BiH bi tokom godine trebala u velikoj mjeri sanirati štete nastale od poplava tako da bi i ukupni poslovni ambijent trebao biti dosta povoljniji u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane industrijska proizvodnja u BiH koja je u velikoj mjeri izvozno orijentirana trebala bi biti potpomognuta pozitivnim dešavanjima u međunarodnom ekonomskom okruženju, kaže se u dokumentu Nacionalni program ekonomskih reformi.

Oporavak gotovo svih sektora EU ekonomije u ovoj godini, kako se navodi, pozitivno će se odraziti na proizvodne procese kako u širem regionu, tako i u Bosni i Hercegovini. Povećani nivo izvozne tražnje rezultirat će poboljšanjem proizvodnje u svim sektorima industrijske proizvodnje u BiH gdje se prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) očekuje godišnji rast proizvodnje od oko pet posto. Industrijske grane koje imaju visoko učešće u strukturi prerađivačke industrije u BiH i uglavnom su izvozno orijentirane (metalska industrija, mašinska i autoindustrija, drvna industrija i proizvodnja namještaja te hemijska industrija) trebale bi dodatno iskoristiti svoj izvozni potencijal tokom 2015.

S druge strane proces rekonstrukcije poplavljenih područja i nastavak investiciong ciklusa u infrastrukturu tokom 2015. trebao bi rezultirati osjetnijim povećanjem proizvodnje u onim industrijskim granama koje su determinirane domaćom tražnjom (proizvodnja građevinskog materjala i metalnih proizvoda).

"Tokom 2015. očekuje se da bi energetski sektor koji ima veoma važnu ulogu u ukupnoj industrijskoj proizvodnji i uključuje rudnike, sektor za proizvodnju električne energije te proizvodnju derivata nafte trebao ostvariti povećanje proizvodnje više od pet posto, što će dodatno poboljšati nivo industrijske proizvodnje u BiH.

S obzirom na to da se potpuni oporavak većine industrija u EU očekuje u periodu 2016.-2017. izvjesno je očekivati da će ova dešavanja omogućiti i potpuni oporavak industrijske proizvodnje u BiH. U ovom periodu očekuje se potpuna konsolidacija EU tržišta, oporavak privatne potrošnje, prevazilaženje problema u vezi s finansiranjem preduzeća i intenziviranjem vanjskotrgovinske razmjene između zemalja EU. Pozitivan doprinos industrijskoj proizvodnji u EU treba očekivati i od mjera koje su sadržane u dokumentu EC-a

"Communication for a European Industrial Renaisance" a tiču se jačanja industrijske baze i konkurentnosti u zemljama EU. Ova pozitivna dešavanja u neposrednom okruženju trebala bi rezultirati povećanjem iskorištenosti industrijskih kapaciteta u BiH. Očekuje se da će ovo povećanje kapaciteta rezultirati povećanjem broja zaposlenih i u konačnici povećanjem proizvodnje u prerađivačkoj industriji BiH na nivo pretkriznog perioda kada je BiH ostvarivala rekordne stope rasta u regionu", kaže se u dokumentu Nacionalni program ekonomskih reformi.

Kako se dalje navodi, planirana investiciona ulaganja u infrastrukturu i energetiku također bi trebala značajno doprinijeti jačanju kako građevinskog sektora u BiH, tako i onih grana prerađivačke industrije koje su usko vezane uz građevinarstvo. Očekuje se da energetski sektor koji je u prethodnom periodu bio jedan od nosilaca industrijske proizvodnje nastavi pozitivan trend rasta proizvodnje i dodatno osnaži industrijsku proizvodnju u BiH.

Značajan doprinos poboljšanju industrijske proizvodnje u BiH, prema navodima iz dokumenta, kao i jačanju njene konkurentske pozicije, trebale bi dati i konkretne mjere entitetskih vlada koje su sadržane u sektorskim strateškim dokumentima,a Prema projekcijama DEP-a ovo bi trebalo rezultirati godišnjim povećanjem bh. industrijske proizvodnje višim od šest posto u odnosu na prethodnu godinu.

Prema projekcijama DEP-a, broj zaposlenih osoba u području industrijske proizvodnje (prerađivačka industrija), građevinarstva, ali i uslužnih djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo i sl.) bi se trebao uvećavati, što je od značaja jer navedene oblasti zapošljavaju veliki broj zaposlenih u BiH. Na osnovu spomenutog očekuje se da ukupan broj zaposlenih u BiH u 2016. bude uvećan 1,6 posto, odnosno 2,1 posto u 2017. godini. Rast obima poslova bi se pozitivno odrazio na plaće zaposlenih. Pretpostavlja se da bi prosječna neto plaća u BiH mogla biti veća za 2,5 posto u 2016., odnosno 3,2 posto u 2017. godini.

Sljedeći zahtjev Evropske komisije iz 2014. godine, nadležne institucije u BiH pripremile su Nacionalni program ekonomskih reformi za 2015. godinu (NERP 2015). Ovogodišnji program je prvi po redu koji se dostavlja Evropskoj komisiji. Nacionalni program ekonomskih reformi BiH za 2015. predstavlja proširenu verziju prethodnog Ekonomskog i fiskalnog programa (EFP), koji su izrađivale zemlje potencijalni kandidati za članstvo u EU.

(FENA)

{fcomment}