Na funkciji ambasadora BiH u ovoj zemlji Perzijskog zaljeva Halilović se nalazi od septembra 2015. godine, a dosadašnju bilateralnu saradnju sa Kuvajtom ocjenjuje jako dobrom, uz naglasak da je ekonomsku saradnju moguće mnogo više unaprijediti. Navodi podatak da je novoimenovani ambasador BiH u roku od tri dana predao akreditivna pisma emiru države, što govori o prijateljstvu i saradnji dviju zemalja.

Govoreći o dosadašnjim aktivnostima, on podvlači da Ambasada svaki dan radi za BiH.

- Organizovali smo promociju bosanskih proizvoda sa Vanjskotrgovinskom komorom Kuvajta i VTK BiH. Prisustvovali smo i sajmu nekretnina gdje smo zajedno sa ministrom trgovine i investicija Kuvajta Jusufom Alijem prezentirali projekt outleta koji bi se trebao graditi na području općine Ilijaš. Također, sa predstavnicima namjenske industrije BiH prisustvovali smo i sajmu vojne opreme - kazao je.

Halilović podvlači da u Kuvajtu trenutno živi oko 150 bh. državljana. Ambasada je zatražila zvanične i precizne podatke o državljanima BiH od Službe za strance, posebno imajući u vidu situaciju u regionu, te prvu i osnovnu misiju zaštite prava i interesa građana BiH.

- Zajednica Bosanaca i Hercegovaca u Kuvajtu je raznolika - tu su doktori, treneri, radnici, profesori...Naši državljani su u raznim segmentima u Kuvajtu. Sa osobljem Ambasade sam dogovorio da bh. građani ne čekaju na naše usluge - istaknuo je.

Najavljujući buduće aktivnosti, ambasador Halilović izdvaja intenzivan rad na organizovanju konferencije u Kuvajtu koja bi okupila vlasnike kompanija iz BiH i Kuvajta u cilju razmatranja tješnje saradnje.

- Naša ideja je da se na toj konferenciji prezentuje BiH. Imamo veliki zahtjev kuvajtskih građana oko pravne regulative knjiženja imovine u BiH. Mislimo skupiti sve zainteresovane firme iz Kuvajta koje posluju u BiH, ali i firme iz BiH koje su otvorene u BiH na principu kuvajtskog kapitala, gdje bi razgovarali o saradnji - naveo je.

U planu je da predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić bude pozvan da otvori taj skup. Ujedno, konferencija bi bila prilika i za razgovor o aktivnostima sa Ministarstvom vanjskih poslova Kuvajta u vezi zahtjeva da u prvoj fazi nosioci diplomatskih i službenih pasoša BiH budu izuzeti od viznog režima, a da se nosiocima običnih pasoša vize za Kuvajt izdaju na aerodromu, jer BiH prema kuvajtskim građanima ima bezvizni režim.

Halilović saradnju sa Vanjskotrgovinskom komorom Kuvajta ocjenjuje izrazito dobrom, naglašavajući da ne favorizuju nijedan poseban proizvod u toj zemlji, ali favorizuju proizvode BiH. Mišljenja je da, ukoliko su bh. proizvodi prepoznatljivi u Austriji i Njemačkoj, mogu biti prepoznatljivi i na policama u Kuvajtu.

- Generalno Kuvajt uvozi sve osim ribe. To govori koji proizvodi iz BiH su poželjni i imaju interes Kuvajta, a prvenstveno voda i svježe pileće meso. Kako sad postoji interes Turske za crvenim mesom iz BiH, mislimo da bi BiH mogla tražiti svoj interes u izvozu bijelog, pilećeg mesa. Tradicionalno sve porodice u Kuvajtu jedu piletinu. BiH ne može biti konkutrentna sa zamrznutom piletinom, ali može sa svježom - smatra ambasador.

On podvlači činjenicu da se u Kuvajtu ne može registrovati firma sa stopostotnim vlasništvom, već je moguće biti samo vlasnik 49 posto kapitala. To, smatra Halilović, govori koliko Kuvajt štiti prava i interese svojih građana.

Prezentirajući kuvajtske investicije u BiH, Halilović podvlači da je Kuvajtski fond za razvoj već investirao oko 30 miliona eura u puteve u BiH, putem Direkcije za ceste. Ambasada je dobila zahtjev putem Ministarstva vanjskih poslova BiH da razgovara sa predstavnicima Fonda, te su zatražili novu tranšu sredstava za BiH. U toku su pregovori o toj investiciji.

On podsjeća da je u BiH investirao Kuvajtski fond, ali smatra da ta sredstva mogu biti veća. Pojašnjava da je u nekretnine u BiH investiran privatni kuvajtski kapital. Namjerava steći uvid u sve projekte koje bi BiH mogla aplicirati Kuvajtu te spomenutu konfereciju iskoristiti za njihovu prezentaciju. Također naglašava da Kuvajtski fond i Kuvajtska investiciona agencija (KIA) investiraju samo u državne projekte.

- Tokom posjete ministra vanjskih poslova BiH Igora Crnatka Kuvajtu informisani smo da, na primjer, KIA ne finasira transakcije manje od 250 miliona dolara. BiH prema Kuvajtu mora doći sa kapitalnim projektima za sufinansiranje i investiranje, a zahtjev treba doći isključivo od državne vlade - ustvrdio je.

Ambasador je ujedno najavio službenu posjetu emira države Kuvajt Sheikha Sabaha Al-Ahmada Al-Jabera Al-Sabaha Bosni i Hercegovini, za koju je Predsjedništvo BiH uputilo zvanični dopis. Posjeta je prihvaćena, a bh. strana je za vrijeme posjete predložila april ili maj, što će zavisiti od protokola i zemlje domaćina.

- Tačno vrijeme njegova dolaska ne možemo potvrditi, ali posjeta je planirana u ovoj godini. Također, BiH će posjetiti i ministar vanjskih poslova Kuvajta - kazao je.

Osim trgovine i ekonomije, ambasador Halilović smatra da su kultura i obrazovanje važne i interesantne oblasti za buduću saradnju Kuvajta i BiH. Riječ je prvenstveno o razmjeni studenata, te organiziranju različitih izložbi na kojima bi bilo predstavljeno bh. kulturno naslijeđe.

Tokom posjete Ministarstvu obrazovanja Kuvajta, u okviru kojeg djeluje Agencija za certificiranje stranih univerziteta, razgovarao je o mogućoj razmjeni studenata. Trenutno je samo jedan univerzitet prošao tu proceduru, a narednih dana Ambasada će uputiti zahtjev za certificiranje još jednog univerziteta.

- Kao Ambasada se susrećemo sa zahtjevom kuvajtskih građana koji su već postali vlasnici nekretnina u BiH i razmišljaju da se njihova djeca nastave školovati u našoj zemlji. U Kuvajtu već ima jedna grupa od 15 do 20 bh. studenata, a od Ministarstva obrazovanja zatražili smo povećanje kote za bh. studente. Ambasada BiH ima pravo na godišnjem nivou predložiti dva studenta za stipendiju od oko 100 kuvajtskih dinara, karte i smještaj. Veliki broj studenata u međuvremenu postaju uposlenici u Kuvajtu - istaknuo je.

Rezimirajući kulturnu saradnju, Ambasada planira krajem mata ili početkom aprila napraviti izložbu bh. kulture uz učešće umjetnika, te predstavljanje folklora i ručnih radova.

(FENA) M.L.