Osim izmirenja tih obaveza, kako kaže, pokrenuta je revizija svih onih stvari koje su zatekli, uz pomoć Federalne uprave za inspekcijske poslove, što je rezultiralo ukidanjem 68 rješenja i obustavom isplate oko pet miliona KM budžetskih sredstava gdje  su utvrđene određene nepravilnosti i na osnovu toga je doneseno rješenje o povratu sredstava u budžet FBiH.

- Ovih dana pojedini korisnici su izvršili povrat sredstava u budžet od 56.530,60 KM. Naše opredjeljenje je da prioritet imaju proizvodnje i redovnost isplate poticajnih sredstava, ali i podrška investicijskim projektima, otvaranje kreditnih linija za finansiranje modernizacije i proširenja proizvodnje, povećanje kvaliteta proizvoda, povezivanje primarnih proizvođača sa tržištem - kazao je ministar.

Dedić napomninje  kada je preuzeo dužnost u Ministarstvu, "da je tada vladao prilično neuređen sistem".

-Ministarstvo je imalo, takoreći, loš imidž i fokus javnosti bio je usmjeren samo na isplatu poticajnih sredstava, koja su kasnila devet i više mjeseci, a ukupna dugovanja po osnovu poticaja u poljoprivredi iznosila su oko 50 miliona KM. Također, od 2011. nije bila usvojena srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora prema kojoj se provodi poljoprivredna politika, a koju usvaja Parlament FBiH. Za efikasnije upravljanje i održivo gospodarenje našim najznačajnijim resursima potrebno je imati kvalitetniji zakonodavni okvir, usvojene strateške i programske dokumente, što Ministarstvo i radi jer su u toku završne aktivnosti kada su u pitanju izmjene zakona o vodama, o poljoprivrednom zemljištu, o novčanim podrškama u poljoprivredi, te donošenje novog zakona o šumama, kao i program ruralnog razvoja i šumarski program. Stoga će ova godina biti godina daljeg razvoja i saniranja svega onoga što smo zatekli ovdje - rekao je Dedić.

Upitan da li će se i na koji način mijenjati program poticaja u ovoj godini, Dedić kaže da je poslao  dopis svim kantonalnim ministarstvima nadležnim za poljoprivredu, svim općinama, udruženjima i zadrugama sa zahtjevom da  dostave prijedloge za poboljšanje mjera poticaja u ovoj godini kako bi imali efikasnije poticajne mjere.

-  Prošle godine smo kasnili sa budžetom, zbog čega je kasnio i program poticaja. Ove godine je budžet usvojen na vrijeme, trebao bi biti i program kako bismo poljoprivrednicima poticaje isplatili na vrijeme, odnosno u periodu kad su im najpotrebniji, a to je u vrijeme sjetve, a ne u novembru i decembru kao što je bio slučaj prethodnih godina. Problem sa kojim se suočavamo jeste i veliki broj udruženja poljoprivrednika, te smo od Federalne uprave za inspekcije poslove tražili da utvrdimo koja udruženja zaista rade, odnosno ko su pravi predstavnici poljoprivrednih proizvođača - ističe Dedić.

Ministar je odgovorio i na pitanje šta donose novi zakoni na kojima entitetska ministarstva poljoprivrede rade u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a koji će urediti stanje u bh. poljoprivredi.

- Zakon o poljoprivredi, zakon o hrani i zakon o veterinarstvu su krovni zakoni za stvaranje uslova za izlazak poljoprivređnih proizvoda u EU. Nadam se da će sva tri biti donesena do kraja marta kada nam u posjetu dolazi kontrola iz EK-a, jer naš zadatak je da osiguramo jednake uslove za sve proizvođače. Naime, poljoprivredniku ne piše na čelu iz kojeg entiteta dolazi, koje je nacionalnosti, on treba podršku i zaštitu države u svom radu. Osim ovoga, BiH trenutno prolazi proces revizije trgovinskog dijela SSP-a i zahtjevi postavljeni pred nas nisu mali. Mi možemo tražiti povećanje kvota za izvoz određenih proizvoda (ribe, šećera, vina i si.), ali puno veći problem za nas su kvote za uvoz u našu zemlju koje se tiču poljoprivrednih proizvoda, mlijeka i mesa, te je za nas značajnija fazna prilagodba koja će omogućiti da u proizvodnji onih proizvoda u kojima nismo konkurentni podržimo naše poljoprivredne proizvođače. Prioritet svih nas treba biti zaštita domaćeg proizvođača - rekao je Dedić.

Dedić napominje i da moramo učiniti sve kako bismo omogućili da "sutra" imamo na raspolaganju  sredstva iz IPA fondova. 

-  Uslovi su, kao što znamo, donošenje strateškog plana ruralnog razvoja na državnom nivou, uspostava agencije za plaćanje na nivou BiH, kao i jedno upravljačko tijelo za IPARD. Smatram da će, kako vrijeme bude odmicalo, svi oni koji su se suprotstavljali biti bliže tome da je to i njima potrebno, tu mislim na RS, gdje uvijek postoji ta bojazan prenosa nadležnosti na državu, ali po meni, puno više dobivamo svi mi, a najviše poljoprivrednici - isitče ministar.

Također  je napomenuo da su u završnoj  fazi izrade zakona o šumama i krajem ovog ili početkom slijedećeg mjeseca on će biti upućen u javnu raspravu. Također, pri kraju je i izrada šumarskog programa koji je rađen godinama, kao i inventura šuma, koji će sa zakonom o šumama činiti jedan set koji će sigurno programski i zakonski doprinijeti da imamo više reda u oblasti šumarstva.

Govoreći o planovima Ministarstva za ovu godinu, ministar je rekao:

- Prije svega, imamo sporazum o sufinansiranju programa samozapošljavanja i zapošljavanja u privredi koji smo pokrenuli sa Federalnim zavodom za zapošljavanje koji će biti trajnog karaktera, odnosno dok imamo zainteresovanih poljoprivrednika.Imali smo prvi javni poziv na koji se prijavilo gotovo 600 korisnika. Program je osmišljen tako da u prvoj godini mi uplaćujemo 100 posto doprinose, u drugoj i trećoj godini 50 posto, s tim što će žene i mladi imati 75 posto u drugoj i trećoj godini. Nastojat ćemo da te poljoprivrednike i obrtnike podržimo da mogu ostvarivati dohodak na svojim gazdinstvima kako bi u četvrtoj godini bili samoodrživi i kako bi nastavili plaćati za sebe doprinose. S drugim pozivom koji će biti uskoro raspisan, mogu reći da ćemo ove godine imati najmanje 1.000 poljoprivrednika koje ćemo registrirati kao poljoprivredne obrtnike. U prvoj godini za ovaj program su izdvojena tri miliona KM, a u sljedećoj godini ćemo ako bude potrebno povećati sredstva - kaže federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Kada je u pitanju program poticaja nakon sagledavanja svih prijedloga za poboljšanje, osim podrške proizvodnjama, bit će uvedeni i drugi modeli kojima će se  nastojati stvarati nove vrijednosti, povećanje kvaliteta i brži razvoj poljoprivrede.

- Planiramo predložiti izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi i Zakona o novčanim podrškama kako bismo programe novčanih podrški usvajali za trogodišnji period, zatim izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu kako bismo velike količine neobrađenog poljoprivrednog zemljišta stavili u funkciju razvoja poljoprivrede. Projekt IFADA koji realiziramo u 27 općina, čija je ukupna vrijednost 25 miliona KM, doprinijet će stvaranju povoljnijeg ambijenta za povećanje poljoprivredne proizvodnje, kao i projekti navodnjavanja koje realiziramo u saradnji sa Svjetskom bankom - rekao je Dedić u intervjuu "Oslobođenju".

(FENA) D.V.