Kantonalna bolnica Zenica (KBZ) potpisala je ugovore o izvođenju građevinskih radova na proširenju Koronarne jedinice Odjeljenja za kardiologiju i izgradnju objekta za preradu medicinskog otpada u Odsjeku za tretman i zbrinjavanje medicinskog otpada pri Odjelu za higijensko epidemiološki nadzor.

Sredstva za navedene projekte osigurala je Vlada Zeničko-dobojskog kantona, i to 700.000 KM za proširenje Koronarne jedinice koje je opredijelila u budžetu Ministarstva zdravstva te 743.703,48 KM iz budžeta Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije u okviru projekta Nabavka opreme za tretman infektivnog otpada iz 2020. godine, kojim se želi riješiti pitanje zbrinjavanja infektivnog otpada u četiri zdravstvene ustanove u ovom kantonu, među kojima je i Kantonalna bolnica.

Opća bolnica Tešanj i domovi zdravlja u Zavidovićima i Visokom su ranije stavili u funkciju isporučene sterilizatore, dok će Kantonalna bolnica dva nabavljena sterilizatora smjestiti u objekat za čiju je izgradnju ove sedmice potpisan ugovor, a radovi će se finansirati iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša ZDK-a u iznosu od 150.000 KM, koja su prošle godine odobrena ovoj zdravstvenoj ustanovi.

Direktor Kantonalne bolnice dr. Tarik Zulović zahvalio se Vladi ZDK-a što je prepoznala važnost finalizacije ova dva projekta, a posebno je istakao značaj proširenja Intenzivne koronarne jedinice Odjela za kardiologiju, koja trenutno ima šest kreveta.

- Radovi počinju ovih dana i trebali bi biti završeni za šest mjeseci. Koronarna jedinica će dobiti novih 10 kreveta na 250 kvadrata prostora, tako da ćemo u ovoj jedinici imati ukupno 16 kreveta, što će značajno poboljšati uslove za pacijente i osoblje, a time i podići kvalitet zdravstvene usluge. Za KBZ je veoma značajan i projekat zbrinjavanja infektivnog otpada, jer ćemo dugoročno riješiti ovo pitanje - rekao je dr. Zulović.

Press služba ZDK

 IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

„MADI“ d.o.o. Tešanj raspisuje konkurs za dodjelu stipendija za studente: Veterinarskog fakulteta, Mašinskog fakulteta i Elektrotehničkog fakulteta, upisane u akademskoj 2023/2024. godini.

Pravo na prijavu imaju redovni i vanredni studenti koji se školuju na gore navedenim akreditovanim visokoškolskim ustanovama u BiH.

Kandidati koji žele aplicirati za stipendiju mogu to uraditi putem pošte slanjem prijave na adresu „MADI“ d.o.o. Tešanj, Poslovna zona Vila 16 – 74260 Tešanj, ili apliciranjem na mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..

Krajnji rok za apliciranje je 15.10.2023. godine do 16:00 sati.

USLOVI ZA DODJELU STIPENDIJE:
• državljanin Bosne i Hercegovine;
• redovno ili vanredno upisani studenti, Veterinarskog fakulteta, Mašinskog fakulteta ili Elektrotehničkog fakulteta:
- prve, druge ili treće godine dodiplomskog/bachelor studija na akreditovanim visokoškolskim ustanovama na području čitave Bosne i Hercegovine (ovo se odnosi
na studente čiji dodiplomski/bachelor studij traje 3 godine);
- prve, druge, treće ili četvrte godine dodiplomskog/bachelor studija na akreditovanim visokoškolskim ustanovama na području čitave Bosne i Hercegovine (ovo se odnosi na studente čiji dodiplomski/bachelor studij traje 4 godine);
- prve i druge godine diplomskog/master studija na akreditovanim visokoškolskim ustanovama na području čitave Bosne i Hercegovine (ovo se odnosi na studente čiji master studij traje do 2 godine);
- prve, druge, treće, četvrte i pete godine integrisanog studija na akreditovanim visokoškolskim ustanovama na području čitave Bosne i Hercegovine (ovo se odnosi na studente čiji integrisani studij traje 5 godina);

Prije donošenja konačne odluke o stipendiranju, s kandidatima koji uđu u uži izbor za dodjelu stipendije obavit će se intervju.

Kandidati su na intervju dužni ponijeti sljedeće dokumente:
• ličnu kartu,
• potvrdu o prebivalištu i
• indeks

Izabrani kandidati za stipendiranje dužni su prije potpisivanja ugovora o stipendiranju dostaviti sljedeću dokumentaciju:
• rodni list
• uvjerenje o državljanstvu
• uvjerenje o nekažnjavanju
• kopiju l.k. i kopiju prijave mjesta boravka
• potvrdu o studiranju
• uvjerenje o položenim ispitima u toku studija

Potpisivanjem Ugovora o stipendiranju kandidat se obavezuje na volonterske aktivnosti za vrijeme studiranja, u sklopu aktivnosti „MADI“ d.o.o. Tešanj, kao i na obavezno zasnivanje radnog odnosa u društvu „MADI“ d.o.o. Tešanj, a nakon završenog školovanja.

Više informacija o volonterskim aktivnostima i o uslovima zasnivanja radnog odnosa, kandidati će dobiti prilikom intervjua.

„MADI“ d.o.o. Tešanj zadržava pravo da pri selekciji kandidata u obzir uzima socio-ekonomsko stanje aplikanta, usmjerenje na fakultetu, kao i druge okolnosti.

Neblagovremene prijave se neće uzeti u razmatranje.

"MADI" d.o.o Tešanj

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija”mZenica, obavještava kupce da će dana 14.09.2023.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
1.Trafo područje Agići br.1058, od 09:00 do 11:00 sati
2.Trafo područje Zlatići br.1017, od 12:00 do 15:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Više od 5.000 ljudi je poginulo, a 10.000 nestalo nakon što su obilne kiše u sjeveroistočnoj Libiji uzrokovale rušenje dviju brana, što je dovelo još vode u već poplavljena područja.

Objavljene su satelitske snimke poplavljenog područja snimljene u augustu i nakon poplava.

Tariq al-Kharraz, predstavnik vlade, rekao je da je cijela naselja odnijela voda i da je more odnijelo mnoga tijela.

Dodao je da očekuje da će broj mrtvih porasti iznad 10.000. Isti broj spominjale su Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Tamer Ramadan, voditelj delegacije Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca u Libiji, rekao je da je broj mrtvih ogroman.

U istočnom gradu Derni, koji je doživio najgore razaranje, čak 6000 ljudi i dalje se vode kao nestali, rekao je Othman Abduljalil, ministar zdravstva u istočnoj administraciji Libije, za libijsku Almasar TV. Situaciju je nazvao “katastrofalnom” kada je u ponedjeljak obilazio grad.

Mrtvačnice su pune

Bolnice u Derni više ne rade, a mrtvačnice su pune, rekao je Osama Aly, glasnogovornik službe hitne pomoći.

Tijela su ostavljena ispred mrtvačnica na pločnicima, dodao je za CNN.

“Ne postoje hitne službe. Ljudi trenutno rade na skupljanju tijela”, rekao je Anas Barghathy, liječnik koji trenutačno volontira u Derni.

(fokus.ba)

Anketa Agencije za statistiku BiH je pokazala da je broj nezaposlenih oko 179.000, što je skoro duplo manje od zvaničnih podataka koje je o broju nezaposlenih objavila Agencija za rad i zapošljavanje BiH, a koji iznosi 346.634.

Naime, prema anketi Agencije za statistiku BiH, u drugom kvartalu ove godine nezaposleno je bilo 179.000 osoba, dok su prema posljednjim podacima Agencije rad i zapošljavanje u BiH iz maja ove godine nezaposlene 346.634 osobe.

Sagovornici "Nezavisnih" smatraju da se ova drastična razlika u brojevima ogleda u tome da su mnogi registrovani na zavodima za zapošljavanje zbog zdravstvenog osiguranja, jedan dio radi na crno, dok su neki od njih otišli u inostranstvo.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, rekao je za "Nezavisne", da je broj nezaposlenih mnogo veći jer se pretpostavlja da su mnogi registrovani u zavodima za zapošljavanje primarno zbog zdravstvenog osiguranja.

"Neki od njih rade u sivoj ekonomiji, a neki čak i ne žive stalno u BiH. Ipak se ovi podaci ne bi smjeli odbacivati i vjerovatno je stvarni broj barem između ova dva, prije da je ovaj manji sasvim korektan i pouzdan jer je riječ o procjeni. U svakom slučaju, sam broj, koji god da se smatra tačnim, ne znači da je struktura nezaposlenih odgovarajuća i da je ono što poslodavcima treba, niti da svi oni zaista aktivno traže posao", kazao je Gavran.

Među onima koji stvarno traže posao, a kvalifikacijama i iskustvom odgovaraju potrebama poslodavaca, kazao je Gavran, mnogi očekuju mnogo više nego što su neki poslodavci spremni da ponude i tako dolazi do neusklađenosti ponude i tražnje.

"Tako da posao u BiH i dalje nije lako naći ako imate visoka (ili čak realna) očekivanja, jer mnogi poslodavci i dalje nisu spremni da se odreknu višeg profita da bi ponudili više plaće i bolje uslove rada zaposlenima", naveo je Gavran.

Istakao je da su zahtjevi za uvozom radne snage u nekim slučajevima opravdani, kada su ponuđeni uslovi adekvatni, ali smatra da nema dovoljno odgovarajuće radne snage u BiH na raspolaganju.

"Mislim da je kombinacijom rasterećenja poslodavaca, poboljšanjem plaća i uslova rada i prekvalifikacijom, odnosno dodatnim obukom nezaposlenih moguće povezati veći broj nezaposlenih i poslodavaca u zajedničkom interesu i da je to jedino pravo rješenje, a eventualno uvoz radne snage dozvoliti tek za rijetke slučajeve kada je to neophodno i samo privremeno, dok sami ne odškolujemo ili obučimo potrebne radnike među domaćim stanovništvom", naglasio je Gavran.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kazao je da je većina osoba registrovana u zavodima za zapošljavanje jer od toga ostvaruje određene beneficije.

"Najvažnija od njih je pravo na zdravstveno osiguranje. Zavisno od toga u kojem ste kantonu ili entitetu, zagarantovana su još neka druga prava ako ste registrovani u zavodu za zapošljavanje. Ipak, ključno je zdravstveno osiguranje, a ljudi registrovani rade na crno, u Njemačkoj ili uopšte ne žele da rade. Naše procjene govore da tri četvrtine prijavljenih u zavodima za zapošljavanje nisu aktivni tražioci posla. Ono što je bitno je da je Republika Srpska ovaj problem riješila, oni su ukinuli zdravstveno osiguranje za nezaposlene, i drugačije su to regulisali. Potrebe za radnom snagom su velike, a u Federaciji BiH trenutno nedostaje najmanje 20.000 radnika. Tržište se iznivelisalo da je ponuda veća od potražnje i ljudi sada biraju poslove. Ljudi fali u građevini, u industriji, u ugostiteljstvu...", zaključio je Smailbegović.

(N.N.)

Danas u Bosni i Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost.

Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 21°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 28 i 34°C.

U četvrtak, 14.09.2023., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U poslijepodnevnim i večernjim satima u Bosni se očekuju lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom uglavnom na području Krajine, sjeveru i sjeveroistoku.

Vjetar slab do umjerene jačine većinom zapadnog i jugozapadnog smjera. U sjevernim područjima vjetar je sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 17°C, na jugu zemlje do 22°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 29°C.

U petak, 15.09.2023., u Hercegovini pretežno sunčano. U Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U poslijepodnevnim satima lokalni pljuskovi i slaba grmljavina su mogući u zapadnim, centralnim i istočnim područjima Bosne i sjeveru Hercegovine.

Vjetar slab, u Bosni sjevernog i sjeverozapadnog smjera, a u Hercegovini vjetar jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 20°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 24 i 28°C, na jugu zemlje do 30°C.

U subotu, 16.09.2023., u Bosni i Hercegovini djelomično vedro. Vjetar slab, većinom južnog i jugozapadnog smjera. U sjevernim područjima vjetar je istočnog i sjeveroistočnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 20°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 30°C.

Snažan potres kasno u petak pogodio je Maroko. U nekoliko marokanskih gradova je uništio pojedine zgrade i natjerao ljude da napuste svoje domove.

Broj mrtvih u zemljotresu u Maroku porastao je na 632, javlja CNN.

Povrijeđeno je 329 ljudi, objavila je marokanska državna televizija Al Aoula pozivajući se na Ministarstvo unutrašnjih posova. Pedeset i jedna osoba je u kritičnom stanju.

Geološki zavod Sjedinjenih Američkih Država procjenjuje da bi broj stradalih mogao ići i do 1.000.

Marokanski centar za transfuziju i hematologiju poziva ljude da daju krv za pomoć žrtvama u nevolji nakon zemljotresa u petak, objavila je državna televizija u subotu.

Spasilački timovi u Maroku imaju poteškoća da stignu do područja koja su najviše pogođena zemljotresom u petak navečer jer su obližnji putevi oštećeni i blokirani, izvijestila je državna televizija Al Aoula.

Potres magnitude 6,8 pogodio je nešto poslije 23 sata po lokalnom vremenu na relativno maloj dubini od 18,5 kilometara (11,4 milja), prema podacima američkog Geološkog zavoda. Zavod Maroka zabilježio je potres od 7,2.

Epicentar zemljotresa bio je u planinama Visokog Atlasa koje se nalaze oko 72 kilometra (44,7 milja) jugozapadno od Marakeša, grada od oko 840.000 ljudi i popularne turističke destinacije.

Johnatan Stewart, profesor građevinarstva i inženjerstva zaštite životne sredine sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu, kazao je kako će sada uslijediti niz potresa te kako se očekuje da će jačina ovih naknadnih potresa biti u do pet stepeni.

Druga mogućnost, iako vrlo mala, bila bi da je ovo preteča još jačeg potresa, rekao je on.

Stewart je rekao da, iako je potres bio 30 puta slabiji od potresa magnitude 7,8 koji je pogodio Tursku ranije ove godine, ipak je oslobodio “ogromnu količinu energije” i vjerovatno će napraviti značajnu štetu.

Rekao je da je epicentar potresa u Maroku bio u području srednje ploče, što je relativno neobično za veliki zemljotres.

Oko 19.000 građana BiH hrani se u 57 javnih kuhinja širom zemlje.

Ako bismo sve njih okupili u jednu lokalnu zajednicu, dobili bismo cijeli jedan Bužim, Foču, Goražde, Ilijaš, Kotor Varoš ili Gornji Vakuf, jer su navedene opštine, prateći popis iz 2013. godine, imale pojedinačno oko 19.000 stanovnika.

A ako se želi dodatno ući u slična poređenja, onda treba reći i da, kada bi svi korisnici javnih kuhinja bili zajedno, oni bi brojno nadjačali više od 60 odsto opština u Republici Srpskoj, te preko 20 opština u Federaciji BiH.

Ništa ovo nije iznenađujuće, poručuje struka za “Nezavisne novine”, a tvrde da je stanje mnogo gore, bez obzira na to što, prije svih nadležni, nikada to neće “prevaliti preko usta”.

Predstavnica Razvojnog programa UN u BiH Amina Omičević nedavno je tokom radionice “Hrana za sve – regionalni dijalozi o ostvarivanju prava na topli obrok u BiH” kazala da u 70 opština i gradova u Republici Srpskoj i Federaciji BiH nema ove usluge.

“Većinu javnih kuhinja finansiraju ili građani, organizacije civilnog društva ili opštine i gradovi. Jedan dio finansiranja dolazi i s višeg nivoa – kantonalnog ili entitetskog”, izjavila je Omičevićeva.

Samo u Narodnoj kuhinji u Doboju, koja je s radom počela nakon stravičnih poplava 2014. godine, svakodnevno se prave obroci za 151 građanina, a donacije za ovu ustanovu, poručuju nadležni, stižu gotovo neprestano.

U koliko teškoj situaciji se nalaze građani, te država uopšte, bez obzira na to što mnogi ne žele da priznaju, dokaz je i postojanje javne kuhinje za bebe u Bratuncu.

Frapantno je reći da je to jedina takva ustanova u Evropi, a njene usluge trenutno koristi čak 60 beba.

To je, prema riječima predsjednice Udruženja “Obraduj nekoga” Aide Sadiković Mehonić, duplo veći broj nego kada je ova ustanova otvorena, u novembru 2021. godine.

“Trenutno smo nabavili hranu za septembar. Planiramo sredinom ili krajem ovog mjeseca pokrenuti akciju za nabavljanje hrane za oktobar, s obzirom na to da su sredstva koja je donirao premijer Kantona Sarajevo za prošlu godinu već potrošena. Sada isključivo zavisimo od donacija fizičkih ljudi, odnosno naših građana. Sada idemo sa sakupljanjem mjesec za mjesec”, rekla je ona, dodajući da je od otvaranja kuhinje 200 beba od njih dobilo obrok.

Ona je navela da su im na mjesečnom nivou potrebne tri palete mlijeka, a bebe korisnice kuhinje dobijaju i kašice i druge proizvode za ishranu beba. Problem su im, kako kaže Mehonićeva, stvorile inflacija i poskupljenja.

“Novčana vrijednost projekta je oko 180.000 KM godišnje. U to su, isključivo, uračunati hrana, mlijeko, oprema za bebe, kreveci, kolica i sve što je potrebno da se kupi i uvijek je tu specijalna dohrana za bebe koje imaju alergije, koje imaju neke probleme. Ta hrana je jako skupa”, navela je ona.

Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne, kaže u razgovoru za “Nezavisne novine” da je situacija mnogo teža od svega rečenog.

“Građani BiH su veoma ponosni ljudi”, naglašava Arnautović, te nastavlja:

“Mi imamo jako puno, pogotovo penzionera koji su čitav život radili da bi obezbijedili sebi penziju, a za koju znamo da je minimalna, koje je još uvijek stid otići i do javne kuhinje, a koji su sasvim sigurno ‘zreli’ za takve stvari. Takođe, da dio njih nema djecu u inostranstvu i da im oni ne šalju pomoć, definitivno bismo imali još više gladnih i siromašnih, a javne kuhinje bi imale znatno više korisnika.”

Arnautović ističe da je nezadovoljan činjenicom da država BiH dosad nije našla za shodno da pomogne najugroženijim kategorijima stanovništva.

“To su i oni ljudi koji imaju minimalna primanja, ali i oni koji uprkos teškoj situaciji ne žele da se pomire da su u problemu. Zaista mislim da bi se moralo pomoći ne samo tih 19.000 ljudi, nego i svima koji su u problemu, a takvih je mnogo više. Ako se ovako nastavi, biće još teže u godinama koje dolaze”, istakao je Arnautović.

(N.N.)