Nešto kasnije, kada preduzeće počne raditi, saznaće ono što svi poslodavci u BiH znaju, opstati u BiH je prava umjetnost. Dok sanjamo bolji život i ulazak u Evropsku uniju, sva relevantna istraživanja nam pokazuju koliko je taj put dug i koliko smo zaglavljeni na dnu.

Prema izvještaju o poslovanju Doing Business Svjetske banke, BiH je na 131. mjestu u svijetu, daleko ispod zemalja regije, u društvu Bangladeša i Ugande. BiH je predzadnja u regionu u pogledu iznosa stranih investicija po glavi stanovnika, a posljednja u regiji po indeksu tranzicije EBRD-a.

Sporazum za rast

Evropska unija je u prvoj polovini ove godine organizovala konferenciju domaćih i stranih ekonomskih stručnjaka, a rezultat je sporazum o rastu i zapošljavanju koji ukazuje na to koje reforme su neophodne kako bi BiH mogla očekivati ekonomski rast i rast broja zaposlenih. Između ostalog, ekonomisti su predložili reforme koje će poboljšati poslovnu klimu. U tom kontekstu predloženo je: skraćivanje broja i trajanja zahtjeva za pokretanje preduzeća, ubrzanje postupaka za dobijanje građevinskih dozvola i snabdijevanja električnom energijom, te usmjeravanje poreskih procedura radi jednostavnijeg poštivanja sistema.

Udruženje poslodavaca Federacije BiH prošle sedmice je predstavilo publikaciju Kako do povoljnijeg poslovnog ambijenta, koja se može smatrati konkretizacijom prijedloga iz Sporazuma za rast i zapošljavanje. Naime, poslodavci nude konkretne mjere, sa ciljevima koje treba ostvariti i benefitima koje će društvo imati od toga.

Između ostalog, istaknuto je da je potrebna harmonizacija propisa radi stvaranja jedinstvenog ekonomskog prostora, te je s toga dogovoreno da entitetska udruženja poslodavaca i udruženje iz Distrikta Brčko zajedno traže harmonizaciju propisa.

Ministar energije rudarstva i industrije Federacije BiH Erdal Trhulj, obraćajući se poslodavcima prilikom predstavljanja publikacije, kazao je kako su za poboljšanje poslovnog ambijenta važne tri stvari: smanjenje sive ekonomije, što je preduvjet za bolji ambijent, borba protiv korupcije (ako to riješimo, riješili smo 70 posto problema, smatra Trhulj), te depolitizacija privrede.

Prva mjera za poboljšanje poslovnog ambijenta navedena u publikaciji UPFBiH je smanjenje sive ekonomije, koja u BiH ima učešće između 30 i 50 posto GDP-a. Potrebno je, za početak, izraditi program suzbijanja sive ekonomije, zatim program za naplatu neuplaćenih poreza i doprinosa, unaprijediti zakonsku regulativu i pojačati kontrolne funkcije. Ukoliko se siva ekonomija smanji barem za 10 indeksnih poena, punjenje budžetskih i vanbudžetskih fondova povećat će se za 200-350 miliona KM godišnje.

Druga mjera je izmjena sistemskih zakona, a riječ je o devet zakona koje treba izmijeniti. Dio tih zakona je usvojen samo da se ispune uslovi MMF-a i Svjetske banke za kredite, iako su puni nedostataka i prepreka su stvaranju povoljnije poslovne klime. Također, odredbe pojedinih zakona unose pravnu nesigurnost i indirektno podstiču korupciju. U većini slučajeva, ti zakoni uopće ne zadovoljavaju potrebe tržišta i ni na koji način ne doprinose izgradnji adekvatnog poslovnog ambijenta.

Administracija

Poslodavci traže intenziviranje aktivnosti na regulatornoj reformi (bivša tzv. Giljotina propisa), jer postoji niz propisa koji bitno usložnjavaju i usporavaju otpočinjanje novog biznisa, a riječ je o ogromnom broju procedura i dozvola koje potrebno pribaviti. Oni predlažu slijedeće: identifikovanje propisa koji usložnjavaju i poskupljuju procedure, usposava elektronskih baza podataka te njihovo uvezivanje sa organima i institucijama, funkcionisanje elektronskog potpisa u punom obimu, te izmjena zakonske regulative.

Mnogo je stvari koje se moraju mijenjati. Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić kazao je da, ukoliko neka vlast odluči da zasuče rukave i počne raditi na poboljšanju poslovnog ambijenta, treba početi od rasterećenja privrede kako bi se podstakle domaće i strane investicije.

"Sa opterećenjem od 73 posto na isplaćenu plaću niko ne može biti konkurentan, nema te privrede koja to može podnijeti. Naravno, država gleda prihodovnu i rashodovnu stranu. Pošto ima ogromne rashode na administraciju, mora imati i ogromne prihode da to finansira. Osnovna polazna tačka je reforma javne uprave, smanjenje broja radnika u administraciji i smanjenje njihovih plata. Nekada smo imali tri radnika u proizvodnji na jednog radnika u administraciji, a danas imamo jednak broj penzionera i radnika, a od tog broja radnika polovina radi u administraciji", kazao je Vasić.

Država, dodao je on, mora smanjiti broj radnika u administraciji i njihove plate, ali svi se boje otpuštanja radnika, jer nisu stvorili uslove za zapošljavanje u privredi.

Prema njegovim riječima, potrebno je urediti plaćanja države. Naime, preduzeće obavi neki posao za državu i onda čeka da mu država plati, u međuvremenu dok čeka da država plati, duguje drugom preduzeću, svome dobavljaču, i tako se stvara dužnički lanac. Potrebno je zakonom odrediti rok za plaćanje od 60 dana. Ovako preduzeća avansno plaćaju državi porez do 10. u mjesecu, a država njima odugovlači plaćanje koliko hoće.

Vasić je još dodao kako treba smanjiti porez na dobit, jer investitori idu tamo gdje će više zaraditi i gdje je taj porez niži. Međutim, kod nas je urađeno obrnuto, umjesto da ga smanjimo, mi smo ga povećali. "Sve radimo kontra", zaključio je Vasić.

poslovnojutro.ba

{fcomment}