinima. Mogla sam naručiti hranu ili voziti dvije minute do restorana. Ali ovdje je taj luksuz nestao. Osim ako, naravno živite u gradu. Ovdje je čak tabu imati kućnog pomoćnika. Kao i to da unajmite nekoga da se brine o vašoj djeci dok obavljate neke poslove. Odustala sam od mnogih stvari da bih bila ovdje. Osam godina je prošlo, ali još uvijek se prilagođavam", ispričala je za Akta.ba.

Iako još uvijek ne govori tečno bosanski, može razgovarati sa svojim svekrom i svekrvom, te mještanima u selu. Često govori bosanski i na svojim videima, ali engleski ipak preovladava jer je to univerzalni jezik.

"Sada mogu bilo gdje ići javnim prijevozom. Prije sam se često vozila vozom za Lukavac, ali nažalost ta linija više ne radi.", kazala je.

Njen život u Miričini je za nju win win situacija.

"Život ovdje mi je nešto oduzeo, ali sam iz toga nešto i naučila. Na primjer sada znam praviti pitu i neka bosanska jela. Zadovoljan sam svojom porodicom i jako volim svoje kćerke", ispričala nam je.

Muž je nagovorio da počne objavljivati blog

Ingrid je pokušavala naći posao u svojoj profesiji, ali nije uspjela. Već se bavila povrtlarstvom pa joj je muž Adnan predložio da počne da snima videe i objavljuje ih na YouTubu. Istražili su o mogućnostima zarade i počela je da objavljuje.

"Teško mi je bilo naučiti koristiti aplikaciju za uređivanje videa. Počela sam sa tako slabim objavama da nismo uopšte imali gledalaca. No, muž je bio tako pozitivan u vezi toga. Stalno mi govori samo nastavi to što radiš i ne smeta ti da li zarađuješ ili ne. Iskreno da vam kažem da nije bilo jedne osobe (stvarno sam mu zaboravila ime) pretplatnika na moj kanal, ne bih bila tu gdje sam danas bez njegove pomoći. Slao je mailove i poruke na novinske portale da me predstavi. I tako je „Ingrid u Bosni“ postala poznato ime. Zaista bih voljela da ga upoznam da mu se lično zahvalim.“, istakla je.

Vlogovanje, biti mama i žena je težak posao. Brinuti o kući, porodici, snimati i montirati videe nije nimalo jednostavno.

"Samo snimanje sadržaja kuhanja može potrajati oko 4 sata. Ponekad zaista želim odustati. Možda ljudi misle da imam lak posao na kojem zarađujem, ali nije tako. Samo montaža videa oduzima puno vremena i truda. Ustajem u 6 sati ujutru, radim u bašti, a onda pripremam stvari za muža i kćerke kada idu u školu. U 8 ujutro sam na svom radnom mjestu i radim na YouTube-u titlove (ovo traje dosta vremena), pravim slike za moj video, odgovaram na komentare, provjeravam e-poštu i onda objavljujem video na mojoj Facebook stranici", pojasnila je.

Nakon toga pravi pauzu za doručak sa kćerkama i nastavlja.

"Moji radovi završavaju u 12.00. Tada je vrijeme za moj odmor do 14 sati. Nakon toga moram montirati još jedan video ili snimiti video od 15 do 17 sati, a između tog vremena moram pripremiti i ručak za porodicu. Ako danas nemam postavljen video, napravit ću sadržaj ili snimiti video od 8 do 11 sati. Onda nakon vremena ručka koji je obično u 17 sati kada Adnan dođe sa posla, nastavljam se baviti baštom. Onda noću od 20h do 22h, uređujem i postavljam video na YouTube. Radim puno radno vrijeme i to je zamorno da budem iskrena. Zato sebe nagrađujem putovanjima", naglasila je.

Radeći polako se navikava na život u Bosni i Hercegovini i lokalnu hranu koju zna kuhati, ali ipak joj nedostaju Filipini i njena porodica.

"Moji pratioci znaju da smo moja porodica sa Filipina i ja zaista tužni zbog zdravstvenog stanja mog oca. Zahvalna sam na svim zdravstvenim željama za mog tatu. Njegovo stanje je sve gore i zaista mi znači što ima neko ko zaista želi da mu stanje bude bolje. Hvala što podržavate mene i moj porodični YouTube kanal. Cijenim svu vašu podršku i zahvalni smo vam. "Ingrid u Bosni" će nastaviti da snima videe za vas", poručila je na kraju našeg razgovora.

(akta.ba)

Vijeće ministara BiH je zadužilo Državno povjerenstvo za granicu Bosne i Hercegovine da u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova BiH obnovi kontakt s partnerima iz Republike Srbije i nastavi suradnju na izradi upotpunjenog prijedloga ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.

Ministarstvo civilnih poslova u tom pravcu stvorit će tehničke preduvjete za rad Državnog povjerenstva za granicu BiH.

Prethodno je Vijeće ministara BiH usvojilo Izvješće Ministarstva civilnih poslova o dosadašnjim aktivnostima u vezi s razgraničenjem između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, koje će biti dostavljeno Predsjedništvu BiH.

Posljednja sjednica Međudržavnog diplomatskog povjerenstva za državnu granicu između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije održana je 10. 5. 2010. godine.

Podsjećamo da je polovicom maja 2019. godine potpisan Protokol o utvrđivanju tromeđne granične točke između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije, koji je stupio na snagu 2020. godine.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Federalni hidrometeorološki zavod BiH izdao je narandžasto upozorenje zbog visokih dnevnih temperatura zraka.

Upozerenje se izdaje za period od 22. do 27. augusta. Maksimalne temperature zraka u tom periodu bit će između 33 i 40 stepeni, lokalno u sjevernim područjima Bosne i u unutrašnjosti Hercegovine i do 42 stepena.

Mogući su zdravstveni rizici među ugroženim osobama, kao što su starije i vrlo mlade osobe, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

U nedjelju je pedesetak žena i muškaraca, u znak solidarnosti sa muslimankama kojima je zabranjeno kupanje na jednoj od plaža u Trstu, obuklo burkinije.

Oko 50 žena i nekoliko muškaraca okupalo se danas obučeno na popularnoj gradskoj plaži Pedočin u Trstu, koja ima odvojene prostore za muškarce i žene.

Učinili su to u znak solidarnosti sa muslimankama koje prije sedmicu dana nisu smjele plivati ​​na ovoj plaži u Trstu jer su nosile burkinije , prenosi italijanska novinska agencija Ansa.

Nakon što su se kupale u moru uglavnom u donjem rublju, a neke i u burkiniju, jedna od žena danas je rekla da su se na to odlučile jer žele poručiti da je pogrešno ne dozvoliti drugim ženama da plivaju u moru.

Plaža Pedočin jedina je u Evropi koja je zidom podijeljena na ženski i muški dio. Razdvojena je od svog otvaranja početkom 20. vijeka.

U Tržiču, udaljenom 30-ak kilometara, gradonačelnica Lige desnog centra Anna Maria Cisint već je najavila da će ženama do oktobra biti zabranjeno kupanje u burkiniju ili drugoj odjeći. Burkini su kupaći kostimi koje neke muslimanke koriste za pokrivanje tijela i kose dok plivaju.

Bruto domaći proizvod (BDP) BiH po stanovniku je prošle godine iznosio 65 posto ispod prosjeka EU, a stvarna individualna potrošnja bila je 58 posto ispod prosjeka Evropske nije, podaci su Eurostata.

BDP Crne Gore po stanovniku u 2022. godini iznosio je 50 posto ispod prosjeka EU, Srbije 56 posto, Sjeverne Makedonije 58 posto, a Albanije 66 posto ispod prosjeka EU, objavila je Agencija za statistiku BiH.

Luksemburg je lani imao daleko najveći BDP po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovo poređenje, što je dva i po puta iznad prosjeka EU, Irska je na drugom mjestu među državama članicama EU sa 133 posto iznad prosjeka, a slijede Danska, Nizozemska, Austrija, Švedska i Belgija, svaka sa BDP-om po stanovniku 20 posto iznad prosjeka.

Zemlje Efte - Norveška, Švajcarska i Island imaju nivo BDP-a po stanovniku od 112 posto, odnosno 54 posto i 28 posto iznad prosjeka EU, a Njemačka, Finska, Malta i Francuska su ostale članice Unije sa BDP-om po stanovniku iznad prosjeka.

Italija, Slovenija, Kipar i Češka imale su u 2022. godini BDP po stanovniku manji od 10 posto ispod prosjeka EU, a Litvanija, Estonija, Španija i Poljska između 10 i 20 posto ispod prosjeka.

BDP po stanovniku Mađarske, Portugalija, Rumunije, Latvije i Hrvatske bio je 30 posto ispod prosjeka, zemlja kandidat Turska, zatim Slovačka i Grčka imale su BDP po stanovniku 40 posto ispod prosjeka, a Bugarska 41 posto ispod prosjeka EU.

Luksemburg je imao najviši nivo stvarne individualne potrošnje po stanovniku od svih 36 zemalja uključenih u ovo poređenje, sa 38 posto iznad prosjeka EU, slijede zemlje Efte - Norveška i Island, svaka sa stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku 20 posto iznad prosjeka, dok su zemlje kandidti bile između 20 i 60 posto ispod prosjeka Unije.

Osim 27 zemalja članica EU, u analizu su uključene i tri zemlje članice Efte - Island, Norveška i Švajcarska, te zemlje kandidati za članstvo u EU - Albanija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.

(klix.ba)

Gorivo ponovno ide prema cijeni od 3 KM po litri.

Iako se činilo da će nakon prošlogodišnjih potresa na tržištu zbog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji ova godina donijeti neke bolje vijesti, njih uglavnom nema, a svakodnevne udare na džep građani sve teže podnose, piše Večernji list BiH.

Barel nafte na globalnoj razini rastao je sedmu sedmicu zaredom, što je najdulji niz još od početka 2022. godine. Prošlog petka dogodio se blagi pad. Međutim, to je još nedovoljno da pričamo o nekom trendu. Objavljeno je i da je potražnja za naftom dosegnula rekordna 103 miliona barela dnevno u junu, a rekord bi mogao pasti već u augustu.

S druge strane, proizvodnja je značajno usporila zbog dobrovoljnih smanjenja proizvodnje Saudijske Arabije i Rusije, a i Organizacija zemalja izvoznica nafte sa svojim saveznicima od kraja prošle godine ograničava proizvodnju te su nedavno produljili ograničavanje do 2024.

Faza dezinflacije

Ekonomski analitičar Neven Vidaković nedavno je za Poslovni dnevnik istaknuo da je aktualnu situaciju kreirala Kina.

– Taj rast na tržištima, ako je stabilan i polagan, u jednom trenutku prelije se na potrošače i što se više nastavlja, to će se više prelijevati na potrošače. Problem je što smo ušli u fazu dezinflacije i smanjenja stopa inflacije u Europi i Americi. Ali ako se trend rasta nastavi, onda će ponovno doći do inflatornog udara, do rasta inflacije. Sve ovo što se događa s cijenom nafte dizajnirala je Kina. Što se tiče samih priprema, ako čitate kineske knjige, onda ćete vidjeti da oni sve dugoročno planiraju. Kina je ove stvari osmislila u 80-ima i 90-ima. Pripremala se za njih od 20 do 30 godina. U egzekuciju plana krenula je 2018. godine. Od ruskog smanjenja proizvodnje nafte do saudijsko-arabijskog smanjenja, to je sve diktirano od tih zemalja s ciljem da se oslabe zapadne G7 ekonomije – kazao je Vidaković.

Svijet je stigao do “tačke otpora” jer se probijaju razine koje se smatraju još donekle stabilnima, a to je barel nafte od 82 dolara. Ako cijena barela ode iznad 90 dolara, povećat će se i inflacija, a središnje banke bit će pod ogromnim pritiskom jer će se stvoriti slika da borba protiv inflacije nije uspjela. Što se tiče BiH, malo je sretnih zbog rasta cijena goriva, a među njima su i vlasnici benzinskih pumpi. Jedan od većih u BiH priča kako ni sam nije zadovoljan ovom situacijom.

– Nas se proziva za profiterstvo, ali ko poznaje ovu problematiku, zna da je to daleko od istine. Naša marža je ograničena na 20 feninga, preko toga ne možemo ići, bilo da gorivo dođe na 1 KM ili na 5 KM po litri. Ja bih bio najsretniji da ono maksimalno pojeftini. Zamislite koliko je firmi u problemima zbog svih ovih situacija. Imamo brojne neplatiše, ljude koji su do jučer odlično poslovali, a sad ne mogu izmirivati obveze, među ostalim i to gorivo. Na kraju krajeva, i naše cisterne idu na gorivo, pa bi i nama u interesu bilo da su cijene niže. Međutim, pogledajte cijenu barela i zamislite po kojim cijenama mi plaćamo to gorivo – priča poduzetnik.

Nažalost, aktualna situacija ne ide ni u prilog mogućem smanjenju cijena osnovnih proizvoda. Iako su cijene proteklih mjeseci padale “na kapaljku”, to se donekle, ipak, događalo.

– Kad raste cijena goriva, to je trgovcima razlog da povećaju cijene, a kad se cijena goriva smanjuje, onda šute i ne spominju pojeftinjenja. Kod nas je proces pojeftinjenja bio previše spor, a više nije zanimljivo ni u Hrvatsku ići u kupnju jer ono što bismo, preračunato iz kuna, plaćali u markama nekad, danas je u eurima. Sve je dvostruko poskupjelo. Sad opet raste cijena goriva i već znamo da to nije dobro – komentiraju kupci.

Nažalost, BiH je ovisna o uvozu i mi ne možemo dirigirati cijene, već nam ih dirigiraju drugi.