U tradicionalno industrijskom kantonu kakav je Zeničko-dobojski, sve više ljudi se okreće poljoprivredi.

Niču novi plastenici, plantaže malina, farme čiji vlasnici mogu računati i na solidne podsticaje kantona. Iako je proizvodnja zbog nepogoda nešto podbacila, primjeri koje donosimo pokazuju da je u poljoprivredi itekako moguće osigurati egzistenciju.

Na imanju u Vražalama kod Zenice Pašanbegovići u četiri plastenika na godinu proizvedu oko deset tona povrća, najviše paradajza. Proizvodnja je ove godine zbog vrelina nešto podbacila, no ipak ne toliko da bi ugrozilo njihovu egzistenciju.

Jedni proizvode povrće, no sve je više onih koji se okreću proizvodnji maline. Samo jedna zadruga, Pronatura iz Zenice, otkupila je do sada 500 tona ovog voća, a do kraja berbe planira još 100 tona. Otkup je veći nego prošle godine, iako je ova zbog vremenskih nepogoda za malinare bila nešto lošija.

U poljoprivredi je do posla moguće uz ne tako velika ulaganja. A tu su i podsticaji kantona. Pet marka za svaki kvadrat pod plastenikom, 20 feninga za proizvedeni kilogram maline i još 10 feninga za otkupljeni kilogram, razlog je što se ovoj perspektivnoj grani okreće sve veći broj ljudi.

Ukupni podsticaji Ze-do kantona za poljoprivredu ove godine iznose 2 i po miliona maraka, značajno više nego prethodne. Raste i broj registrovanih obrta, posebno kada se radi o farmama muznih krava, proizvodnji pilića te podizanju plastenika.

Domaće maline završavaju na trpezama širom svijeta. Iako je otkupna cijena nešto niža nego prethodnih godina, malina sa domaća plantaža te povrće iz naših plastenika dobar su primjer da je u poljoprivredi moguće osigurati egzistenciju.

Zenit.ba