Svilanović je to kazao povodom početka projekta "Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja" (ESAP) koji je predstavljen na konferenciji koju su organizirali RCC i Međunarodna organizacija rada (ILO), uz podršku Generalne direkcije Evropske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti.
ESAP je regionalni projekt koji s tri miliona eura finansira Evropska unija (EU), dok će ga u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji realizirati RCC i ILO.
Izrazio je poštovanje prema naporima koje su uložile vlade u Beogradu, Podgorici i Skoplju, jer su uradile nešto više o pitanju povećanja nivoa zaposlenosti u regionu.
Međutim, generalni sekretar RCC-a smatra da je problem i dalje veliki. Stoga će, kako je rekao, tokom naredne tri godine, koliko će projekt trajati, nastojati podržati ekonomske reformske programe i politiku koje su sve vlade iz regiona definirale na unapređenju nivoa zaposlenosti.
- Najizraženiji problem je kada su u pitanju mladi, jer ako ste mladi i imate posao u regionu, onda pripadate manjini u društvu - istakao je, dodajući da je jedino pravo rješenje angažiranje privatnog biznisa zajedno s naporima vlada.
Međutim, ukazao je na brzinu kojom se otvaraju nova radna mjesta i pokreću novi poslovni poduhvati, zaključujući da je u tom pogledu statistika porazna.
- Na 1.000 ljudi sposobnih da rade u BiH, formira se samo 0,1 novih malih preduzetničkih inicijativa. To je najniži broj u regionu - naglasio je Svilanović te naveo da je najveći broj u Crnoj Gori, gdje na 1.000 ljudi ima 6,9 novih poslovnih poduhvata, u Bugarske taj broj iznosi 8,9, a u Estoniji više od 16 novih poslova.
Kazao je da će stoga nastojati podržati vlade zemalja u regionu i omogućiti privatnom sektoru da otvori nova radna mjesta.
- Također pomoći ćemo vladama da definiraju svoju nacionalnu politiku zapošljavanja, imajući u vidu najbolja iskustva, ne samo iz regiona, već i iz zemalja EU - dodao je.
Putem ovog projekta će, kaže, pogledati šta je dobro, a šta ne u regionu, te omogućiti da svi u regionu imaju zajedničku ideju šta je uspjelo, a šta ne u praksi svake pojedine države.
Osim navedenog, cilj projekta je da pomognu vladama da stalno budu fokusirane na povećanje zaposlenosti i unapređenje ekonomskog upravljanja, te je u tom smislu, smatra generalni sekretar RCC-a, važno podržati i institucije koje trebaju primijeniti politike, a to su ministarstva koja se bave pitanjima rada i zapošljavanja, kao i nacionalne službe za zapošljavanje.
Šef tima ILO-a za tehničku podršku dostojanstvenom radu i direktor kancelarije za srednju i istočnu Evropu Antonio Graziosi pojasnio je ulogu ILO-a u ovom projektu te kazao da je njihov glavni cilj umrežavanje institucija koje se bave tržištem rada na zapadnom Balkanu i njihovo povezivanje s EU.
Također, nastojat će ostvariti saradnju s institucijama kao što su ministarstva rada, inspekcijama, socijalnim partnerima… koji bi učili iz iskustava, razmjenjivali ih i prilagođavali svojim kontekstima.
Naveo je još neke od ciljeva ILO-a, između ostalih, jačanje kapaciteta socijalnih vijeća da bi pomogli donošenju odgovarajućih propisa i politika u oblasti zapošljavanja i rada, promociju kolektivnog pregovaranja između poslodavaca i zaposlenika te jačanje kapaciteta inspekcije rada da bi osigurali usklađenost s postojećim radnim zakonodavstvom.
Za očekivane rezultate projekta kazao je da bi sada bilo preambiciozno davati dijagnoze, ali da će projekt svakako doprinijeti smanjenju nezaposlenosti tokom sljedeće tri godine.
Zaključio je da će rezultati doći vremenom, kako institucije iz oblasti tržišta rada budu usvajale odgovarajuće programe, politike i pristupe te da uticaj ovog projekta ima dugoročnu perspektivu.
Ministarska konferencija okupila je relevantne predstavnike vlada iz šest ekonomija zapadnog Balkana, a bit će održane i dvije panel diskusije "Poticanje zapošljavanja mladih - glavni izazov i važna mogućnost za budućnost" i "Bolje upravljanje tržištem rada - zajednička odgovornost".
(FENA) E.F.